Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Aimo Korte
  • 25.05.2015. 10:25

Kako ljubičasti strojevi olakšavaju stočarima!

Zašto je ljubičasta nova zelena? Razgovaramo s konstruktorom i vlasnikom poznate finske tvornice strojeva za stočarstvo u peletiranje - Murska. Aimo Korte odrastao je na tradicionalnoj finskoj farmi i jako dobro je upoznao strojeve. Od ranih dana točno je znao što treba farmeru, a posebno za skladištenje i čuvanje zrna, što je u Finskoj dugo godina bio problem.

  • 863
  • 89
  • 0

Neobična boja za poljoprivredne strojeve je svakako ljubičasta. No, u Skandinaviji je ta boja oznaka za kvalitetu strojeva za drobljenje zrna, za izradu silaže, kao i za proizvodnju peleta od raznih materijala.

Kada smo u Hrvatskoj prvi puta čuli za marku Murska, pomislili smo da je nešto iz Slovenije i vezano uz rijeku Muru. No, pravi znalci su se smijali. Jasno je da se radi o finskoj tvornici Murska. A sada već nakon nekoliko sajmova i prezentacija, jasno je svima u hrvatskom stočarstvu o čemu se radi. Nedavno smo ugostili vlasnika tvornice, inovatora i pokretača ove tehnologije u svijetu. On, Aimo Korte, vlasnik je i dizajner svih tih strojeva, a i finska akademska javnost mu je dodijelila titulu akademika.

Odrastao na tradicionalnoj finskoj farmi

Kao mladić odrastao je na tradicionalnoj finskoj farmi i jako dobro je tada upoznao sve strojeve pa je otada točno znao što treba seljaku, a posebice za skladištenje i čuvanje zrna jer u Finskoj oni nisu mogli čekati da zrno dozrije. Izumio je stroj za sazrijevanje i to je bila prva Murska. Tada je 1969. osnovao kompaniju i dao joj ime po tom prvom stroju.

"Tržište je fantastično reagiralo i bio je to pravi boom", pojasnila nam je Ana Šandor Prčić, agent Finske za Hrvatsku i okolne zemlje, a koja nam je i organizirala ovaj jedinstveni susret kojem je prisustvovao i Michel Aalto, direktor prodaje i marketinga. Aimo, koji je kao i njegova pratnja bio u ljubičastom odijelu - kao i sve u tvrtki, objašnjava da je prvi stroj bio kapaciteta tri tone, a onda su počeli proizvoditi veće.

"Svi su se čudili što sam odabrao tu boju. I studenti iz Tamperea koji su tada bili na školovanju u našoj kompaniji bili su sumnjičavi prema tom odabiru. Probali su sa svim bojama i na kraju priznali da je ova najbolja. To je i najupečatljivija boja i doslovce strši. Evo vidljivo je i na ovim sajmovima kao što je i ovaj u Novom Sadu da privlači pažnju. U kompaniji se nitko u početku nije složio sa mnom. Danas kada smo jako poznati i popularni više nitko ne postavlja to pitanje", kaže naš sugovornik.

Gotovo bez konkurencije

Murska danas u Finskoj ima neku vrstu monopola jer su ostali jedini i drugi ih nisu mogli pratiti. Drobljenje vlažnog zrna, spremanje silaže u velika crijeva ili kako neki kažu tube, postala je specijalnost Murske, a isto se dogodilo i na tržištu ostalih skandinavskih zemalja. Čak 80% strojeva u tim zemljama su iz tvornice Murska u gradiću Ylivieska u kojoj radi oko 50 ljudi, a najviše u razvoju. Mnogo je kooperantskih odnosa s okolnim tvrtkama. U firmi je angažirana i kćerka Terhi.

Na našem tržištu trenutno su najzinmljiviji mlinovi za žitarice. No mi to radije zovemo drobilica za vlažni kukuruz - a promjenom bubnja drobi i sve druge žitarice. Za nas je na prvom mjestu kukuruz. Ima ih svih veličina, od najmanjih na struju, a ostale su kardanske. Najinteresantniji je Murska W-Max 10 ili 20. Proizvode i lagane felge za traktore, te brojne vrste pužnih transportera koje je sve projektirao Aimo sa svojom ekipom. On očekuje da će uskoro na našem tržištu biti zanimljivi i strojevi za proizvodnju peleta od drvne mase, slame, sijena pa i drugih materijala, kao što su primjerice ljuske lješnjaka. Biopaker i bio pelete su također sve zanimljiviji programi.

Bio paker i bio pelete

Michel Aalto, prvi čovjek prodaje i marketinga ističe jako dobru prodaju svih vrsta strojeva u Engleskoj i Francuskoj gdje su morali čak angažirati i dva velika distributera i dilera. Jedne na sjeveru, a druge na jugu zemlje.

"Imamo nove dilere, a samim time velike ambicije u Italiji i Španjolskoj. A hvatamo konce i u srednjoj i istočnoj Europi", kaže Aalto koji ističe i pad prodaje u Rusiji zbog embarga. Standardno nam je dobra prodaja u Japanu i danas izvozimo u 40 država svijeta. Na ovim prostorima prisutni smo tek unatrag dvije godine. I ovdje krećemo sa svim proizvodima. Nešto najnovije i na što smo ponosni je bio paker stroj", kaže Aalto. Aimo Korte pojašnjava da se radi o proizvodnji humusa koji se skladišti u tube kao i silaža, a odlično se koristi za tu namjenu izmet konja, pilića i ostale stoke.

Nova priča o proizvodnji humusa

"Važno je istaknuti da nema nikakvog mirisa u okolini i savršeno sazrije u humus. Jako sam ponosan i na bio pelete strojeve jer se mogu koristiti i za proizvodnju peleta za grijanje, ali i stočne hrane. Mi smo sada svjetski lideri u toj tehnologiji i ne bojimo se konkurencije. Imamo i kvalitetu, a i s cijenom smo konkurentni", kaže Aimo.

Ana Šandor Prčić pojasnila nam je tehnologiju gnječenja zrna, ili kako kažemo - drobljenja. Troškove gnječenja i sušenja usporedio je Institut TTS iz Finske. Kalkulacija nedvosmisleno pokazuje da gnječenje u značajnoj mjeri smanjuje troškove konzerviranja. Nakon što je ukupno 200 tona žitarica umjesto sušenja gnječeno, došlo se do podatka da su varijabilni troškovi smanjeni za 58, a ukupni izdaci za 54%, što je rezultiralo uštedu od 10.000 eura. Što je veća gnječena količina, to je veća i ušteda: prilikom konzerviranja 1.000 tona ostvarena je ušteda od preko 30.000 eura. Dodatna ušteda postignuta je kod skladištenja gnječenih žitarica u plastičnim vrećama, umjesto u silosima. Za preciznu ekonomsku računicu su, međutim, potrebni specifični podaci.

Smanjuju se gubici i troškovi

Pored ekonomske koristi, gnječene žitarice nose sa sobom i razne druge prednosti u odnosu na sušene žitarice. To su lako konzumiranje, žitarice bez nečistoće, prikupljanje prinosa, koje manje ovisi od vremenskih uvjeta i visoka hranjiva vrijednost.

Ukratko, odgovor zašto koristiti drobilicu je važno da se kombajnira tri tjedna ranije s 30 do 45% vlage i tako se smanjuju gubici na njivi. Manji je tada utjecaj padalina i poboljšana je digestivnost žitarica.

Efikasna hranidba domaćih životinja je postala ključna točka današnjeg stočarstva. Rađen je i eksperiment 2010.godine koji e vodio dr. Endre Brydl, profesor Veterinarskog fakulteta Sant Istvan Unvierzitet u Budimpešti. U ovom eksperimentu korištene su 164 krave pasmine Holstein i pokazane su jasne prednosti pri hranidbi krava drobljenim kukuruzom s visokom vlažnošću. Krave su bile podijeljene u dvije skupine. Prva je dobijala standardnu hranidbu, suhi kukuruz. No, druga je dobijala visoko vlažni drobljeni kukuruz. U roku od četiri tjedna u drugoj skupni, onoj koja je dobijala visoko vlažni drobljeni kukuruz podigla se količina mliječne masti u mlijeku i sam prinos mlijeka u količini. Zna se poboljšati mliječnost i do litre mlijeka dnevno. Kod svinja se upotrebom takvog drobljenog kukuruza tov smanjuje i do jednog i pol tjedna. Ana upozorava kako je jako važno skidanje kukuruza odraditi u pravom momentu, a i da sva područja u kojima će biti skladišten kukuruz bude čist i dezinficiran. Treba koristiti kvalitetne folije za sve strane trenč silosa.


Fotoprilog


Tagovi

Murska Finska Aimo Korte Aalmo Ana Šandor Prćić Drobilica Gnječenje Pelete Paker Tuba Čuvanje zrna Proizvodnja humusa Proizvodnja stočne hrane Tržište Skandinavija Kvaliteta strojeva Ylivueska Vlažni kukuruz Ekonomska korist Ušteda


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.


Partner

AgroPMD d.o.o.

Južno predgrađe 48, 31000 Osijek, Hrvatska
tel: +385 31 357 525, e-mail: office@agropmd.hr web: http://www.agropmd.hr