Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Divljač
  • 11.12.2014. 07:35

Kako zaštititi nasade od divljih svinja i vukova?

Poljoprivrednici u Dalmaciji i na Kvarneru žrtve divljih svinja, vukova. Naime, divlje svinje, primjerice na kvarnerskim otocima često napadaju i ubijaju ovce i janjce, a čopori vukova u Zagori, dok stručnjaci tvrde kako štetočine na otoku Cresu nemaju nikakvu ekološku funkciju

  • 13.315
  • 306
  • 0

Doima se kako poljoprivrednici u nekim predjelima Dalmacije i kvarnerskih otoka sve više postaju i žrtve divljih svinja, osim napada vukova te zmija ljutica, primjerice poskoka.

Ljudi se u ruralnom prostoru tog područja Lijepe naše s pravom pitaju je li moguć suživot ljudi i navedenih štetočina, kada u zadnje vrijeme, nakon pašnjačkih prostora, divlje svinje ulaze i u obiteljske vinograde i povrtnjake na otocima i u dalmatinskom zaobalju, uništavajući ljetinu težacima – vinogradarima, voćarima, vrtlarima i povrtlarima. Uz to, veprovi su opasni i za ljude jer ulaze u njihova dvorišta, unoseći strah među djecu i odrasle, o čemu također svjedoče mnogi primjeri na otocima Hvaru, Cresu, Lošinju.

Poljoprivrednici u Dalmaciji i na Kvarneru – žrtve divljih svinja

Osim što su staništa divljih svinja, kažu, predjeli planina Biokovo (Park prirode), Rilić, Mosor, Kozjak, Svilaja, Dinara, Kamešnica, Velebit, te brda i doline, uglavnom šumski predjeli, što je itekako poznato lovcima i šumarima, ta je divljač gotovo zagospodarila i otocima, primjerice južnim i istočnim predjelima otoka Hvara (Sućuraj), a već godinama i Kvarnerom (Cresom, Lošinjem, Krkom, Rabom).

Vlasnik pokazuje štete divlje svinje

No, ovih jesenskih dana veprovi se, poput vukova, viđaju i na periferiji dalmatinsko-zagorskih naselja, vjerojatno i u potrazi za hranom. Najveću štetu čine malim obiteljskim gospodarstvima, no problem je u tome što im vlasnici imanja ne mogu ništa te što se težacima ne nadoknađuje šteta koju su prouzročile štetočine.

Poljoprivrednici u Sućurju i okolici se jadaju kako su im divlje svinje, uz česte kiše i bolesti i maslinove muhe, uništile ovogodišnju ljetinu, poglavito grožđe, povrće, a i poneko voće.

Kažu kako spomenuta divljač gotovo svakog dana i noći, u čoporima napada njihovu imovinu. Ističu kako takvo što ne pamte ni najvremešniji stanovnici na jugu otoka Hvara, baš kao ni oni poljoprivrednici iz Vrsnika, Ivan Dolca, Sv. Nedjelje, Pitava.

Pitaju kako su divlje svinje u tolikom broju mogle doći baš u njihova mjesta. Vlasnici OPG-ova to godinama istražuju, ali bez rezultata. Samo nagađaju kako su veprovi s kopna doplivali na otok Hvar, ali ipak neki od njih pretpostavljaju kako je te štetočine netko ubacio u njihovu sredinu.

"Divlje svinje napadaju danonoćno, u čoporima od po 10-15 komada. Osim što su nam gotovo uništili ovogodišnju ljetinu, opasni veprovi komotno hodaju i kroz naše selo, kućnim dvorištima, od kojih strahuju djeca i odrasli. Eto, nedavno je i moja sestra mogla nastradati od divljih svinja da ju nije spasio pas lajući na štetočine. Naime, vjerojatno su žedne divlje svinje u potrazi za vodom u čoporu došle do gustirne te se sestra ustrašila.

Naime, naša djeca u Sućurju nisu slobodna uslijed tolikih štetočina, ne mogu sama izlaziti vani niti se igrati kućnim dvorištima. Od 20 sati se i tijekom ovogodišnjeg ljeta i jeseni moraju zatvarati u kuće, jer su njihovi roditelji gotovo od prvog dana napada veprova shvatili da tako mora biti. To je nenormalno", komentira Zoran Kačić iz Sućurja.

Najezda veprova zaprijetila stanovnicima Sućurja i okolnih mjesta na otoku Hvaru

"To je strašan problem, tim više što ne znamo kako ga riješiti, da bismo poljoprivrednike, djecu i odrasle na ovom dijelu otoka Hvara oslobodili straha. Eto, prije nekoliko dana dobio sam hobotnice. Najednom su se preda mnom pojavila 4 vepra od po 90 kilograma, a sličnih štetočina ima u cijelom Sućurju i okolici. Mi ih obični ljudi možemo samo gledati, a u njih ne smijemo pucati jer su zaštićeni zakonom. Vjerujte nam, tim se štetočinama ništa ne može učiniti osim puške.

Odstrel divljih svinja na otoku Krku

Sa strahom izlazimo iz kuća u naša dvorišta, na njive, u povrtnjake, voćnjake, maslinike, vinograde, smokvike, među rogače. Mnogi poljoprivrednici su ovdje ostali gotovo bez polovice ovogodišnjeg uroda - cjelokupne ljetine. U to smo se uvjerili na licu mjesta i zaključili kako su im divlje svinje uništile sve pred sobom – grožđe, smokve, rogače, krumpire, blitvu, kupus, rajčice, krastavce, balancane, iako su svoje njive ogradili žicom. Ali veprovi lako probiju ogradu ili ju preskoče u potrazi za hranom. Mnogima nisu pomogle ni trostruke žičane ograde", potvrdila je skupina poljoprivrednika iz Sućurja.

Rekoše nam kako su mnoge obitelji tog naselja, uslijed vremenskih nepogoda i najezde divljih svinja, ove godine ostale bez zrna grožđa, krumpira, smokava, nažalost, i zimnice. Dodali su kako su mnogi od njih morali izdvojiti dodatni novac iz kućnog proračuna te kupiti grožđe kako bi tijekom godine imali vina za svoje potrebe što im se, vele, takvo što prvi put dogodilo u životu. Poručuju kako nemaju šanse da se golim rukama odupru i bore protiv veprova.

No stanovnici Sućurja ujedno upozoravaju i na činjenicu kako to sve gledaju njihovi lovci čudeći se kako isti ništa ne poduzimaju da bi štetočine otjerali bar iz kućnih dvorišta, iz sela i njegovih ulica. No, svi tvrde kako su divlje svinje zasigurno žedne i gladne unatoč tome što ih lovci dohranjuju noseći im na čeke nekakve količine hrane. Ono što divlje svinje na njivi, vinogradu, povrtnjaku, voćnjaku ne mogu pojesti, sve zgnječe i izlome preskačući ograde. "Ali kada su nam sazrijevale masline, a prije njih smokve i grožđe, lovci bi trebali organizirati hajke na divlje svinje te da ih barem otjeraju. Oni to mirno gledaju i ništa ne poduzimaju", tvrde mještani Sućurja, dok Nedjeljko Bartulović iz Jelse podsjeća:

Mali OPG-ovi na južnom i istočnom dijelu otoka Hvara ostali bez ovogodišnje ljetine

"Lani sam u svom vinogradu na predjelu Pod gomilu'u Poljicima umjesto očekivanih 600, ubrao samo 100 kg grožđa. Riječ je o ranoj autohtonoj sorti pa veprovi svake godine najprije napadaju moje grožđe. A ove godine su mi divlje svinje gotovo sve otrgale pa sam štetu prijavio Lovačkoj udruzi otoka Hvara. Krajem srpnja ove godine sam na predjelu Polanda tijekom noći ostao bez 50 kg dinja."

Lovci - hajka na divlje svinje

Ivica Tabak iz Pitava pokazuje uništene grozdove na mladicama loza. "Ono što je najgore, te nam štetočine iz godine u godinu uništavaju grožđe. Eto, meni su na predjelu Sajašćine, divlje svinje otrgale više od 100 kg, ali su neki vinogradari prošli gore. Štetočine su im u vinogradu od 120 čokota pobrale više od polovice uroda. Inače, na otoku Hvaru ima oko 200 divljih svinja koje su najaktivnije tijekom noći kada je manja frekvencija prometa vozila na ovdašnjim putovima.

Divlje svinje godinama harače na otoku Hvaru, najviše u Sućurju i okolici. Uništavaju sve ratarske, vrtlarske i povrtlarske kulture, voćke, lome stabla. Nažalost, uništavaju i sustave navodnjavanja kap po kap, a to potvrđuju štete na imanju Andra Dubokovića iz Pitava. Uz to divlje svinje upadaju i u kućna dvorišta, od kojih se najviše boje djeca", riječi su Ivice Tabaka.

Predsjednik Lovačke udruge otoka Hvara Stipe Vitali komentira: "Ove godine smo očekivali malo veća oštećenja na poljoprivrednim imanjima na južnom i istočnom dijelu otoka Hvara i uslijed iznimne topline. Provjerili smo štete i utvrdili kako su dvije divlje svinje u vinogradu Tabakovih pokupile znatno manje grožđa nego u drugim vinogradima. Poduzeli smo sve što je u našoj moći kako bismo pomogli poljoprivrednicima. Ali hajke na divlje svinje nisu bile dopuštene do kraja ovogodišnje turističke sezone."

Sućurani i stanovnici inih mjesta na otoku Hvaru – nemoćni u zaštiti svojih njiva

Očito, poljoprivrednici tog mjesta i okolice su nemoćni da bilo što sami konkretno poduzmu protiv najezde veprova jer bi, kažu, bili u prekršaju, za što bi mogli i odgovarati. "Ja sam često zvao lovočuvara iz Zavale na otoku Hvaru moleći ga da dođe u Sućuraj te da se na licu mjesta bar djelomično uvjeri u ono što su nam napravile divlje svinje. On bi mi svaku put odgovorio kako ne može doći bez dozvole šefa. I lovočuvar nikada nije došao na očevid kako bi se uvjerio u veliku štetu koju su prouzročile divlje svinje.

Obrana od divljih svinja - udaranje u kante

Također sam se obratio i predsjedniku lovačkog društva na otoku Hvaru koji mi je, doduše, obećao kako će doći i pogledati sve što navodimo. Nakon što je napravio očevid, kazao mi je kako su divlje svinje pojele grožđe samo s dviju vinovih loza te da tu nema gotovo nikakve štete", kaže jedan od poljoprivrednika u Sućurju.

Naime, da bi se zaštitili od veprova, Sućurani su odlučili poduzeti pravne i zakonske mjerepeticijom. O tome su najprije razgovarali s odgovornim osobama u Općini Sućuraj te im je načelnik rekao kako s njegove strane nema nikakva problema, te da će i on učiniti sve što je u njegovoj moći. No, stanovnici Sućurja pitaju zašto se i na području njihove općine, pa i na cijelom otoku Hvaru, ne provode zakoni prema štetočinama, kao i na inim našim otocima u Jadranskom moru?

Poljoprivrednici tog mjesta poručuju kako bi i lovci trebali ograditi svoja lovišta i divlje svinje da bi se izbjegle štete, baš kako su oni ogradili svoje vinograde, povrtnjake, smokvike? U šali kažu kako to lovci ne žele, samo da bi se divlje svinje bolje utovile za ovogodišnju divlju svinjokolju?

Divlje svinje obrale grožđe u Sućurju

Poznato je kako divlje svinje često napadaju i ubijaju ovce i janjce na kvarnerskim otocima što potvrđuju izjave ovčara, primjerice s Cresa, Malog Lošinja, Krka, Raba. Ne tako davno, veprovi su napali stado ovaca Rozarije Burburan na Cresu te joj ubili devet janjaca, dok je posljednja dva janjca držala ispred kuće nadajući se da će ih sačuvati od daljnjih napada štetočina. Za Juru Velčića na istom otoku kažu kako je prošao gore jer mu je ostalo samo jedno janje, dok jedan ovčar svojim ovcama daje sijeno čekajući dok ga ne pojedu.

Uslijed najezde divljih svinja ogorčen je i mlađi ovčar Klaudio u tom kraju, koji živi isključivo od poljoprivrede. Inače, plodno polje ispod Dragozetića koje je nekoć bilo obrađivano i hranilo na tisuće žitelja Tramuntane, i danas je zapušteno baš kao, nažalost, i kraška polja u dalmatinskom zaobalju. "Ne možemo posaditi nikakvu voćku niti uzgajati salatu i drugo povrće, jer nam sve unište divlje svinje i jeleni lopatari", žale se creski poljoprivrednici.

Divlje svinje često napadaju i ubijaju ovce i janjce na kvarnerskim otocima

A Drago Gržić smatra kako bi jedino rješenje bilo kada bi se divlje svinje i jeleni lopatari proglasili štetočinama. Tek nakon toga, njihov izlov ne bi spadao pod Ministarstvo poljoprivrede, nego pod Ministarstvo zaštite prirode, a navedene štetočine bi se mogle uništavati svim mogućim sredstvima. Jedna pak skupina ovčara predlaže da se Lokalno komunalno društvo doregistrira i za lov, koje bi se bavilo divljači sve dane u tjednu, a ne samo vikendom kako to odgovara lovcima.

Tvrde kako bi tada divlje svinje manje ubijale tek ojanjene janjce, no upućeni poručuju kako lovački lobiji tvrde kako takvo što nije moguće. Zato se ovčari na kvarnerskim otocima u obrani i zaštiti svojih ovaca i janjaca, te poljoprivrednih kultura na njivama, od najezde veprova služe i udaranjem u kante te vičući kako ih grlo nosi. To govori Livio Hrelja podsjećajući kako veprovi češće izlaze iz ograđenog lovišta te da su se proširili na Cresu i Lošinju.

Dodaje kako je trebalo proći više godina kako bi se u to uvjerila javnost, odnosno da divlje svinje ubijaju ovce i janjce. Hrelja ujedno podsjeća i na odredbe Zakona o otocima prema kojima treba ukloniti alohtonu divljač s tog područja. Ujedno pokušava skrenuti pozornost i na odredbu ministra poljoprivrede još iz 2007. godine prema kojoj je odstrel divlje svinje, jelena lopatara i čaglja dopušten tijekom cijele kalendarske godine, bez obzira na spol i dob, do potpunog uklanjanja iz lovišta.

Problem na koji se također žale kvarnerski ovčari odnosi se na isplate naknade štete koje divljač počini na ovcama i janjcima. No, ovčari se žale i na (pre)komplicirane birokratske zahtjeve koje mahom stariji vlasnici malih OPG-ova ne mogu ispuniti, a niti slijediti. Na terenu se potiho čuje kako i sami ovčari na hrvatskim otocima donekle utječu na mogući prirast divljih svinja?

Naime, ekstenzivno stočarstvo kakvo se primjenjuje na kvarnerskim otocima, upozoravaju stručnjaci, preduvjet je da se divlje svinje enormno razmnožavaju, a dodatni je problem što ni jedan otok nema legalnu klaonicu za ovce. To govori kako se konfiskati bacaju gotovo svuda u prirodi te da divlja svinja, kao svežder, baš uslijed svog istančanog njuha, na kilometre nanjuši odbačeno ovčje meso te se dobro gosti.

Znalci tvrde kako je nemoguć suživot stanovnika, divljih svinja i jelena lopatara na Cresu te inače na otocima. Divljač, ne samo poljoprivrednicima Kvarnera, zacijelo predstavlja iznimno velik problem, a svi kažu kako je teško procijeniti točan broj divljih svinja, primjerice na Cresu i Lošinju. Neki pak pretpostavljaju kako na otoku Cresu ima oko 15.000 ovaca, gdje raste oko 100.000 stabala maslina. Kada bi se s tog otoka uklonila alohtona divljač (divlje svinje, jeleni lopatari), stručnjaci tvrde kako bi u malim OPG-ovima Cresa bilo čak 45.000 ovaca i oko 300.000 stabala maslina.

Zanimljiva je priča o tome kako i kada su na otok Cres dospjele divlje svinje i jeleni lopatari. Ovčari toga otoka podsjećaju na činjenicu kako se ekspertni tim njihove lokalne Poljoprivredne zadruge još 1986. godine dosjetio poteza kako obogatiti otočna lovišta uvezenom divljači te tako stvoriti preduvjete za razvoj lovnog turizma na Kvarneru. U šali kažu kako je tamošnjim lovcima na Kvarneru bilo dosadno gađati autohtonu divljač (ptice, zečeve) pa su tražili nove izazove. Podsjećaju kako je dio otoka Cresa ograđen žicom te da su na taj način lokalnom stanovništvu odnosno creskim ovčarima oteti pašnjaci. Zapravo, određeno je lovište gdje su lokalni lovci, političari, bogati turisti te ini moćnici do mile volje vježbali gađanje na pokretnim metama.

Stručnjaci tvrde kako štetočine na otoku Cresu nemaju nikakvu ekološku funkciju

Stručnjaci su upozoravali, još kada je taj projekt bio u povoju, kako će divljač preskakati ogradu i bježati iz žicom ograđenog prostora nakon dva desetljeća, te da će se divlje svinje proširiti na cijelom otoku, što se, nažalost, i dogodilo proteklih godina. Tada gotovo nitko nije ni pomišljao na budućnost ovčarstva, kao ni o tome u kojoj će mjeri divlje svinje doplivavati s kopna na Cres u potrazi za hranom.

Stočari najviše krive lovce i njihove udruge uslijed nastalog problema, tvrdeći kako su baš oni dovukli divljač na kvarnerski otok isključivo radi svoje zabave, a spomenute životinje, poručuju, na Cresu nemaju nikakvu ekološku funkciju. No, to više nije problem samih lovaca, nego i zaštite prirode. Jer je primjerice samo do kraja studenoga 2012. godine na Krku, Cresu i Lošinju izlovljeno ukupno 1.637 divljih svinja, 595 jelena lopatara i jedan medvjed, dok na otoku Rabu tada nije registriran ni jedan ulov navedene divljači, što nije dostatno s obzirom na visoku reprodukciju štetočina.


Fotoprilog


Tagovi

Veprovi Vukovi Dalmacija Kvarner Zaštita nasada Divlje svinje Poljoprivredne zadruge Lovni turizam Otočna lovišta Odstrel Ekstenzivno stočarstvo Zakon o otocima Jelen lopatar Čagalj Ministarstvo zaštite prirode Drago Gržić Livio Hrelja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

RURuP konferencija na #FAZOS nakon uspješno završenog Online tečaja o Perifernim ruralnim područjima.

Jedva čekam srpanj i studijsko putovanje u Grčku, u sklopu tečaja :)