Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj hrvatice
  • 27.03.2014. 14:10

Kokoš hrvatica vraća se na seoska gospodarstva

Ideja je uzgojem izvorne pasmine kokoši hrvatice pokrenuti seoski turizam i ponuditi gostima ono što mogu naći samo na selu. Kokoš hrvatica ima svoje mjesto na tržištu zbog kvalitete njenog mesa i količine jaja koje snese.

  • 1.594
  • 236
  • 0

Borislav Čirjak iz Pristega kod Benkovca vlasnik je prvog jata kokoši hrvatica u Zadarskoj županiji. Čirjak, nekadašnji građevinar i veteran Domovinskog rata s pet godina staža na bojištu, nabavio je kokoši Hrvatice na inicijativu rukovoditeljice Odsjeka za male životinje pri Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Ane Grgas. Na svoj način, ovaj dvojac doprinosi očuvanju izvornih pasmina peradi u Republici Hrvatskoj, a time i jačanju konkurentnosti domaće poljoprivrede. Činjenica je da u globalizacijskoj poplavi svega i svačega, put do tržišta mogu pronaći samo proizvodi koji uz svoju kvalitetu imaju i priču, a ovdje je priča o domaćem bogatstvu koje je desetljećima nakon Drugog svjetskog rata bilo zaboravljeno.

Pijetlovi teže od 2,20 do 2,60 kg

"Za formiranja jata kokoši Hrvatica nisam se odlučio samo zbog poticaja, nego i radi nje same. Želim da se ona proširi na prostoru Zadarske županije. Ne želim ih forsirati umjetnom hranom, koncentratima i sličnim primjesama. Hrane se onim što nađu u dvorištu i ja im još bacim kukuruza. Razmišljam čak da prestanem s kupovanjem hibridnog kukuruza te da ga sadim na vlastitoj zemlji."

Ne razmišlja Čirjak samo o tome. Njegova ideja jest ponovno pokrenuti seoski turizam na svom gospodarstvu, ponuditi gostima ono što mogu naći samo na selu. "Sjećam se jedne starije gospođe iz Francuske koja je došla u Pristeg i od mene išla kupiti jaja. Skupa smo tražili friška jaja po grmlju. Ona je bila oduševljena cijelim događajem. Moja ideja jest napraviti vatrenicu na imanju već za ovu sezonu. Imam svoje maslinovo ulje, vino, bajame, gostima bi spremali prisnac", kaže šezdeset i četverogodišnji Čirjak.

Autohtona hrvatica snese i do 220 jaja godišnje

Povijesne detalje o kokoši hrvatici, njen današnji status u domaćem peradarstvu pojašnjava iskusna savjetodavka Ana Grgas. Kako ona kaže, kokoš Hrvatica ili dudica je autohtona pasmina kokoši, ubraja se u pasmine kombiniranih svojstava i prva njena odabiranja i stručni nadzor napravljen je još za vrijeme Prvog svjetskog rata, 1917. godine u podravskom selu Torčcu križanjem domaće kokoši s pijetlovima pasmine leghorn. U daljnjem uzgoju izlučivane su sve jedinke s bijelim perjem.

Konačni fenotip i odlike današnje kokoši hrvatica dobiva križanjem s pasminom wellsummer. Pasminsko ime hrvatica dobila je 1937. godine na državnom prvenstvu u Karađorđevu. Uslijed Drugog svjetskog rata i prodora hibrida nakon njega, njen uzgoj je bio potpuno potisnut. Danas doživljava svoj novi uspon. Danas se kokoš hrvatica uzgaja u četiri osnovna tipa: crveni, crni, crno - zlatni i jarebičasti ili zlatni. Kod svih sojeva postoje bijeli podušnjaci. Crni i crno - zlatni soj ima sivkastve noge, a crveni i zlatni bijele. Najčešći je crveni sloj, a najrjeđi crno - zlatni. Uzgoj kokoši hrvatice najrašireniji je u Podravini i Međimurju te Vukovarsko - srijemskoj županiji. Pijetlovi teže od 2,20 do 2,60 kilograma, kokoši od 1,60 do 1,90 kilograma, u povoljnim uvjetima godišnje snesu oko 200 do 220 komada jaja. Uzgaja se tradicionalno na malim poljoprivrednim gospodarstvima, kaže magistrica znanosti Ana Grgas.

Kokoš hrvatica sigurno ima svoje mjesto na tržištu zbog kvalitete njenog mesa i količine jaja koje snese. Osim što je bijelo meso zdravije, ono je često i jeftinije od crvenoga mesa. U današnje vrijeme recesije to nije za zanemariti, osobito kada mnoga kućanstva baš potrebu za bjelančevinama u prehrani zadovoljavaju supstituiranjem crvenog mesa upravo bijelim i jajima. Uz to, Hrvatski sabor donio je odluku o isplati novčanih poticaja za svaku pojedinačnu kokoš, u iznosu od 60 kuna. Da bi uzgajivači kokoši hrvatica ostvarili pravo na izravna plaćanja, prvi korak jest nabava uzgojno valjanih pilića. Nakon uzgoja podmlatka kontaktira se Hrvatska poljoprivredna agencija radi prstenovanja kokoši u dobi od 18 tjedana starosti. Prstenovane kokoši stječu pravo na upis u jedinstveni registar domaćih životinja. Nakon toga se podnosi zahtjev za izravna plaćanja.


Povezane stočne vrste

Peradarstvo

Peradarstvo

Pod peradarstvom se prvenstveno podrazumijeva uzgoj kokoši, pura, gusaka i pataka. Od peradi se dobivaju izuzetno kvalitetne glavne namjernice poput jaja i mesa, ali uz njih tu su... Više [+]

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Tagovi

Kokoš hrvatica Borislav Čirjak Ana Grgas Izvorne pasmine Kukuruz Seoski turizam Dudica Leghorn Fenotip Podravina Međimurje Wellsummer Kvaliteta Prstenovanje Jaja Poticaji


Autor

Ante Vidović

Više [+]

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jeste li uočili kampanju?