Kako ljubičasti strojevi olakšavaju stočarima!

Neobična boja za poljoprivredne strojeve je svakako ljubičasta. No, u Skandinaviji je ta boja oznaka za kvalitetu strojeva za drobljenje zrna, za izradu silaže, kao i za proizvodnju peleta od raznih materijala.

Kada smo u Hrvatskoj prvi puta čuli za marku Murska, pomislili smo da je nešto iz Slovenije i vezano uz rijeku Muru. No, pravi znalci su se smijali. Jasno je da se radi o finskoj tvornici Murska. A sada već nakon nekoliko sajmova i prezentacija, jasno je svima u hrvatskom stočarstvu o čemu se radi. Nedavno smo ugostili vlasnika tvornice, inovatora i pokretača ove tehnologije u svijetu. On, Aimo Korte, vlasnik je i dizajner svih tih strojeva, a i finska akademska javnost mu je dodijelila titulu akademika.

Odrastao na tradicionalnoj finskoj farmi

Kao mladić odrastao je na tradicionalnoj finskoj farmi i jako dobro je tada upoznao sve strojeve pa je otada točno znao što treba seljaku, a posebice za skladištenje i čuvanje zrna jer u Finskoj oni nisu mogli čekati da zrno dozrije. Izumio je stroj za sazrijevanje i to je bila prva Murska. Tada je 1969. osnovao kompaniju i dao joj ime po tom prvom stroju.

"Tržište je fantastično reagiralo i bio je to pravi boom", pojasnila nam je Ana Šandor Prčić, agent Finske za Hrvatsku i okolne zemlje, a koja nam je i organizirala ovaj jedinstveni susret kojem je prisustvovao i Michel Aalto, direktor prodaje i marketinga. Aimo, koji je kao i njegova pratnja bio u ljubičastom odijelu - kao i sve u tvrtki, objašnjava da je prvi stroj bio kapaciteta tri tone, a onda su počeli proizvoditi veće.

"Svi su se čudili što sam odabrao tu boju. I studenti iz Tamperea koji su tada bili na školovanju u našoj kompaniji bili su sumnjičavi prema tom odabiru. Probali su sa svim bojama i na kraju priznali da je ova najbolja. To je i najupečatljivija boja i doslovce strši. Evo vidljivo je i na ovim sajmovima kao što je i ovaj u Novom Sadu da privlači pažnju. U kompaniji se nitko u početku nije složio sa mnom. Danas kada smo jako poznati i popularni više nitko ne postavlja to pitanje", kaže naš sugovornik.

Gotovo bez konkurencije

Murska danas u Finskoj ima neku vrstu monopola jer su ostali jedini i drugi ih nisu mogli pratiti. Drobljenje vlažnog zrna, spremanje silaže u velika crijeva ili kako neki kažu tube, postala je specijalnost Murske, a isto se dogodilo i na tržištu ostalih skandinavskih zemalja. Čak 80% strojeva u tim zemljama su iz tvornice Murska u gradiću Ylivieska u kojoj radi oko 50 ljudi, a najviše u razvoju. Mnogo je kooperantskih odnosa s okolnim tvrtkama. U firmi je angažirana i kćerka Terhi.

Na našem tržištu trenutno su najzinmljiviji mlinovi za žitarice. No mi to radije zovemo drobilica za vlažni kukuruz - a promjenom bubnja drobi i sve druge žitarice. Za nas je na prvom mjestu kukuruz. Ima ih svih veličina, od najmanjih na struju, a ostale su kardanske. Najinteresantniji je Murska W-Max 10 ili 20. Proizvode i lagane felge za traktore, te brojne vrste pužnih transportera koje je sve projektirao Aimo sa svojom ekipom. On očekuje da će uskoro na našem tržištu biti zanimljivi i strojevi za proizvodnju peleta od drvne mase, slame, sijena pa i drugih materijala, kao što su primjerice ljuske lješnjaka. Biopaker i bio pelete su također sve zanimljiviji programi.

Bio paker i bio pelete

Michel Aalto, prvi čovjek prodaje i marketinga ističe jako dobru prodaju svih vrsta strojeva u Engleskoj i Francuskoj gdje su morali čak angažirati i dva velika distributera i dilera. Jedne na sjeveru, a druge na jugu zemlje.

"Imamo nove dilere, a samim time velike ambicije u Italiji i Španjolskoj. A hvatamo konce i u srednjoj i istočnoj Europi", kaže Aalto koji ističe i pad prodaje u Rusiji zbog embarga. Standardno nam je dobra prodaja u Japanu i danas izvozimo u 40 država svijeta. Na ovim prostorima prisutni smo tek unatrag dvije godine. I ovdje krećemo sa svim proizvodima. Nešto najnovije i na što smo ponosni je bio paker stroj", kaže Aalto. Aimo Korte pojašnjava da se radi o proizvodnji humusa koji se skladišti u tube kao i silaža, a odlično se koristi za tu namjenu izmet konja, pilića i ostale stoke.

Nova priča o proizvodnji humusa

"Važno je istaknuti da nema nikakvog mirisa u okolini i savršeno sazrije u humus. Jako sam ponosan i na bio pelete strojeve jer se mogu koristiti i za proizvodnju peleta za grijanje, ali i stočne hrane. Mi smo sada svjetski lideri u toj tehnologiji i ne bojimo se konkurencije. Imamo i kvalitetu, a i s cijenom smo konkurentni", kaže Aimo.

Ana Šandor Prčić pojasnila nam je tehnologiju gnječenja zrna, ili kako kažemo - drobljenja. Troškove gnječenja i sušenja usporedio je Institut TTS iz Finske. Kalkulacija nedvosmisleno pokazuje da gnječenje u značajnoj mjeri smanjuje troškove konzerviranja. Nakon što je ukupno 200 tona žitarica umjesto sušenja gnječeno, došlo se do podatka da su varijabilni troškovi smanjeni za 58, a ukupni izdaci za 54%, što je rezultiralo uštedu od 10.000 eura. Što je veća gnječena količina, to je veća i ušteda: prilikom konzerviranja 1.000 tona ostvarena je ušteda od preko 30.000 eura. Dodatna ušteda postignuta je kod skladištenja gnječenih žitarica u plastičnim vrećama, umjesto u silosima. Za preciznu ekonomsku računicu su, međutim, potrebni specifični podaci.

Smanjuju se gubici i troškovi

Pored ekonomske koristi, gnječene žitarice nose sa sobom i razne druge prednosti u odnosu na sušene žitarice. To su lako konzumiranje, žitarice bez nečistoće, prikupljanje prinosa, koje manje ovisi od vremenskih uvjeta i visoka hranjiva vrijednost.

Ukratko, odgovor zašto koristiti drobilicu je važno da se kombajnira tri tjedna ranije s 30 do 45% vlage i tako se smanjuju gubici na njivi. Manji je tada utjecaj padalina i poboljšana je digestivnost žitarica.

Efikasna hranidba domaćih životinja je postala ključna točka današnjeg stočarstva. Rađen je i eksperiment 2010.godine koji e vodio dr. Endre Brydl, profesor Veterinarskog fakulteta Sant Istvan Unvierzitet u Budimpešti. U ovom eksperimentu korištene su 164 krave pasmine Holstein i pokazane su jasne prednosti pri hranidbi krava drobljenim kukuruzom s visokom vlažnošću. Krave su bile podijeljene u dvije skupine. Prva je dobijala standardnu hranidbu, suhi kukuruz. No, druga je dobijala visoko vlažni drobljeni kukuruz. U roku od četiri tjedna u drugoj skupni, onoj koja je dobijala visoko vlažni drobljeni kukuruz podigla se količina mliječne masti u mlijeku i sam prinos mlijeka u količini. Zna se poboljšati mliječnost i do litre mlijeka dnevno. Kod svinja se upotrebom takvog drobljenog kukuruza tov smanjuje i do jednog i pol tjedna. Ana upozorava kako je jako važno skidanje kukuruza odraditi u pravom momentu, a i da sva područja u kojima će biti skladišten kukuruz bude čist i dezinficiran. Treba koristiti kvalitetne folije za sve strane trenč silosa.