Koje domaće životinje su najosjetljivije na velike vrućine i kako im pomoći?

Ljeto je, temperature su visoke, idu preko 35°C, toplinski je val, a nakon malog predaha krajem tjedna, stiže i novi. 

Voda, sklonište, zrak

Kako je vruće ljudima, tako je i domaćim životinjama. I njima je nužno osigurati kao prvo puno svježe vode koju treba mijenjati češće nego inače te sklonište ispod kojeg će potražiti hlad, bilo da je riječ o konstrukciji ili krošnji drveća. Ako je u pitanju više životinja, neka imaju više punktova s vodom i više skloništa ispod kojih će se rasporediti pa čak i leći jer im to može pomoći u hlađenju, savjetuju stručnjaci. 

U slučaju da su zgurane jedna do druge, može doći do gušenja. 

One koje su vani, imat će dovoljno zraka, ali stoci u štalama i peradi u peradarnicima treba osigurati ventilaciju. Goveda i svinje bit će vam vrlo zahvalne i na prskalicama koje će ih osvježavati tijekom najvrućeg dijela dana. 

Najosjetljivije životinje

Nisu sve životinje jedanko osjetljive na visoke temperature. One s visokim rizikom od toplinskog stresa uključuju: 

• mlade životinje
• životinje tamne boje
• one koje su bile bolesne ili su imale probleme s dišnim sustavom. 

Također, tolerancija na veliku vrućinu može varirati između i unutar vrste pa zato pazite na sljedeće: 

• Svinje su vrlo osjetljive na toplinski stres i opekline od sunca te se ne smiju izlagati dugotrajnom izravnom sunčevom svjetlu ili ekstremnim temperaturama. Već iznad 25°C im osigurajte dovoljno vode i blatnih kaljuža. Izbjegavajte njihov transport pri ovakvom vremenu. 
• Ovce koje su tek ostrižene izložene su riziku od toplinskog stresa i opeklina od sunca zbog nedostatka izolacije od topline koju pruža vuna.
• Visokoproduktivne mliječne krave više su pogođene ekstremnom vrućinom nego slabije produktivne. 
• Goveda u laktaciji su osjetljivija od ostalih zbog dodatne metaboličke aktivnosti koja se stvara tijekom tog perioda. 
• Govedima s crnom dlakom više smeta izravno sunčevo zračenje od onih sa svjetlijom. Također, ona kratke dlake i svijetle kože su u opasnosti od opeklina. 
• Holstein je manje tolerantna od Jersey pasmine. 
• Britanske pasmine ovaca i goveda manje su tolerantne od merino ili goveda čije je porijeklo iz tropskih i suptropskih krajeva. 
• Teška goveda iznad 450 kg su osjetljivija od lakših.
• Goveda, alpake i ljame sklonije su toplinskom stresu od ovaca i koza. 

Znakovi toplinskog stresa 

Ako imate neku od ovih vrsta životinja, pomnije ih promatrajte zbog znakova toplinskog stresa, a oni uključuju: 

• zadihanost
• ubrzano disanje
• povećani unos vode
• gubitak apetita
• bezvoljnost ili letargija
• pojačano lučenje sline
• u teškim slučajevima životinja može pasti u nesvijest. 

Kako im pomoći da se rashlade?

U slučaju da je došlo do toplinskog stresa, pomozite im da se rashlade. 

Odmah ih premjestite u hladovinu, po mogućnosti negdje gdje ima povjetarca. Ako se ne mogu pomaknuti, pokušajte ih podići i premjestiti ili napravite hlad iznad njih. 

Ponudite im puno hladne čiste vode te ih potičite da piju češće, manje količine. Poprskajte ih hladnom vodom, posebno po nogama i papcima, ili ih stavite u vodu. Koristite prskalice ili crijeva za goveda, svinje i konje. Preko njih položite mokre ručnike. Psi i mačke mogu se staviti u kante/korita s hladnom vodom. Perad se ne smije smočiti osim ako nema povjetarca koji pomaže u procesu hlađenja.

Kako spriječiti toplinski stres kod kokoši nesilica?

Povećajte kretanje zraka oko njih pomoću ventilatora, ventilacije ili vjetra (propuha). Smanjite broj životinja kako biste im omogućili prostor za ležanje.

Ako životinja ne pokazuje znakove poboljšanja, obratite se veterinaru za pomoć.