• Ovčja vuna
  • 17.04.2015. 13:15

Kamo s tolikom ovčjom vunom?

Ovčari diljem Hrvatske, posebice oni na Kvarneru, dalmatinskim otocima, u Zagori i Lici, pitaju kamo s tolikom vunom s ostriženih ovaca. Ekolozi konstantno upozoravaju kako ona zacijelo predstavlja iznimno veliki ekološki i krajobrazni problem svima, a ne samo onima u ruralnom prostoru.

  • 3.570
  • 170
  • 0

Dok se u našoj zemlji nitko ne brine o sirutki pa se baca, kao da ona nije prehrambeni proizvod kao što je bila nekada, ovčari u mnogim krajevima Hrvatske muku muče što učiniti s ovčjom vunom, kao da to nije korisna sirovina. No, što se tiče sirutke, ljudi ipak znaju kako je ona bila sastavni dio jelovnika u doba naših baka, dok je poslije njih za sve naraštaje postala gotovo nepoznata namirnica.

Teško se može kupiti u prodavaonicama, ali se ipak može naći u onim OPG-ovima koji proizvode mlijeko i domaći sir. Stručnjaci ističu kako sirutka potiče rad bubrega, jetre; ubrzava čišćenje organizma i oslobađa tijelo od svih mogućih otrova. Vole reći kako je ona najzdraviji napitak za bolesnu jetru i njezin najmoćniji čistač te da je sirutka narodni lijek za probavu, ali i za izdržljivost i mršavljenje. Dobri poznavatelji upućuju i na ina ljekovita svojstva tog napitka koji su kušali tek neke vremešnije osobe. Inače, sirutkom su se svojedobno hranile svinje u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kada je bilo više kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka i kada se više pravio domaći sir.

Nitko u Hrvatskoj ne brine u sirutki, a o ovčjoj vuni samo Bračani?

Bračka pramenka

No, ovčari pitaju kamo s vunom s ostriženih ovaca ne samo na Kvarneru i dalmatinskim otocima, te u dalmatinskom zaobalju, Bukovici i Ravnim kotarima, u Lici, pa i u cijeloj Hrvatskoj? Uslijed toga su ipak najviše zabrinuti vlasnici stada ovaca na otocima - Braču, Pagu, Rabu, Cresu, Ugljanu, Lici, Zagori - tamo gdje se najviše uzgajaju, proizvode i janjci i ovčji sir. Osim poljoprivrednika i potrošača, zabrinute su i tamošnje udruge uslijed odbačene, spaljene ili negdje u zemlji zakopane ovčje vune, koja se vidi u prirodi, šumi, na pašnjacima, uz ceste, putove i puteljke, biciklističke ili pješačke staze što itekako stvara ružnu sliku u okolišu te i mogući izvor zaraze. Ekolozi upozoravaju kako ona zacijelo predstavlja iznimno veliki ekološki i krajobrazni problem svima ne samo onima u ruralnom prostoru. Doznajemo pak kako je na Braču krenuo i novi projekt pod nazivom Brački pehaj, koji je iznjedrio prvotni projekt Zeleni Brač tijekom svoje dosadašnje realizacije u roku više od godinu dana. Naime, u novi projekt će se, prema procjeni Tima aktiva Brač, uključili nezaposleni, posebice žene, učenici osnovnih i srednjih škola, koji će najprije proći kroz edukacijske kreativne radionice gdje će se upoznati o načinu rada s ovčjom vunom, zatim o izradi suvenira od te sirovine. Bračani su angažirali i Damira Remnara, inovatora iz Iloka, izumitelja stroja za pranje vune i stroja za proizvodnju građevinskog izolacijskog materijala od vune, koji će o tome poučiti polaznike.

Nagrađeni ovan na sajmu na otoku Braču

Ovčja vuna nje prikladna ni za izvorišta vode, a takvu neprikladnu sliku okoliša u svojoj memoriji, videozapisima i fotoaparatima te mobitelima odnose u svijet i mnogi inozemni turisti što itekako pridonosi negativnoj promidžbi seoskog turizma u Hrvatske. Vlasnici ovčjih farmi kažu kako to predstavlja i višegodišnji problem i uslijed iznimno loše (ili nikakve) organizirane aktivnosti u otkupu te sirovine. Upućeni podsjećaju i na činjenicu kako bi se u Hrvatskoj godišnje moglo prikupiti i otkupiti više tisuća tona ovčje vune s ostriženih i više od 600.000 ovaca. Neki vole reći kako nekada nije bilo i neusporedivo više kada su radile tvornice za proizvodnju i preradu konca, tekstilnu i tkalačku industriju, te kada su se više izrađivale torbe, kape, pregače, čarape, džemperi, papuče, šalovi, pleteni etno-predmeti, suveniri, starinske odore za članove KUD-ova, za što je ovčja vuna korištena, baš kao i za štramce.

Stručnjaci dodaju kako njihovo dosadašnje iskustvo potvrđuje da se od ovčje vune u radionicama doista mogu izrađivati i izraditi i suveniri poput cvijeta, srca, kuglice, slike, simpatičnih domaćih i šumskih životinjica - mačke, psa, vjeverice. Ovčari ističu kako će se i ove godine na izmaku proljeća i pragu ljeta održati tradicionalno natjecanje u šišanju ovaca u Drnišu, baš kao i 2014. Iskusni natjecatelji će i tada uzeti oštre i prikladne škare u ruke i krenuti na posao i samo za nekih sedam ili desetak minuta ošišati čak tri ovce, koje će izgubiti svoje runo i dobiti novu frizuru, dok će pobjednik-šampion osvojiti titulu prvaka države u toj vještini. Kažu kako u tom poslu ne dolazi do izražaja snaga, nego tehnika i dugogodišnje iskustvo.

Na izmaku ovogodišnjeg proljeća i pragu ljeta tradicionalno šišanje ovaca u Drnišu?

"Šišanje ovce je sigurnije kada se taj posao obavlja nešto brže, a i vuna je kvalitetnija. No, ako je ovčja vuna čista, uvijek se može, oprati, spakirati te se od nje može nešto i uraditi jer je to odlična sirovina. Ne smije se zakopati u zemlju, zapaliti, baciti u jamu, razbacati u prirodi.

Ovce u ruralnom prostoru Zagore

Znači, tijekom šišanja ovaca vlasnik ujedno mora upozoriti mjerodavne i na problem otkupa ovčje vune, jer se ona teže prodaje no što se misli. Tada je puno vune ne samo u Dalmatinskoj zagori, nego i na dalmatinskim i kvarnerskim otocima te u Istri. Dodatni je problem u tome što otkup ovčje vune još uvijek nije organiziran u cijeloj Hrvatskoj. No, ljudi još uvijek žive u nadi kako će ovčja vuna naći put do tržišta tim više što je čista, kvalitetna. Računamo kako se ipak isplati šišati ovce i prodavati njihovo runo, jer je otkupna cijena 4 kune za kilogram kvalitetne, čiste ovčje vune. Ona vuna koja nije u toj kategoriji, njezina otkupna cijena za kilogram je 1,5 kuna. Ali većina naših uzgajivača i vlasnika stada ovaca toga nisu svjesni - šišanja ovaca, otkupa i zbrinjavanja ovčje vune. Oni koji kvalitetnije šišaju svoje ovce, lakše i skuplje prodaju vunu", upozorava na činjenicu Mirko Devčić.

Dakako, zabrinuti su i brački ovčari o tome što učiniti s ovčjom vunom, od njihove ovce pramenke. Ističu kako su na tržištu traženi brački janjci i ovčji sirevi, dok se o ovčjoj vuni i na otoku Braču malo vodi računa pa ju vlasnici, neslužbeno doznajemo, spaljuju, zakopavaju u zemlju, bacaju u prirodu, jame, vrtače te tako onečišćuju okoliš. A nekada se njihova vuna itekako koristila za proizvodnju odjevnih vunenih predmeta, u tekstilnoj i graditeljskoj industriji kao izolator. Brački ovčari kažu kako stotine tona ovčje vune na njihovu otoku završi u prirodi te tako uistinu predstavlja i ozbiljan ekološki problem.

Izgleda kako tamo gdje ovce predstavljaju pravo blago, to vlasnicima, i ne samo njima, ujedno čini i znatne teškoće. Mjerodavni tvrde kako su na Braču bili pokušali koristiti ovčju vunu kao izolacijski materijal u graditeljstvu, ali se uspjesima u tome ne mogu pohvaliti. Zapravo, pravog rješenja što učiniti s ovčjom vunom na tom našem otoku, koje svake godine sve više ima u tom mediteranskom prostoru, poznatom turističkom ambijentu, još nema na vidiku iako ona predstavlja ekološki problem. Na to godinama upozorava i Mario Gospodnetić, predsjednik Udruge domaćih životinja otoka Brača, no što o tome kažu zeleni, vjerojatno bi baš njihov prijedlog bio itekako korektan?

Otkup ovčje vune nije organiziran ne samo u Dalmaciji i Istri, nego i u cijeloj Hrvatskoj

Gargašanje ovčje vune (izvorni pučki milje)

"Samo ove godine bi na Braču moglo biti više desetaka tona ovčje vune. Koliko bi točno moglo biti vune, to je lako izračunati ako je poznato da na tom našem otoku ima oko 500.000 ovaca, od kojih svaka daje po dva kilograma vune godišnje. No, ovce se šišaju najmanje dvaput godišnje. Naime, ovčja vuna je sirovina, ali istodobno predstavlja i ozbiljan ekološki problem na otoku Braču. Treba proći najmanje oko 50 godina da bi se uništila, a nije ju uputno spaljivati, jer je to najgore za okoliš. Zato s ovčjom vunom imamo najveće probleme. Kao ovčari mi svake godine dvaput šišamo svoje ovce, ali ne znamo kamo s tom sirovinom. Za nas bi ipak bilo privremeno rješenje da se ovčja vuna skladišti u budućem eventualnom centru te da tako čeka neke bolje dane i da se koristi kao izolacijski materijal u graditeljstvu. Koliko je kvalitetna bračka janjetina i brački sir od ovce pramenke, ali je od te iste ovce toliko loša i nekvalitetna vuna. No, moglo bi se lako dogoditi da se naša ovčja vuna proglasi ekološkim otpadom. Ako bi se to dogodilo, vlasnici stada ovaca bi se kažnjavali ako bi se dokazalo da ovčari, odnosno vlasnici farmi odlažu vunu u prirodi. A ta se ovčja vuna ipak mora negdje odložiti. Ako nas u tome netko ne podrži, teško ćemo moći prikupiti svu vunu na cijelom otoku Braču te ju odložiti na sigurno mjesto", ukazuje na objektivan problem bračkih ovčara Mario Gospodnetić, predsjednik Udruge domaćih životinja Brač.

Gospodnetić ujedno dodaje kako zacijelo ima pokušaja da se na otoku Braču osnuju i rade stručne edukacijsko-kreativne radionice u kojima bi se od ovčje vune pravile vunene kape, igračke, šeširi, suveniri; pleli šalovi, eventualno i džemperi, te ini vuneni predmeti poput torbi, ogrtača, điletina, rukavica. Ističe kako za taj vid aktivnosti ima interesa kod starijih i mlađih osoba, ali ne bi bilo naodmet o tome više razmišljati i govoriti s učenicima u bračkim školama - u stručnim sekcijama odnosno u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Inače, stručnjaci objašnjavaju kako se ovčja vuna, nakon češljanja, ne prede u nit, već se moči vodom i sapunom, a zatim gnječi i valja. Zahvaljujući građi vunene niti, koja je prekrivena krljuštima sličnoj ribljoj, vlakna se u postupku sve čvršće međusobno isprepliću, zapinju i upliću, te se tako na kraju dobije gust i neraskidiv materijal, filc.

Na otoku Braču pokrenute edukativne radionice za izradu predmeta od ovčje vune

Grebeni kojima se obrađuje ovčja vuna

Primjerice KUD Branimir iz Benkovca i Zavičajna udruga Hraštević iz Raštevića nedavno su održali dobro posjećenu radionicu filcanja vune. Riječ je o staroj tehnici prerade ovčje vune koja postaje veliki svjetski trend. Žene koje prate modu, žele imati barem jedan komad odjeće od filcane vune: torbu, maramu, kapu ili nešto drugo. "Filcanje je tehnika prerade vune koja se temelji na svojstvu vlakana da se uslijed mehaničkog i toplinskog djelovanja, a uz pomoć sapuna, međusobno upletu u čvrstu strukturu", objašnjava Ksenija Čirjak, voditeljica u KUD-u Branimir, dodajući kako finoća filcanog materijala ovisi o vrsti ovaca, odnosno kvaliteti ekološke vune. Rekoše kako je susretljivošću don Martina Jadreška radionica održana u župnoj kući župe sv. Jurja Raštević koja je u Domovinskom ratu oštećena, a sada temeljito obnovljena. Riječ je o prostoru koji Zavičajna udruga Hraštević koristi za svoj rad, očuvanje imena i običaja ovog ravnokotarskog sela sa 468 stanovnika koje se do 1910. godine zvalo Rastović, odnosno Hraštević po hrastovima.

Ističu kako je cilj spomenutih radionica - suradnja udruga, druženje, motivacija mladih za očuvanje tradicijskih vrijednosti. Radi se i o preventivnoj aktivnosti čiji je cilj kod djece i mladih razvijati negativan stav prema sredstvima ovisnosti; stavljanju naglaska na važnosti obitelji u razvijanju zdravih stilova života kod mladih, posebice važnosti kvalitetnog provođenja slobodnog vremena. To, među inima, naglašava Judita Vrbanić, predsjednica Zavičajne udruge Hraštević. Iako filcanje u Hrvatskoj nije izrazita tradicija, nego postupak u dodatku pletenja, ta je tehnika danas poznata svuda u svijetu gdje se uzgajaju ovce jer na jednostavan način, izvediv i u kući, omogućava iskorištavanje vune. Većina naših uzgajivača ovaca smatra vunu smetnjom i svakogodišnjom nepogodom.

Radionice KUD-a Branimir i Zavičajne udruge Hraštević - radionice za filcanje vune

Mrižar krpa svoju mrižu, marljive žene pletu

Neodgovorno ponašanje pojedinih osoba i odlaganje vune u prirodni okoliš može izazvati neočekivano velike opasnosti za okoliš i ljude u ruralnom prostoru. Poznato je kako ovčari najčešće odlažu vunu na divlja odlagališta. Nužno je stoga provesti obrazovanje ovčara o pravilnoj pripremi. Iako ovca daje brojne vrijedne sirovine možda je, gledano u kontekstu svega izrečenog, vuna njezin najvažniji proizvod. Stručnjaci kažu kako se sirova vune može, naravno ako se prerađuje odnosno pere, korištenjem najboljih raspoloživih postupaka uz pažljivo razmišljanje o utjecaju na okoliš svih produkata koji pri tome nastaju, nazvati tvornicom sirovina. Zato je neshvatljivo da u Hrvatskoj danas, kada postoji težnja za racionalnim gospodarenjem svime, posebice prirodnim sirovinama, sirova vuna predstavlja otpad. S obzirom na činjenicu da je zadnjih godina broj ovaca u RH povećan i da je ovčarstvo u pozitivnom zamahu, očekuje se značajnije povećanje količine i prinosa domaće, sirove vune, dok se njenim odbacivanjem značajnije opterećuje eko sustav Hrvatske.

Preporuke Europske unije, nastojanja svjetske javnosti za očuvanjem i zaštitom čovjekovog okoliša, te činjenica da je domaća vuna trenutačno jedina, a time i strateška tekstilna sirovina RH, nameće se potreba za cjelovitim rješenjem problema domaće ovčje vune. Jedno od mogućih, ekonomski isplativih, ekološki pogodnih te društveno-socijalno ispravnih rješenja za zbrinjavanje otpadne domaće vune je upravo revitalizacija prerade uz sirovu, domaću vunu, primjenu načela izbora čistih tehnologija, odnosno tehnologija zdravih za okoliš.

Mjerodavni ujedno naglašavaju kako je za pokretanje tržišta i prerade domaće vune, s obzirom da se radi o visokim početnim ulaganjima, nužna podrška i potpora resornih državnih institucija kao što je to i u većini zemalja u kojima je proizvodnja vune izvor dobiti, čak i osnova nacionalnog dohotka.

O tome, hoće li se učinkovito i brzo riješiti sadašnji problemi s otpadnom vunom te kako će se u budućnosti gospodariti s domaćom ovčjom vunom i otpadom koji će moguće nastati revitalizacijom njezine prerade, ne ovisi samo kakvoća života građana RH, njezina međunarodna percepcija zemlje očuvanog okoliša, nego i uspješnost procesa pregovaranja s Europskom unijom.

Kada riješiti pitanje domaće ovčje vune kako ne bi više predstavljala i ekološki problem?

Znalci tvrde kako su količina ovčje vune i izrada odjevnih predmeta na Cresu u daljoj prošlosti bili autohtoni način korištenja te vune. Poslije se ta vuna otkupljivala i slala na preradu u tvornice tekstila. No tijekom posljednja tri desetljeća, napominju, prestalo se s otkupom ovčje vune jer je prerada vune u Hrvatskoj, uslijed ekonomske neisplativosti, sasvim zamrla.

Razlog tome je, tvrde stručnjaci, navodno loša kvaliteta vune, odnosno finoća vune koja ne dogovara potrebama tekstilne proizvodnje, a i troškovi transporta su preveliki da bi se isplatilo korištenje takve vune u neke druge svrhe. Tako ovčari, nemajući drugog izlaza, nego ovčju vunu nakon šišanja ovaca ostavljati ju u prirodi.

A ovčja vuna se u prirodi ne razgrađuje, a i ne gori kako bi ju se moglo spaljivati. Zato ovčja vuna i u tom ruralnom prostoru postaje estetskim i sve većim ekološkim problemom, a na mjestima ispod vune ništa ne raste, te se smanjuju i pašnjačke površine. Ne smije se zaboraviti ni na činjenicu kako odlaganje vune na gradskoj deponiji nikako nije dopušteno.


Povezana stočna vrsta

Ovčarstvo

Ovčarstvo

Ovčarstvo je izrazito rasprostranjena grana stočarstva te se ovce mogu naći na svim kontinentima osim Antartike. Važnost ovčarstva varira ovisno o pojedinim zemljama te su osobito... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Ovčja vuna Ekološki problem Pramenka Sirutka Ljekovita svojstva Sirovina Zeleni Brač Krajobrazni problem Damir Remnar Stroj za pranje vune Izrada suvenira Brački pehaj Negativna promidžba Natjecanje Šišanje Otkup Vuna Mirko Devčić Odjevn

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi