Pretraga tekstova
Visoke cijene stočne hrane primorale su mnoge stočare da se vrate hranidbi životinja na pašnjacima. Koji sustavi postoje, kojih je deset razloga za ispašu, na što obratiti pažnju?
Suvremeni uzgoj preživača je vezan za stajsku hranidbu, ali paša na otvorenom ima čitav niz prednosti. Veliki broj stočara vraća se ovakvom načinu uzgoja iz financijskih razloga, jer posljednjih godina cijene stočne hrane sve više rastu.
Razlikujemo rotacijsku i kontinuiranu ispašu, a kada je u pitanju manji broj životinja na jednom imanju, koristi se vezanje pojedinačnih grla.
Sustav rotacije podrazumjeva ispuštanje u točno određen termin i površinu. Izmjenom površina u određenom vremenu osiguravamo dugotrajnu pašu kvalitetnom, svježom hranom. Istovremeno se omogućava regeneracija travnatog pokrivača i zemljišta, dok stočar ima vremena obaviti neophodne agrotehničke radnje.
Za velike uzgojne sustave paša na jednoj površini ne treba trajati duže od tri mjeseca.
Kontinuirana ispaša daje neograničen pristup životinjama, a za to je neophodno imati velike travnjake. Najčešće se koriste za hranidbu mladih životinja ili za sustav krava-tele u slobodnom uzgoju. Nedostatak ovog sustava je što grla biraju mekše, sočnije biljne vrste i zbog toga dolazi do širenja korova.
Kako bi bilo dovoljno travne hrane potrebno se brinuti o njima. Na proljeće je potrebno obaviti grabljanje mrtve tvari s površine, prozračivanje zemljišta i uništavanje krtičnjaka.
Radovi na pašnjacima: Što je potrebno obaviti prije proljetne ispaše?
Ako postoji potreba, potrebno je dosijati sjemenom odabranih trava koje odgovaraju intenzitetu ispaše i uvjetima. Najčešće se dosijavanje obavlja u jesen kako bi mlade biljke imale vremena dobro se razviti do novog ciklusa korištenja. Nakon svakog premještanja životinja na novu lokaciju ili tijekom jeseni i što ranije u proljeće, obavlja se gnojidba stajnjakom. Dodaje se u količini oko 25 t/ha na svake četiri godine. Ipak, najbolje je jednom u četiri godine napraviti analizu koja će nam pokazati stvarne potrebe zemljišta. Pored organskih dodaje se i mineralno gnojivo.
I za kraj, evo deset konkretnih razloga za pašnjačku hranidbu:
Tagovi
Ispaša Pašnjaci Kontinuirana ispaša Prednosti ispaše Radovi na pašnjaku Krava tele Rotacijska ispaša Pregoni na pašnjacima
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Naveliko se radi 🚜🌾
Damir Senjan
prije 6 dana
Goran Vizintin Ma ja sam ti takav od rođenja, uvjek nekako iako problem to prebaciti na neki šaljivi dio, pa si od problema malo i uveseliš dan. Od Više [+] tolikoga gledanja u nebo i nebo me prevarilo, pa udri Mujo u polje brže bolje da se nešto zasadi evo do današnje kiše ako ne i sutrašnje, ako nebo da pa do 1.5 bit ću gotov sa sadnjom.
Goran Vizintin
prije 1 tjedan
Damire, kod tebe uvijek veselo.....🤣🤣💪💪👍 Damire, kod tebe uvijek veselo.....🤣🤣💪💪👍
Damir Senjan
prije 3 tjedna
U mom kraju se to radi nabrzaka, pretežno naporno negledajuči koliko je naveliko, već gledajuči u nebo. Previše kiše i teško u polje. Eto i ja Više [+] nabrzaka u dva dana uspio izvoziti stajnjak uz jedno izvlačenje trakotra sprikolicom punom iz muljavoga polja i samo jedno prevtanje pune prikolice, ali ovaj put ne ja već sinček.
Ivan Klasnić
prije 2 godine
Zanimljivo je kada pročitate o autoru priloga ili teksta da piše o nečemu o čemu nema iskustva , a uz to nije ni zaljubljenik u to ( u ovom slučaju stoka ) . Pohvalno je što pišete o stoci , o proizvodnji mlijeka , vjerojatno za par godina mliječne krave na malim gospodarstvima neće ni biti , pa tako ni teme kako je za goveda zdravo da budu izvan štale , tj. na ispaši . Vama je vjerojatno netko ispričao ili ste negdje pročitali dobre osobine ispaše goveda , ali nije baš sve onako kako ste naveli . Moja obitelj otkad znam za sebe tjeramo krave na ispašu , kao što su i svi koji su prije držali krave ( a bilo ih je 90 % u mom posavskom selu ) . Kada bih morao držati krave na štali ja bih ih sutra prodao , ali zarekao sam se dokle god mi zdravlje bude dozvoljavalo bez obzira na cijenu mlijeka ja ih neću prodati , i za inat susjedima tjerat ću ih u pašu , pošto su na žalost svi oni koji su prije par godina držali krave ( prije nego što su se pogospodili ) izgleda da su zaboravili , da krave smrde , da imaju potrebu kada ih tjerate u pašu da se na cesti " isprazne " . Da čovjek ne povjeruje , ali na žalost istina je da ti isti kada tjeram krave na ispašu , metlom ili štapom tjeraju moje krave da što prije prođu ispred njihove kuće , ili kada vozimo stajski gnoj maloj djeci začepe nos , dok starija djeca sama začepe , pošto im smrdi . Bez obzira na to , kada nas iz škole zamole da dovedu djecu do četvrtog razreda da vide kako izgleda krava , tele , kako se doje itd. mi im sve pokažemo , počastimo ih s kiflicama , kolačima , sokom , svježim mlijekom ili sirom . Da vidite samo to ushićenje , ta pitanja osobito onih mlađih kojima su mame ili bake čepile nos , a kojima sada ne smrde ni krave ni štala . Ne mogu da shvatim takve osobe da se stide odakle su potekli , i još gore djecu krivo odgajaju . Nisu svjesni kakvo je vrijeme došlo , od krize , nestašice itd. da će možda sutra ponovno se baviti tim poslom - nikada ne reci NIKADA . Da se mi vratimo temi - postoje dobre i loše strane ispaše , ( kao u svemu ) , da ne nabrajam ponovno , od onih Vaših 10 razloga za pašnjačku hranidbu s 2 , 3 , i 10 se ne bih složio , a vjerojatno ni većina koji tjeraju stoku na ispašu ( tu isključivo mislim na krave koje se doje i koje svaki dan tjerate na ispašu i na večer ih vraćate u štalu na mužnju ) . Malo je onih koji su imali ili imaju ispust odmah pokraj kuće , pa ste prisiljeni otjerati ih od 500 do čak 4,000 m .u pašnjak , ako ih ne želite držati na štali . Ja bih i naveo i " negativne " razloge ispaše , od krpelja, metilja i drugih crijevnih parazita osobito ako je podvodan teren , ako životinje ne tretirate pravovremeno može doći i do uginuća , tu vam je odmah i karenca , kao i financijski trošak za liječenje . Zatim ubodi stršljena , obada , sljepića pa čak i zmija , puno više muha na gospodarstvu , bez obzira što ih tretirate u štali , krave na sebi donesu više nego što ih vi uništite , i tu vam je dodatan trošak , kao i za liječenje ako krava dobije sunčanicu , što baš na ovakvim vremenskim uvjetima nije nekakva novost . U svakom slučaju više je pozitivnih nego negativnih razloga ispaše kopitara .
Velimir Komericki
prije 2 godine
Naši genijalci uvijek izmišljaju toplu,umjesto da prekopiraju ono što dobro funkcionira.
Ivan Tešija
prije 2 godine
Jako dobar tekst, ali naši donosioci odluka žele zatrti svaki ozbiljniji oblik ekstenzivnog uzgoja. Zbog slabo ispregovaranih površina ograničili su ispašu na 3.3ha po uvjetnom grlu, što je u Dalmaciji premalo.Predlagali smo da se napravi analiza i produktivnost krškog pašnjaka po regijama tako da se točno utvrdi koliko suhe tvari ima pojedini krški pašnjak po hektaru, ali nitko od nadležnih za to nije zainteresiran. Prirast životinja se temelji isključivo ispašom, a ograničavanjem ispaše po hektaru dovodimo stočare u situaciju da stoka ne može dobijati na težini i time se ograničava proizvodnja mesa i mlijeka.Zbog toga imamo situaciju da nam je jedan dio pašnjaka koji se koristi prekomjerno ispašen i prisutna je degradacija tla, a drugi dio je obrastao i HŠ ne dozvoljavaju ispašu.Umjesto da se krški pašnjak aktivira u svrhu povećanja domaće proizvodnje mesa i mlijeka, državi je očito u interesu da i dalje obrasta i da je redovan izvor ljetnih požara. U drugim zemljama u našem okruženju je kvalitetno riješeno ekstenzivno stočarstvo i stočarima se pomaže na razno razne načine.Dozvoljava im se i zasijavanje pašnjaka zbog što boljeg prirasta stoke(kod nas se to zabranjuje), država im pomaže u nabavci farmer pletiva(kod nas se ograničava čak postavljanje elek.pastira) kojim ograđuju pašnjake zbog sprečavanja napada krupne divljači, sve je podređeno stočarima koji imaju jako dobre uvjete za rad i proizvodnju. Kod nas nažalost nije tako, na sve moguće načine se opstruira razvoj ekstenzivnog stočarstva koje je trenutno trend br 1 u svijetu.
Đuro Japaric
prije 2 godine
SASA ne treba izvor vode ni potok , to sam u Njemačkoj vidio da rješavaju sa CISTERNAMA na kojim su pojilice ! DOVESTI vodu znači dodatni trošak i vrijeme , ALI to je PUNO JEFTINIJE od HOTELSKOG uzgoja kao što je u Hrvatskoj ! Vezano za elekrto ograde , nisam u Sloveniji , Njemačkoj , vidio ni jednu probijenu ogradu , krave ili konji kleknu i onda ispod žice guraju glave da pasu na drugoj parceli ! Bio sam i u Austriji , Nizozemskoj , Belgiji , Italiji i više država Istočne Europe !
SASA FRANIC
prije 2 godine
ako ima stalni izvor vode, to jos rjesava skoro svu potrebu za radom za sve vreme ispase. iako u nasem kontinentalnom djelu koje je jako plodan toliko trava raste da ne znam koliko krava treba da ju uspiju popasti ljetom. no ima jedna nerjesiva mana, ako netko zna odgovor, kako ih sprjeciti da ne probijaju bilo kakve ograde i ne odlaze dalje s vremena na vrijeme???
Đuro Japaric
prije 2 godine
Budući da sam radio na održavanju i izgradnji dalekovoda za Srbiju , Hrvatsku , Sloveniju , Njemačku , antena za Nato u Njemačkoj , za vojsku Libije od Tunisa do Egibta , mogao sam pješice i vozilima preći veliki dio teritorija opisanih država ! Od Slovenije zemlje i klima su dugačije i povoljne za pašnjački uzgoj ! Na sjeveru Njemačke vidio sam da na njivi muzu krave sa dopunskom ishranom . Isto tako i tov junadi na pašnjaku , uzgoj konja ! ZAŠTITA krava riješena je kada je hladnije pokrivačem , dio navuku preko REPA , a onda zavežu ispod trbuha i vrata ! U Hrvatskoj ima dio površina za pašnjački uzgoj krava , ali kada dođe ljeto i suše trave je malo za krave !