• Organizirana svinjogojska proizvodnja
  • 05.01.2015. 17:45

Klaster svinjogojaca proizvest će 400.000 svinja

Pomoću klastera se provodi uspješna poljoprivredna politika u EU i ako se ne udružimo, naš utjecaj na korištenje sredstava bit će minimalan, što će utjecati i na daljnje nepovoljno stanje. Ideja je da klaster proizvođača svinja bude neprofitno gospodarsko udruženje kako bi profit ostajao članicama klastera.

Foto: Goran Jakus/PIXSELL
  • 890
  • 119
  • 0

Svinjogojstvo je prema Agropediji najraširenija grana stočarske proizvodnje u Hrvatskoj, dok s proizvodnjom tradicionalno prednjači Osječko-baranjska županija. Od pasmina krmača dominiraju križanci i hibridi, za kojima slijedi pasmina Veliki jorkšir, koja se i smatra jednom od najplodnijih pasmina te pripada mesnom tipu.

Turopoljska i crna slavonska svinja hrvatske su autohtone pasmine svinja koje također pripadaju u mesne pasmine, a odlikuje ih izuzetna mogućnost prilagodbe životnim uvjetima.

Organizirana svinjogojska proizvodnja

Najvećim je dijelom (94%) svinjogojska proizvodnja organizirana na malim poljoprivrednim gospodarstvima koja imaju do 10 krmača. Tek 0,36% svinjogojske proizvodnje organizirano je na velikim proizvodnim sustavima sa zaokruženim ciklusom proizvodnje, s više od 100 krmača.

Hrvatska je 2007. godine imala 1,45 milijuna svinja, a u 2014. je ta brojka drastično pala na 720.000. Nekada smo, i ne tako davno, imali 240.000 krmača, dok ih je sada samo 106.000. U Hrvatskoj će ove godine biti zaklano samo 746.000 tovnih svinja, a domaće su potrebe za oko 2,4 milijuna komada.

S padom proizvodnje svinja, od nekada respektabilnog proizvođača došli smo u poziciju da od ukupnih potreba samo 30 % pokrivamo vlastitom proizvodnjom. Dominiramo u uvozu svinjskoga mesa, a svinjogojstvo u Hrvatskoj je na koljenima

Ocijenjeno je to na prezentaciji Organizirana svinjogojska proizvodnja u klasteru - proizvođačkoj organizaciji, koju je u suradnji s HGK-Županijskom komorom Osijek održala tvrtka Agroporc.

Agroporc - Klaster proizvođača svinja

Krešimir Kuterovac, inicijator osivanja klastera, agronom je s više od 20 rada u struci, koji je nakon niza uspješno provedenih projekata u poljoprivredi, odlučio prije pet mjeseci osnovati tvrtku In@gra. Vizionarske projekte, uspostavu kontrole svježeg mlijeka i sustava kontrole poljoprivrednih proizvoda, nekada je provodio s timom stručnjaka, kada je bio ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra, a danas samostalno kreće u razvoj inovativne poljoprivrede.

Obnašao je i nekada funkciju državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, a svojim iskustvom u pokretanju i realizaciju projekata, planira ponuditi rješenja za poljoprivrednike, pred kojima su izazovi postizanja uspješnije i konkurentnije poljoprivredne proizvodnje.

Kako saznajemo u razgovoru s njim, glavni projekt tvrtke sada je razvoj domaće svinjogojske proizvodnje. Hrvatska bi, prema modelu razvoja svinjogojske proizvodnje Agroporc klastera u suradnji s Centrom za unaprjeđenje stočarstva i consulting tvrtkom Inagra d.o.o. do 2020. godine mogla razviti sustav koji će proizvoditi 400.000 svinja ili 40.000 tona svinjskog mesa godišnje.

Prema procjenama koje su rađene na bazi cijene svinjskog mesa od 1,5 eura po kilogramu (ili 11,75 kn/kg), ukupni godišnji prihod projekta kretao bi se do 60 milijuna eura ili 460 milijuna kuna.

Osnovna ideja ovog projekta je kreiranje cjelovitog sustava svinjogojske proizvodnje, od podrške proizvođačima kod investicije i ciljanog uklapanja u sustav, primjene vrhunske tehnologije i organizacije, kontrole genetike, hranidbe veterinarske podrške i upravljanja sustavom.

200 profesionalnih proizvođača u klasteru

"Za osnivanje klastera odlučili smo se prema uzoru na poljoprivredu EU koje smo i sami dio, a tamo su proizvođači prepoznali vrijednost udruživanja. Poznate multinacionalne kompanije svoj rad temelje upravo na udruživanju, pa smo tako i mi pokrenuli inicijativu osnivanja klastera svinjogojaca u kojem bi bilo udruženo oko 200 profesionalnih proizvođača i koji bi trebao omogućiti povećanje broja svinja u Hrvatskoj u sljedećih pet godina za oko 400.000 komada ili 40.000 tona svinjskih polovica godišnje i tako osigurati profit od oko 50 milijuna eura. Može se, samo je pitanje hoće li se", navodi Kuterovac za Agroklub.

"Proizvodnja svinja prema ovom modelu planirana je na principu udruživanja svih sudionika iliti partnera u udruženje pojedinačnih sudionika koji rade zajedno po unaprijed dogovorenim pravilima – u duhu klastera. Svaki sudionik samostalno će biti zadužen za izgradnju pojedinačnih segmenata proizvodnje koji se povezuju u cjelinu. Projekt će zaposliti jednog zaposlenika na 300 krmača, dakle sveukupno će angažirati 150 ljudi", kaže Kuterovac, ukazujući na proizvodni model koji će zadovoljiti sve potrebe Klastera, ali i segmenata u lancu proizvodnje.

Zajednička strategija

"Udruženje će koristiti postojeća znanja, izmjenjujući iskustva i analizirajući tržišne trendove te donositi zajedničku strategiju rada, definirati potrebne korake za realizaciju i odgovornosti u provođenju. Uz navedeno, snaga udruživanja u klaster proizvođača znači pravovremeni i brzi protok važnih informacija, kontinuirano usavršavanje, udruženo djelovanje i povjerenje između članova klastera u zajedničkom cilju, a to je održiva i konkurentna proizvodnja kompletnog udruženja, ali i svakog pojedinog člana u njemu", dodaje Kuterovac.

"Zadatak klastera je da donosi pravila poslovanja između pojedinih sudionika te postavlja i kontrolira provedbu ciljeva. Klaster će funkcionirati kao cjelina u nabavi repromaterijala, pri čemu će osiguravati visoku razinu podrške managementu i upravljanju, pružati pomoć u financiranju investicija i obrtnog kapitala pa sve do prodaje ukupne proizvodnje na tržištu Hrvatske i regije. Ovakvim modelom se ostvaruju najpovoljniji uvjeti u nabavi i prodaji proizvoda i usluga. Svakako je bitno da proizvodi, osim svojom kvalitetom, budu prepoznatljivi robnom markom ili oznakom."

Iskusni stručnjaci u odabiru genetskog materijala

"Proizvodnja svinja organizirana unutar klastera je piramidalne strukture, od nukleus farme do tovilišnih farmi. Genetski materijal birat će se prema zdravstvenom statusu, proizvodnim karakteristikama i tržišnim zahtjevima za određenom kvalitetom svinjskog mesa, gdje bi glavnu ulogu trebao imati Centar za unaprjeđenje stočarstva, budući da ima iskusne stručnjake koji kontinuirano rade na ovoj problematici.

Uz izazov genetskog napretka, najodgovorniji zadatak CUS-a bit će održavanje visokog zdravstvenog statusa nukleus stada, primjenjujući stroge biosigurnosne mjere i veterinarske procedure, prema uzoru na najbolje europske prakse. Zdravstveni status stada najvažniji je čimbenik visokih proizvodnih rezultata i minimalnih tehnoloških gubitaka na repro i tovilišnim farmama. Biosigurnosne mjere su tu u pravilu iste kao i na nukleus farmi. Kompletna proizvodnja je pod Global GAPom, sve je certificirano."

Cijeli projekt bez Programa ruralnog razvoja kroz koji se očekuje 300 milijuna eura, neće moći zaživjeti. Za uspjeh tog projekta je ključno proizvođačima svinja osigurati dostatno poljoprivredno zemljište, naravno uz obveznu edukaciju svih članova klastera, ali i odabir kvalitetne genetike za koju su zaduženi u CUS-u.

Hrvoje Gutzmirtl, direktor Centra za unaprjeđivanje stočarstva, dodao je da je važno osigurati smještaj životinja te optimalne mikroklimatske uvjete prema pravilima struke.

Ivana Bekić-Vidović, iz tvrtke Inagra, s iskustvom u projektiranju farmi, pripremi dokumentacije, suradnji s inozemnim konzultantima, kaže kako je jedan od prioritetnih zadataka osigurati kvalitetan servis proizvođačima i osigurati da budu uspješni u proizvodnji.

Praćenje svjetskih trendova, novih spoznaja, stručnih radova u korištenju kvalitetnih, dostupnih i pristupačnih sirovina, omogućit će smanjivanje troškova domaće proizvodnje i osiguranje stabilnosti domaćeg proizvođača. Ipak, najzahtjevniji zadatak, od investicija do realizacije proizvoda, bit će optimalizacija procesa u svim segmentima proizvodnje.

Foto: Goran Jakus/PIXSELL


Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a... Pročitaj više »

Tagovi

Svinjogojstvo Krešimir Kuterovac Agroporc Klaster proizvođača svinja Inagra Inovativna poljoprivreda Klaster svinjogojaca Centar za unapređenje stočarstva Udruživanje Uvoz svinja Genetski materijal Hrvoje Gutzmirtl Program ruralnog razvoja Iv


Autorica

Ivana Nađ

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi