Koji su kriteriji za proizvodnju peradi i jaja za rasplod?

Milan Varešak iz Pleternice vlasnik je jedinog obrta za proizvodnju peradi i jaja za rasplod u Požeško-slavonskoj županiji i to preko 20 godina. Njegov peradarnik rasplodnih nesilica nalazi se u Požeškoj Koprivnici, a dobitnik je brojnih priznanja zbog urednog podmirivanja obaveza.    

"Ne radi se o konzumnim jajima, radi se o rasplodnim jajima. Mnogi ljudi to miješaju, ovdje su jaja koja idu u inkubatore iz kojih se vale jednodnevni pilići, tovni brojleri. Kada je riječ o uvjetima, mora se dobiti veterinarska suglasnost i objekt mora udovoljavati sve potrebne mjere. Primjerice, rasplodne nesilice se drže podno i nema kaveznog uzgoja", objašnjava nam za početak Milan.   

Zbog biosigurnosnih mjera, u objekt, koji je pod konstantnim videonadzorom, ne smije ulaziti nitko osim djelatnika u opremi koja se koristi samo na farmi. Peradarnik u Požeškoj Koprivnici je usklađen i sa Zakonom o zaštiti životinja prema kojem uzgajivači životinja u svrhu proizvodnje moraju zadovoljiti brojne uvjete.

Šest i pol kokoši po četvornom metru

"Imamo šest i pol kokoši po četvornom metru, što je i više nego dobro. Imamo podeste, uzvišenosti od pola metra na kojima su kokoši, budući da se vole penjati. Tu je još jedna linija za hranjenje i sustav za pojenje. U pozadini su gnijezda koja su također usklađena s Pravilnikom o dobrobiti životinja", pojašnjava Varešak.    

U pretprostoru nalaze se linije za prehranu peradi. 

"Točnije, koševi za hranu. Imamo stol za automatska gnijezda. Kada se počne s proizvodnjom jaja, djelatnik svakih sat vremena pušta traku i jaja su čista, jer nisu u kontaktu s kokošima. Dolaze i slažu se u podloške za jaja", pokazuje Varešak.    

Osim nabrojanih uvjeta, temperatura u objektu morala bi biti između 18 i 20 Celzijevih stupnjeva. 

Perad svaki dan dobiva svježu hranu

Sva hrana za životinje proizvodi se u objektu pokraj peradarnika. 

"Imamo usipni koš u koji dolazi kukuruz koji je najzastupljeniji u hrani, a zatim je tu sojina sačma. Imamo miješalicu u koju se po recepturi, za tu kategoriju životinja, sirovine ubacuju i miješaju. Perad svaki dan dobiva svježu hranu. Povremeno se vrši samokontrola i hrana se šalje u Centar za peradarstvo. Sve je pod kontrolom", ističe Varešak. 

Državna inspekcija je obavezna jednom godišnje, a veterinarski inspektori dolaze svaka dva tjedna: "Znači svakih 14 dana i uzimaju se uzorci koji se šalju u Centar za peradarstvo na Veterinarskom fakultetu da se ispita situacija u objektu", otkriva Milan. 

Višak uvoznih rasplodnih jaja

Kapacitet peradarnika je sedam tisuća rasplodnih nesilica u turnusu, nešto manje no prije par godina. Bio je tu i još jedan objekt u najmu, ali...

"To je ugašeno, upravo zbog toga što se pojavljuje višak uvoznih rasplodnih jaja. Naše resorno ministarstvo tvrdi da je peradarska proizvodnja dostatna za našu državu. Slažem se s tim, ali velik je problem uvoz pilećeg mesa, kao i jaja jednodnevnih pilića", rekao je Varešak. 

Stoga, poput brojnih drugih grana poljoprivrede, uzgoju peradi i jaja za rasplod, ulazak u Europsku uniju je otežao.    

"2011. godine su ukinuti poticaji za držatelje rasplodnih nesilica i ulaskom u EU otvorene su granice. Dosta rasplodnih jaja dobivamo iz okruženja iz primjerice Mađarske i Slovenije. Oni svoje viškove rješavaju na naše tržište. To je pogodovalo da se dosta farmi s rasplodnim nesilicama i zatvori. Imali smo farmu u Valpovu, to je bilo 30-ak tisuća rasplodnih nesilica, imali smo u Đakovu, to je 15 tisuća rasplodnih nesilica, požeška Veterinarska stanica je imala pet tisuća rasplodnih nesilica. To su sve farme koje su ugašene", rekao je za kraj Milan.