• Gnojidba
  • 10.09.2014. 08:45

Kako primjena Nitratne direktive (ne) uspijeva u EU?

70 posto francuskog poljoprivrednog zemljišta trebalo bi biti pod većom kontrolom standarda. Što očekuje Hrvatsku?

Foto: depositphotos.com
  • 1.683
  • 181
  • 0

Europski sud donio je drugu presudu protiv Francuske, zbog neprovođenja Nitratne direktive. Direktiva, naime, nalaže članicama EU-a da spriječe onečišćenje dušičnim gnojivima te aktivno provode načela dobre poljoprivredne prakse, što podrazumijeva i zaštitu tala, zraka i životinja, a to je i jedan od uvjeta za stjecanje prava na poljoprivredne potpore. Zasad, Francuska je izbjegla ozbiljnije kazne, ali bi se mogla susresti s onim novčanim, ukoliko uskoro ne poduzme hitne mjere kako bi zadovoljila standarde EU pravila.

Financijski izdaci preveliki za poljoprivrednike

"Pronaći ćemo rješenje koje poštiva pravila, a istovremeno ne nameće poljoprivrednicima velike financijske izdatke, kako bi se uklopili u nove standarde", riječi su francuskog ministra ekologije, Segolene Royal-a. EU je osudila Francusku zbog nedovoljnog ograničenja dušičnih gnojiva koja mogu zagaditi podzemne vode i vodene tokove, ako se koriste u velikim količinama. Doista, trebalo je zaustaviti proizvodnju prekomjernih količina gnojiva u proljeće i jesen, kada se elementi koji zagađuju vodu mogu prenijeti topljenjem leda u vodene tokove.

Povećati kapacitet za skladištenje tekućeg gnojiva

Također, Francuska je koristila nepotpune i netočne podatke kako bi odredila dopuštene količine dušika koje se proizvode u procesu stočarenja. Naposljetku, sud je francuskim poljoprivrednicima naredio da povećaju kapacitete za skladištenje tekućeg gnojiva.

Francuska je primila prvu presudu u lipnju 2013. zbog nedostatnog naglašavanja visokorizičnih i osjetljivih područja. Nakon što je francuskoj vladi prijetila novčana kazna, napravili su i kartu koja opisuje takva područja. Prema njoj bi 63.000 farmi i 70 % poljoprivrednog zemljišta trebalo biti pod većom kontrolom standarda. Za to vrijeme, prema podacima francuskog Ministarstva poljoprivrede, 8,3 % vodnih izvora (jezera, rijeka) je zagađeno.

Što čeka Hrvatsku?

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Nitratna direktiva, odnosno propis koji se odnosi na zaštitu voda od onečišćenja nitratima koji se koriste u gnojidbi tala, zadaje doista velike probleme našim poljoprivrednim proizvođačima. Hrvatska je pri europskome vrhu po pritisku poljoprivrede na onečišćenje voda. Posljednjih 10 godina po uporabi aktivnog dušika peti smo, po fosforu prvi, a na ljestvici po ukupnoj prekomjernoj potrošnji gnojiva držimo čak treće mjesto. Više gnojiva od nas troše samo Nizozemci i Belgijci.

Osim što će našim poljoprivrednicima, baš kao i francuskim, problem predstavljati novi izdaci za izgradnju odlagališta stajskog gnoja (a novca tako prezaduženi teško da više i imaju), još je možda veći problem što im je ograničena gnojidba stajskim gnojem, odnosno dušikom, a to znači i drastično smanjenje prosječnih prinosa poljoprivrednih kultura, a time i zarade.

Neki od poljoprivrednika izrazili su sumnju da nam EU pod krinkom zaštite voda želi smanjiti ionako već smanjenu proizvodnju da bi nam mogli plasirati svoj višak proizvoda. Kažu da sa 170 kg/ha dušika nema dobrog prinosa. Direktiva ograničava samo količine organskih gnojiva, što će se kontrolirati kroz analize tla svake četiri godine, koje će biti obvezne, jer bez njih proizvođači neće dobivati poticaje.

Ponovimo pravila o Nitratnoj direktivi

Prema Nitratnoj direktivi, ograničenje unosa dušika je 210 kg po hektaru u prvom četverogodišnjem razdoblju nakon ulaska u EU i 170 kg/ha dušika nakon prvog četverogodišnjeg razdoblja. To znači da je najveće dopušteno opterećenje gnojivima od 2 - 2,4 uvjetna grla stoke po hektaru (2 - 2,4 UG/ha), ovisno o vrsti stoke. Dakle, poljoprivredno gospodarstvo za potrebe zbrinjavanja gnoja koji nastaje na farmi, mora imati najmanje 0,42 ha poljoprivrednog zemljišta po uvjetnom grlu. U ovim uvjetima, to je teško za zamisliti jer čak je 60 % zemljišta u Hrvatskoj neiskorišteno, a proizvodnja se bori s nedostatkom istog. Tek nakon devet godina, utvrdili smo koliko država ima poljoprivrednog tla, a kako navode iz MP, razlika od 150.956 hektara u podacima DSZ-a i Ministarstva nastala je zbog usklađivanja s metodologijom Eurostata.

Farme, neovisno od veličine, moraju biti opremljene odgovarajućim spremnikom za skladištenje organskih gnojiva (stajnjaka, gnojovke) koji mora biti izgrađen potpuno vodonepropusno, tako da se spriječi prodor onečišćenja u okolno tlo.

Spremnici moraju svojom veličinom biti prilagođeni broju stoke, tako da omoguće prikupljanje i skladištenje gnoja u roku od šest mjeseci u kontinentalnom području i četiri mjeseca u primorskom području. To znači da je za jedno uvjetno grlo stoke (UG = 500 kg) potrebno osigurati:

  • za kruti stajski gnoj: najmanje 4 m2 površine deponija uz visinu nakupine od 2 m, odnosno najmanje 8 m3 skladišnog prostora, a za gnojnicu spremnik od 2 m3.
  • za skladištenje gnojovke i tekućeg stajnjaka, 10 m3 lagune;

Za stoku koja veći dio godine boravi na paši (osam mjeseci i više), skladište za gnoj mora imati kapacitet za najmanje za četiri mjeseca skladištenja.

Zone ranjive nitratima i troškovi provođenja Nitratne direktive

Od ukupnog broja od 552 općine, 75 općina je u zonama ranjivim nitratima, a 235 općina u preliminarno ranjivim zonama. Određene ranjive zone pokrivaju 52,9 % teritorija Hrvatske (to znači gotovo 30.000 km2), od kojih su 9 % ranjive zone i 43,9 % preliminarne ranjive zone.

Kako bi se uskladila s Nitratnom direktivom EU, procjenjuje se kako će Hrvatskoj biti potrebno uložiti 124,92 milijuna € za četiri godine u prvom razdoblju, samo za dio države koji je procijenjen kao ranjiv i preliminarno ranjiv na daljnje onečišćenje nitratima. Izračuni napravljeni unutar okvira projekta APCP (Projekt kontrole onečišćenja o poljoprivredi) sugeriraju kako je prosječni godišnji trošak za izgradnju odgovarajućeg skladišta od 30 do 107 € po m3 za kruto gnojivo i od 28 do 217 € po m3 (tekuće gnojivo). Ipak, ukupan trošak ovisi o broju jedinki i vrsti životinja koje se uzgajaju.

Kako vidimo na primjeru Francuske, bit će i to jedan dug i mukotrpan proces za naše proizvođače, kojima je već gnojiva do grla.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Nitratna direktiva Dušično gnojivo Francuska EU Segolene Royal Kapacitet Onešišćenje Vode Financijski izdaci Gnojivo APCP Ranjive zone Stajski gnoj Gnojovka Tekući stajnjak Odlagališta Smanjenje prinosa Potrošnja gnojiva Segolene Royal


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Inače, popis 2021. kod nas na Dilju ide #beee laganini.