Pretraga tekstova
Mesna industrija Vajda iz Čakovca potpisala je ugovor o tovu s tvrtkom Eko Farma Ves iz Zagreba. Nakon tri nepuna mjeseca, svinje su nestale.
Početkom ovog mjeseca Mesna industrija Vajda iz Čakovca ostala je bez 723 svinje koje su najvjerojatnije završile na crnom tržištu mesa. Govorimo li o počinjenoj šteti, tada govorimo o 1,6 milijuna kuna. No, šteta je, tvrde, mnogo veća s obzirom na to da se meso najvjerojatnije putem crnog tržišta našlo u restoranima i nekim trgovinama.
“Dana 8. svibnja ove godine potpisali smo s Igorom Vukovićem, vlasnikom tvrtke Eko Farma Ves j.d.o.o. iz Zagreba, registriranom za uzgoj svinja, ugovor o kooperaciji za tov 723 odojka, a dva dana kasnije smo ugovor ovjerili i kod javnog bilježnika. Prije nikada nismo surađivali s ovom tvrtkom, no ništa nam nije bilo sumnjivo. Farma za tov je bila novouređena s videonadzorom.”, priča Vilim Simon, član Uprave Vajde za jutarnji.
Vuković je Vajdi priložio i bjanko zadužnicu kao i Štefica Vincek kao njegova sudužnica. Prema ugovoru, Vajda kooperantu osigurava svinje i hranu, a kooperant ih je dužan hraniti te brinuti se o njihovom gojidbenom i zdravstvenom stanju, veterinarskom nadzoru te ih kad dosegnu 120 kilograma vratiti Vajdi. Dana 12. svibnja mlade svinje su isporučene na farmu u Martinskoj Vesi kod Siska.
Sve je bilo u redu do 7. kolovoza kada su Vukovića iz Vajde nazvali kako bi dogovorili posjet farmi i uzimanje uzorka na salmonelu, no Vuković se ne javlja. Pokušavaju ga kontaktirati i dan kasnije, no ponovno neuspješno. Nakon nekoliko pokušaja uspijevaju dobiti Šteficu Vincek koja im tvrdi kako ništa ne zna. Tog istog 8. kolovoza na farmu dolazi kamion s hranom za svinje. Vozač u šoku telefonom javlja da je farma prazna te da nema svinja ni ikoga drugog i da mu se Vuković ne javlja na pozive. U Vajdi nastaje uzbuna.
“Naši ljudi su odmah otišli na farmu te su ustanovili da svinja zaista nema. Susjedi im govore kako su nekoliko dana ranije vidjeli da se utovaruju svinje. Radnika koji je radio na farmi također nismo mogli kontaktirati jer je i on nestao.” , objasnio je član Uprave Vajde.
Prema mišljenju Simona, za prijevoz ovolikog broja svinja potrebno je pet do šest kamiona. Istovar je morao biti brz s obzirom na to da je vrlo riskantno prevoziti toliko svinja bez valjane dokumentacije o inspekcijskom pregledu, putnog lista, svjedodžbe o zdravstvenom stanju i ostale potrebne dokumentacije.
U Vajdi ističu kako je bez prateće dokumentacije nemoguće svinje prevesti preko granice niti isporučiti u klaonice i dalje na tržište. Kako su navedene svinje u sljedećih mjesec dana trebale biti isporučene Vajdi, koja bi ih potom isporučila na klanje u svoje klaonice i zatim na daljnju preradu, u Vajdi sumnjaju na to da će se svinje uskoro isporučiti u ilegalne klaonice te tako završiti na sivom tržištu, bez važeće dokumentacije, nužnih provjera i inspekcija, a naposljetku i bez plaćanja PDV-a državi.
Foto: Pixabay.com/Antranias
Tagovi
Autorica
Više [+]
Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !
Rudolf Humski
prije 7 godina
Nisu mogli naći ukradenu pšenicu iz silosa u Đakovu, sad će valjda uspjeti jer je prase veće od zrna pšenice.
Alen Polović
prije 7 godina
Ovi su bolji nego David Copperfield.