Kašćergani - mjesto gdje mladi ostaju u poljoprivredi

Josipa Kazalac, studentica diplomskog studija mljekarstva i njezina sestrična Ivana Škrinjar, studentica MS hranidbe životinja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu predstavljaju sjajan primjer mladih u poljoprivredi, nastavljajući koracima svojih roditelja i rodbine.

Njihova priča počinje i prije njih samih, kada brat (njihov ujak) i dvije sestre 90-ih započinju obiteljski posao u mjestu Kašćergani, nedaleko Pazina s ciljem otvaranja mini-sirane te proizvodnje sireva i ostalih mliječnih proizvoda. 

Mliječna farma sa 135 goveda

S obzirom da Ivana studira hranidbu, njezina zaduženja su više vezana uz same životinje pa nam je ona i predstavila farmu, na kojoj pomažu i njihove mlađe sestre Angela i Antonina.

Matično stado utemeljeno je 1995. godine kada ujak, mag. ing. agr. Silvano Orbanić, kupuje prve krave pasmina holstein i smeđeg goveda iz Austrije. Danas boje 135 grla, od kojih je 70 muznih krava, a ostatak čine junice te muška i ženska telad. Na farmi je i licencirani bik u pripustu.

"Najviše imamo krava smeđe pasmine, ali se na farmi nalazi i nekoliko holstein krava te njihovih križanac", govori nam Ivana. Otkriva kako im je tendencija potpuno izlučiti križance i holstein pasminu te prijeći na čistokrvnu smeđu pasminu. Kako kaže "iz očitih razloga", a to je bolja prilagodljivost smeđih krava i povoljniji sastav mlijeka što je od velike važnosti u proizvodnji sireva.

Uvođenje rasplodnog bika u stado - dobra odluka

Na pitanje primjenjuju li neku od tehnologija reprodukcije, govori kako su sve do 2013. godine krave bile umjetno osjemenjivane odabranim sjemenom europskih i svjetskih bikova. "Potom se stado uvodi u program prirodnog pripusta", pojašnjava.

Korištenjem licenciranih bikova nastoje poboljšati proizvodne rezultate stada i kakvoću mlijeka. Imali su problema s pravovremenim otkrivanjem estrusa, međutim otkada je bik u stadu značajno se popravio servis period i interval teljenja. "Uvođenje rasplodnog bika u stado pokazalo se kao vrlo dobra odluka", zaključuje.

Hranidba prema fazi proizvodnje

Jednom dnevno spremaju svojim kravama TMR obrok (ukupni mješoviti obrok) koji im omogućava brzu i jednostavnu pripremu izbalansiranih sastojaka. Za proizvodnju sira im je važno da krave budu hranjene isključivo suhom hranom, odnosno sijenom.

Dio voluminoze sami uzgajaju, a dio moraju kupiti, dok krmne smjese u potpunosti otkupljuju. "Najvažnije je da obrok bude pravilno izbalansiran, imajući na umu fazu proizvodnje u kojoj se krava nalazi", tumači i dodaje kako zbog obaveza na fakultetu nije na farmi koliko bi htjela, ali da joj je to velika strast te se definitivno želi baviti uzgojem životinja.

Zadužena je za mužnju, čišćenje i hranjenje teladi. "Želja mi je osposobiti se kako bih mogla provoditi umjetno osjemenjivanje na farmi", kaže jer na taj način želi pridonijeti poboljšanju proizvodnje

Godišnje proizvedu i do 15 tona sira

Otkako je mini-sirana u funkciji, mlijeko s farme više nije odlazilo u otkup, nego se u cijelosti prerađuje na gospodarstvu.

Od podizanja farme do izgradnje sirane trebalo je proći 15 godina, govori Josipa koja smatra da je jedini način, s obzirom na nisku otkupnu cijenu mlijeka, okrenuti se proizvodnji proizvoda dodane vrijednosti, "ako za to poljoprivrednik ima prostora i sredstava".

Na dnevnoj bazi prerađuju 1.000 litara mlijeka. "Dio ide u sir, a dio u ostale mliječne proizvode, no godišnje je to 10-15 tona sira", pojašnjava i dodaje da ne proizvode velike količine pa se sve proda. "Mogli bi prodati i dvostruko više", sa smiješkom zaključuje Josipa.

Stoga i ne čudi da im je u planu i povećanje proizvodnje, jer, kako kaže, od prerade vlastite sirovine i izravne prodaje se može itekako dobro živjeti.

Nagrađivani sir Poljanac

Proizvode široku paletu proizvoda na tradicionalan način isključivo od nepasteriziranog mlijeka. Po recepturi staroj nekoliko desetaka godina.

"Naš glavni proizvod je polutvrdi sir Poljanac s kojim smo prepoznatljivi na našem tržištu, a prije nekoliko godina osvojio je i titulu šampiona Hrvatske među sirevima proizvedenim od nepasteriziranog mlijeka na tradicionalan način", ističe Josipa i pored toga još izdvaja i kraljicu proizvoda skutu, te sezonsku mozzarellu koja je izrađena ručno i od punomasnog mlijeka.

Inače, ova mlada sirarka smatra da se obiranjem mlijeku oduzimaju okus i aroma, te visoko vrijedne masne kiseline. "Stoga su svi naši proizvodi punomasni i zbog toga imaju taj poseban okus", zaključuje.

S plasiranjem proizvoda na tržište nemaju problema, pa tako osim prodaje na gospodarstvu imaju i svoju novo otvorenu trgovinu u centru Pazina, a njihovi se proizvodi mogu naći i u nekoliko delikatesnih prodavaonica i restorana u Istri.

Danas Josipa paralelno uz studij mljekarstva pomaže u sirani. "Uz tetu i mamu vodim proizvodnju, a najviše volim sudjelovati u procesu sirenja", kaže i dodaje da će, ako joj se pruži prilika za daljnje školovanje, sigurno iskoristiti, ali da je njezina jedina želja u budućnosti proizvoditi sir i voditi siranu, te sa stečenim znanjem unaprijediti tehnologiju proizvodnje.

"Isto tako bih u budućnosti voljela ponuditi posjetiteljima koji dolaze na naše gospodarstvo jedan poseban doživljaj druženja sa životinjama, pristup pogonu i proizvodnji te degustaciji proizvoda", otkriva na kraju.