Koliko će se poljoprivrednika utopiti u EU mlijeku?

Skupina hrvatskih proizvođača mlijeka, dan nakon prosvjeda protiv ukidanja mliječnih kvota, u Bruxellesu je sudjelovala i na Skupštini Europskog odbora za mlijeko. Na njoj se, između ostaloga moglo čuti da se 80% mlijeka proizvedenog unutar zemalja Europske unije tu i potroši, 8% se prije ruskoga embarga izvozilo u tu državu, dok 12% EU mlijeka završava na policama trgovina brojnih zemalja Azije i Afrike.

Također je rečeno, kako se svake godine otkupna cijena mlijeka u EU smanjuje za 3 do 4%. Smatra se da mliječni paket za sada, kad su europski proizvođači u pitanju, nije dao odgovarajuće rezultate, već je evidentno kako tvrtke koje prerađuju mlijeko imaju sve veće prihode, dok proizvođači mlijeka bilježe sve veće gubitke i sve su slabije zaštićeni u prehrambenom lancu.

Svake godine otkupna cijena mlijeka sve manja

Također nakon uvođenja ruskoga embarga, osjeća se višak mlijeka unutar EU, pa su europski mljekari vrlo ozbiljno upozorili na krizu u mliječnoj proizvodnji, koja će se, pretpostavljaju, još više produbiti, sada nakon što su ukinute mliječne kvote, koje su uvedene 1984. godine i bile na snazi do 31. ožujka 2015. godine. Sada mljekari koji to žele, mogu povećati proizvodnju mlijeka bez dodatnih plaćanja.

Jedna trećina proizvođača povećava proizvodnju, a koliko ih se gasi?

"Europsko udruženje proizvođača mlijeka ima saznanja kako jedna trećina proizvođača mlijeka u EU namjerava povećati proizvodnju, dok dvije trećine mljekara tu namjeru nemaju. Povećanjem proizvodnje mlijeka unutar EU za samo 2 % dovelo bi do pada otkupne cijene mlijeka i krize u mljekarskoj proizvodnji, koju bi osjetili svi proizvođači. Predviđa se, ne uvedu li se mjere zaštite proizvođača, da će određeni broj mljekara morati prestati s proizvodnjom, jer neće moći pokrivati troškove proizvodnje koji su već sada na donjoj granici rentabilnosti, a to je u većini zemalja članica EU na razini 40-50 euro centi. To je ujedno i glavni razlog zbog kojega spomenuto udruženje predlaže produžetak važenja kvota za europske proizvođače mlijeka", kaže Ljubica Kravarščan iz Savjetodavne službe, koja je također sudjelovala na skupštini.

Nema više zaštite

Nezaobilazna tema bio je i ugovor o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja između Europske unije i SAD-a, pregovori oko kojega još uvijek traju.

"S jedne strane to će proizvodima iz zemalja EU otvoriti ogromno američko tržište, no s druge strane postoji bojazan da će iz Amerike u Europu stizati mlijeko lošije kakvoće od ovoga kojeg mi proizvodimo, budući da se tamo proizvedeno mlijeko kontrolira puno slabije nego kod nas. Ipak ukidanje mliječnih kvota trenutačno je najveći problem europskih proizvođača mlijeka", ističe Sieta van Kaimpema, zamjenica predsjednika European Milk Board-a.

Kupci blizu proizvodnih objekata

"Za očekivati je da će se europski problemi u proizvodnji mlijeka reflektirati i na našu proizvodnju. No s obzirom na činjenicu da Hrvatska jedva podmiruje 50% potreba našega domaćeg tržišta, jedino rješenje koje nam se nameće jest maksimalno raditi na plasmanu mlijeka i mliječnih proizvoda kupcima koji su blizu proizvodnim objektima odnosno seoskim farmama, dok se farmerima savjetuje da troškove proizvodnje svedu na najmanju moguću mjeru", mišljenja je Ljubica Kravarščan.

Visoki troškovi proizvodnje za neke znače kraj

"Predstavnici svake države govorili su o stanju i problemima koji muče njihove proizvođače i nakon toga imali smo mogućnost postavljati pitanja. Naravno hrvatske proizvođače najviše muče visoki troškovi proizvodnje, niske cijene i nepovoljno ekonomsko okruženje u kojemu posluju. Na to smo dobili odgovor kako će se o hrvatskoj problematici govoriti i na upravnom odboru EMB-a. Predsjednik European Milk Board-a Romuald Schaber kazao je kako se nada da se ukidanjem kvota neće ništa bitno promijeniti te da cijena mlijeka neće padati, jer na kraju krajeva za opstanak proizvodnje nije ključna samo cijena. Neki su čak kazali da bi za dva mjeseca cijena mlijeka mogla i porasti. U svakom slučaju važno je da savezi i udruge proizvođača mlijeka iz svih zemalja EU budu povezani i udruženi, jer tako će se lakše boriti protiv eventualnih problema u koje zapadnu pojedini proizvođači", ističe Marina Ivančan voditeljica Proizvođačke organizacije mljekara Drava-Sava.

Inače, u sastavu European Milk Board-a trenutačno je 13 udruga proizvođača mlijeka iz isto toliko zemalja Europske unije. Hrvatsku predstavlja Hrvatski savez udruga proizvodača mlijeka (HSUPM), sjedište kojega je u Križevcima.

Deset tisuća radnih mjesta

"U Hrvatskoj se političari, zaduženi za nas poljoprivrednike, ponašaju kao da teče med i mlijeko. Iskreno, ima nerazumijevanja i između samih proizvođača. Dodajmo tome i našu prerađivačku industriju koja proizvođače na ovaj ili onaj način plaši, a oni joj se ne mogu oduprijeti, jer veliki broj ih je u dužničkom ropstvu. Također, predloženo je proizvođačima da se što hitnije udruže ili u zadruge ili neke udruge. Primjerice, mi smo osnovali zadrugu Proizvodi sela, napravili program, zaposlili ljude koji rade za nas i funkcioniramo. Tu je i udruga Život koja je okupila dobar dio ozbiljnih proizvođača, nudi konkretne prijedloge i upućuje ih državnim institucijama. Neki od njih su i usvojeni, pa svi imamo od toga koristi.To je zapravo jedini put da se možete nositi s velikim sustavima. Ujedno je i to jedna od poruka sa skupštine EMB-a", kazao je Ivan Hajdina, proizvođač iz Ivanić Grada.

Članovi OPG-a Blažić iz Mekušja nedaleko Karlovca, proizvodnjom mlijeka bavili su se i prije Domovinskoga rata, sa stokom su otišili u progonstvo, te nastavili posao nakon povratka. Sada imaju farmu sa 150 grla. U Briselu ih je predstavljala kćerka Davorka.

"U narodu se kaže da jedno zlo ne dolazi samo, tako je sad i s mliječnim kvotama koje su ukinute u vrijeme kad mnoge EU zemlje muči nezaposlenost i kada je na snazi embargo s Rusijom. Zbog toga će svakako biti problema. Ići će se na to da velike ribe pojedu male, što će u konačnici biti loše za sve. Dio europskog mlijeka prelit će se u Hrvatsku. Prelijeva se ono i sad i to već dugi niz godina, no nikako da se tome priđe ozbiljno. Ako se naša zemlja konačno ne uključi u rješavanje toga problema, biti ćemo država i bez mlijeka i bez mesa, jer mi ne možemo konkurirati mljekarima iz Europe, a neki od glavnih razloga su rascjepkano zemljište, nedostatak zemljišta te skupi krediti. Hrvatska proizvodi samo pola mlijeka za svoje potrebe. A šteta je, jer proizvodimo kvalitetno mlijeko, bez hormona, bez GMO hrane i uz malu pomoć države moglo bi se spasiti deset tisuća radnih mjesta", smatra Davorka Blažić.