Pretraga tekstova
Udruga đakovačkih kulinara ima sjajne proizvode, tradiciju, ali i brend po kojem žele da im grad postane prepoznatljiv.
Znate li koja je razlika između kulena i kulina? Nismo ni mi, no zanimljiv, a ujedno i tako jednostavan odgovor na to pitanje dao nam je predsjednik Udruge đakovačkih kulinara Vladimir Čorić.
"Razlika je u e i i. Mi smo ikavci, kod nas je dida, a ne deda i mliko, a ne mleko. Tu je razlika", otkrio nam je predsjednik sigurno najbrojnije udruge kulinara (ma i kulenara!) u Hrvatskoj. Naime, kako nam je rekao na međunarodnom festivalu vina, delicija i ugodnog življenja WineOs u Osijeku gdje su izložili svoje delicije, Udruga broji čak 70 članova.
Vjetar u leđa dala im je nedavna zaštita kulena/kulina na razini EU. Sigurno je, kaže, da će im omogućiti lakši i veći izvoz i plasman na tržišta zapadnoeuropskih zemalja i šire. "Jako puno nam znači, pogotovo jer su nam ga htjeli ukrasti. Slovenci imaju još pet godina korištenja tog naziva i onda je samo naše. Kako i treba biti."
Iako je posljednjih godina zabilježen i manjak sirovine, đakovački kulinari nemaju takvih problema. Uvijek je se nađe, naglašava Čorić, jer sami uzgajaju svinje, tove i rade proizvode. "Tko se bavi proizvodnjom kulina, mora imati sirovinu", naglašava.
Samu Udrugu osnovalo je nekoliko entuzijasta, proizvođača i ljubitelja tradicionalnih delicija 2003. godine u Đakovu sa željom da zaštite autohtonu, tradicionalnu proizvodnju suhomesnatih proizvoda. Danas im je cilj i brendirati Đakovo odnosno da njihov grad postane prepoznatljiv kao grad kulina! Točnije, objediniti ga kao grad prepoznatljiv po katedrali, ergeli i kulinu! Šansu za to vide i u europskim fondovima iz kojih planiraju povući sredstva za daljnju promociju naše vrhunske delicije.
Sama receptura, dakako, nije za otkrivanje, no na naše inzistiranje na prvo pitanje kulen ili kulin, Vladimir Ćorić nam je ipak dao malo više uvida na primjeru baranjskog kulena i đakovačkog kulina. "Baranjci dodaju i malo bibera", šapnuo nam je.
Tagovi
Udruga đakovačkih kulinara Brend Kulin WineOs
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.