Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Koncept proizvodnje
  • 02.03.2023. 10:30

Kako postići 32 praseta po krmači godišnje?

Domaći uzgajivači moraju shvatiti da trenutno nisu ni produktivni ni profitabilni, a time ni konkurentni jer na tržištu se ne može nastupati usitnjeno i razjedinjeno, poručuje mr. sc Damir Rimac

Foto: Depositphotos/yongkiet/D. Rimac
  • 3.520
  • 427
  • 0

Kako postići 32 praseta po krmači godišnje? Nedavno je na ovo pitanje odgovorio mr. sc Damir Rimac, dipl.ing.agr, savjetnik za svinjogojske sustave u zemljama Jugoistočne Europe, Gruzije, Armenije i Azerbejdžana u tvrtki Sano.

Njihov koncept tehnologije i proizvodnje, kako je pojasnio za Agroklub, počiva na sedam, bitnih "stupova", a to su prije svega kvalitetna genetika, biosigurnost i higijena, zdravstveni status farme, hrana i tehnologija hranidbe, uvjeti smještaja, menadžement i na kraju same vještine i iskustvo farmera.

"Kada se govori o genetici ovdje se misli na visokoproizvodne moderne genotipove krmača kao što su Danbred, PIC/Danic i Topigs Norsvin koji su nekako najzastupljeniji na ovim prostorima", navodi Rimac i napominje kako suvremeno svinjogojstvo zahtijeva i suvremeni upravljački pristup koji se ne može zamisliti bez biosigurnosti.

Biosigurnosne mjere

Pod njom se, kako pojašnjava, podrazumijeva skup mjera koje se provode u cilju sprječavanja prodora infekcije izvana - vanjska biosigurnost, te onih koje se provode unutar stada, a koje za funkciju imaju minimizaciju postojećih infekcija i sprječavanje njihovog prenošenja između različitih kategorija životinja - unutarnja biosigurnost. Glavni zadatak provođenja biosigurnosnih mjera (BSM) na farmi je prevencija, kontrola i eradikacija ekonomski značajnih zaraznih bolesti.

Sedam bitnih "stupova" proizvodnje (Izvor: Damir Rimac)

Higijena i očuvanje zdravstvenog statusa farme podrazumijeva mjere i radnje za pravilno čišćenje i dezinfekciju objekata i prostora u kojima borave životinje. Hrana i tehnologija hranidbe obuhvaća izradu uravnoteženih receptura za svaku pojedinu kategoriju svinja.

"Analiza krmiva koja se koriste za hranidbu različitih kategorija preuzima vitalnu važnost u izradi pravilnih receptura za krmače, prasad i tovljenike. Sano laboratorij u Hrvatskoj jedan je od najboljih u EU te vrlo precizno određuje kako osnovne hranjive tvari tako i aminokiselinski profil unutar proteina samog krmiva (Amino NIR), ali i analizu mikroelemenata u sirovinama (X elements)", ističe naš sugovornik.

U konceptu precizne hranidbe se, tvrdi, po tovljeniku može uštedjeti oko 20 kg u tovu, uz smanjenje konverzije i povećanje prosječnih dnevnih prirasta koji u modernom tovu svinja iznose preko 1.100 g/dan.

"Najveći problem i izazov za farmere je da shvate da upravljanjem i održavanjem kondicije krmača mogu značajno doprinijeti konačnom cilju, a to je velik broj zdrave i vitalne prasadi", kaže Rimac i ističe kako je ispravna hranidba krmača nakon zalučenja, tzv. "flushing" i "post-flushing" od vitalnog značaja, kao i hranidba suprasnih i dojnih krmača koje su bitno različite.

Ljudski faktor

Uvjeti smještaja se ubrajaju u još jedan bitan element same tehnologije pojedinih kategorija svinja zbog mikroklimatskih zahtjeva svake od njih. U ovome dijelu farmeri moraju raditi na podizanju svoje tehnološke i stočarske svijesti.

"Ono što mi se nekako čini kao najveći problem je naučiti farmere da moraju planirati svoju proizvodnju i izrađivati planove na bazi mjeseca, kvartala, polugodišnje i godišnje planove. Planovi u svinjogojstvu se rade početkom 9. mjeseca tekuće godine do 31. prosinca sljedeće godine", pojašnjava ovaj stručnjak uz napomenu da trebaju napraviti presjek/prosjek proizvodnje na farmi i usporediti je s npr. prosječnim rezultatima u državi (velike farme i male farme).

Jedina točka koja se može promijeniti je organizacija u načinu upravljanja proizvodnjom što je ključ profitabilnosti i uspjeha. "Farmeri moraju shvatiti da je najveći dio odgovornosti za postizanje maksimalnog rezultata, 32 praseta po krmači godišnje, upravo u ljudskom faktoru. Iz toga razloga temelji sedam stupova proizvodnje moraju biti jaki i počivati na volji za učenjem, promjenama i želji za napretkom", kaže Rimac.

Najveći dio odgovornosti za postizanje maksimalnog rezultata je u ljudskom faktoru (Foto: Depositphoto/exinocactus)

Kada je riječ o uvjetima smještaja, navodi kako su oni jedan od bitnih faktora, te da se idealni nalaze na modernim visokoorganiziranim kapital-intenzivnim organizacijskim jedinicama kakve su izgrađene jedino u Hrvatskoj i Srbiji, ako gledamo područje bivše države. No, napominje da je takve moguće osigurati i na manjim farmama, ali tada su nužna dodatna ulaganja u proizvodne kapacitete.

Univerzalni jelovnik

Ne postoji, nažalost, "univerzalni meni", a na tome počiva koncept umjetnosti hranidbe, jer svaka kategorija svinja ima svoje zahtjeve, unutar koje ovisno o proizvodnim ili dobnim vrijednostima postoje podzahtjevi, ali i svaki genotip ima svoje nutritivne norme. Da postoji, tada ovi prostori, prema njegovom mišljenju, ne bi oskudijevali sa svinjama i svinjskim kapacitetima i proizvodnjom svinja bi se svi bavili.

"Usuđujem se reći da je držanje krmača i proizvodnja prasadi vrlo sofisticirana, kompleksna i zahtjevna grana stočarstva koja neprestano evoluira i podiže ljestvicu samog menadžmenta i vještina farmera", kaže ovaj stručnjak uz pojašnjenje da je to bez dobrih temelja jako teško pratiti, ali da je promjena nabolje moguća. No, proizvođači i farmeri moraju prvo donijeti odluku da se oni žele promijeniti i da žele učiti, samoeducirati se i pratiti nova tehnološka dostignuća.

"U Hrvatskoj preko 90 posto ukupnog fonda svinja čine samo dva moderna hibridna genotipa, PIC i Topisgs Norsvin, koji daju uniformne tovljenike za klaoničku industriju", kaže Rimac.

Tablica podataka o broju svinja od prije nekoliko godina (ex YU vs. Danska), situacija je danas puno gora ​​​​

Napominje i kako domaći uzgajivači moraju shvatiti da trenutno nisu ni produktivni ni profitabilni, a time ni konkurentni jer na tržištu se ne može nastupati usitnjeno i razjedinjeno. To je, ističe, karakteristika mentalnog sklopa farmera u cijeloj regiji bez obzira na teritorijalno porijeklo.

"Ponovo bih se vratio na sedam proizvodnih stupova Sano koncepta proizvodnje te bih zamolio sve farmere da naprave vlastitu samoprocjenu kakvi su njihovi stupovi proizvodnje i imaju li svih sedam?", poručio je na kraju našeg razgovora.


Tagovi

Uzgoj svinja Produktivnost svinje Damir Rimac Genotipovi krmača Sano koncept


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zagorska smokva danas :(
Foto: Facebook/Volim Zagorje
https://tinyurl.com/5kb3udrs