Pretraga tekstova
Kada izloženost traje od 12 do 16 h povećava se proizvodnja između 6 i 15 posto, ciklus plodnosti je brži, a mlada grla brže rastu i razvijaju se, pokazalo je istraživanje
Više svjetlosti poboljšava sigurnost i rad u štalama, ali ima i veliki utjecaj na mliječne krave. Istraživanja su pokazala da se proizvodnja mlijeka može poboljšati regulacijom njihove izloženosti svjetlosti, navodi Nieuweoogst.
Kada izloženost traje od 12 do 16 h povećava se proizvodnja između 6 i 15 posto, ciklus plodnosti je brži, a mlada grla brže rastu i razvijaju se. Jačina svjetlosti se kreće od 150 do 200 luksa. Nakon toga slijedi 6 do 8 h mraka kada je dovoljno 5 luksa, a preporučuje se minimalno osvjetljenje crvenom lampom.
Povećanjem sati dnevnog svjetla smanjuje se količina melatonina u krvi, hormona koji potiče san i remeti proizvodni kapacitet krave. Istovremeno se produžava period unošenja hrane, što rezultira većim količinama proizvedenog mlijeka, pokazalo je istraživanje.
Ciklus plodnosti nakon teljenja počinje brže kada dan traje duže, što omogućava efikasnije osjemenjivanje krava i smanjuje interval teljenja. Tijekom takvih dana krave su mirnije, više leže, manje stoje i manje se kreću. Mlada goveda imaju veći rast za 18 posto, brže dostižu pubertet, a junice imaju bolje razvijeno vime.
Ipak, zasušenim grlima više odgovaraju kraći dani, odnosno osvijetljenost od 6 do 8 sati. U takvom režimu mliječne krave će proizvesti do 3 kg više mlijeka svaki dan u prva četiri mjeseca laktacije.
Reakcija životinja kojima se promijeni dužina osvjetljenja je postepena i potrebno je da prođe od dva do četiri tjedna da se priviknu.
Duži fotoperiod ne utječe na sadržaj proteina i drugih sastojaka u mlijeku, navodi se, ali pored povećane količine može doći do pada masti. Intenzitet svjetlosti treba biti ujednačen u cijeloj štali.
Tagovi
Mliječne krave Osvjetljenost štale Proizvodnja mlijeka Svjetlost u štalama Krave i svjetlost
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje