Sama cijena obroka kod krava može prijeći i 60% cijene koštanja jedne litre mlijeka, pa na oko mala ušteda može imati veliki efekt gledajući čitavu godinu.
Malo farmera obraća dovoljno pažnje na troškove hranidbe. Kad kažem "dovoljno", ne mislim samo na cijenu proizvoda koje kupuju i ne mislim da trebaju uvijek odabrati najjeftiniji, nego da cijeni hrane i koštanja proizvodnje jedne litre mlijeka treba posvetiti više pažnje. Troškovi obroka kod krava mogu prijeći i 60% cijene koštanja jedne litre mlijeka, pa na oko mala ušteda može imati veliki efekt gledajući čitavu godinu. S obzirom na situaciju i nepoznatu budućnost, smatram da je najbolje vrijeme za provjeru obroka svih kategorija na farmi te provjeru svih krmiva koja se koriste u hranidbi životinja.
Na terenu se konstantno susrećem s prekomjernim davanjem krmiva, posebice kod krava na kraju laktacije. Na kvalitetnoj voluminoznoj hrani njihov burag može proizvesti hraniva za 25 litara mlijeka. Zbog toga je vrlo teško hraniti krave koje proizvode malo mlijeka, a da se ne udebljaju. Preporučio bih da si izračunate minimalnu količinu mlijeka koju treba proizvesti na obroku za muzne krave da bi podmirila sve troškove koji su u nju uloženi.
Osim hranidbenih metoda, pogledajte cjelokupan rad farme i zapitajte se što se sve može unaprijediti i pojednostaviti kako bi postali efikasniji i proizvodili jeftinije.
Ukoliko je ispod praga isplativosti, razmislite o prijevremenom zasušenju i prebacivanju na niskoenergetsku hranu. Naravno, preduvjet je da imate odvojene krave na suhostaju i da jedu poseban, za njih pravilno izbalansiran obrok. Osim što ćete na taj način efikasnije upravljati troškovima, još su veći benefiti za zdravlje i dugovječnost krava što dugoročno povećava profitabilnost, jer najveću zaradu donose one iznad pete laktacije.
Kod malih disbalansa energije i proteina na godišnoj bazi može se značajno uštedjeti. Imam primjer iz prakse s farme od 50 muznih krava gdje je farmer davao energije više nego proteina te su one proizvodile onoliko koliko su mogle prema dobivenom proteinu. Iako se radilo o manjem disbalansu, kada smo uravnotežili obrok, godišnje je uštedio preko deset tisuća kuna, dok je proizvodnja mlijeka ostala na istoj razini.
Osim toga, vrlo se često na farmama susrećem s krmivima koja u pojedinim grupama nisu potrebna te se mogu ukloniti bez straha od loših rezultata. Njihovim uklanjanjem često se, osim ušteda, poboljša zdravlje i plodnost životinja. Napraviti analizu krmiva nije na odmet, a kako bi se uvjerili da nema prisutnih mikotoksina, posebice u hrani bređih životinja. Ukoliko su oni prisutni, dodajte mikofiksatore, a kod njihovog odabira vodite računa o dozi koju je potrebno dnevno dodati po kravi, količini i vrsti vezanih mikotoksina, brzini vezanja i desorpciji, odnosno koliko tih spojeva otpuste u kiselim uvjetima.
25% svjetske ratarske proizvodnje je zaraženo mikotoksinima? Mogu li se suzbiti?
Kod muznih krava koje se hrane po volji, normalno je da ostane 3-7% ostataka koje je potrebno ukloniti prije iduće hranidbe te dati svježu hranu. Ostaci također imaju hranjivu vrijednost te ih se može dodati u obrok za tovnu junad, suhostaj ili junice. Prije odluke se svakako konzultirajte s nutricionistom te napravite analizu ostataka kako bi se pravilno izbalansirali obroci.
Osim hranidbenih metoda, pogledajte cjelokupan rad farme i zapitajte se što se sve može unaprijediti i pojednostaviti kako bi postali efikasniji i proizvodili jeftinije. Efikasnost se ne postiže samo uvođenjem najnovije tehnologije, nego podizanjem učinkovitosti s postojećim resursima. Nekad je dovoljno premjestiti krmiva u drugi dio zgrade, da ne gubite vrijeme na hodanje i pripremu. Možda možete spojiti dvije grupe krava da jedu istu hranu te na taj način raditi jednu miksericu hrane manje, uštedjeti gorivo, radne sate strojeva i radnika.
Povećanja učinkovitosti u poljoprivredi bio je svjestan i o tome je razmišljao i Henry Ford 1880-ih godina. Naime, tada mladi Henry odrastao je na farmi i uočio koliko je poljoprivreda neefikasna i koliko se energije i resursa rasipa te je zbog toga hrana za krajnjeg potrošača skupa. Na našu žalost, Forda je više privlačilo strojarstvo i izrada automobila nego poljoprivreda. No, ako se potrudimo i svaku farmu unaprijedimo za 10% onoga što je on napravio u automobilskoj industriji, postat ćemo puno učinkovitiji, profitabilniji i uspješniji.
Ukoliko smatrate da vam u tome treba pomoć, slobodno se obratite timu tvrtke Patent Co. predstavništva u Hrvatskoj na jedan od niže navedenih kontakata.
Tagovi
Autor
Partner
Žitna ulica 1,
10310 Ivanić-Grad,
Hrvatska
e-mail: info.hr@patent-co.com
web: http://www.patent-co.com/hr
Marta Radić
prije 5 godina
Idemo u dobrom smjeru. Sve manje i manje proizvodimo , ali zato zdravije..tako je bilo nekad , da li je to karta za budućnost, pitanje je sad? Tako da netreba poticati veću proizvodnju , već poticati zdravstveno ispravniju proizvodnjnu. To i radimo...eko potpore u RH rastu iz godine u godinu , te proizvodimo znatno manje , ali zdravije... No vidjeli smo neki dan da i to nije dobro, odnosmo HPK to osudila, odnosno neki njezin član. Što je dobro , a što nije u RH poljoprivredi pitanje je sad???
Zeljko Serdar
prije 5 godina
Ponovo naučiti tehnike upravljanja kako bismo prestali davati teško zarađen novac. Što više oponašati prirodu i pokušati joj se što više maknuti s puta. Ne koristiti hormone, postaviti kućica za ptice lastavica oko naših farmi kako bi pomogli u prirodnoj kontroli muha na našoj stoci. Stoka na ispaši bogatih svježih pašnjaka. Iza njih idu koke zna se i zašto, ispred njih ovce. Vratimo se našoj poljoprivrednoj zajednici, dijelimo ono što smo naučili. Mislim da je pravo pitanje kako uzgojiti zdrave krave.
Tomislav Njari
prije 5 godina
Sve vas razumijem, no postoje stvari na koje imamo i stvari na koje nemamo utjecaj. Hajdemo se fokusirat na one, na koje možemo utjecati. Stojim Vam na raspolaganju, slobodno me kontaktirajte, rado ću se odazvati i pomoći vam oko stvari na koje imamo utjecaj kao što su menadžment farme, hranidba, razne prepreke kojima se svakodnevno susrećete. Lijep pozdrav i sretno!
Marta Radić
prije 5 godina
Hm , gos.Đuro...kada bi HR političarima bilo u cilju razvoj poljoprivrede i proizvodnja , tada bi prijedlozi koje šaljemo u institucije bili prihvačeni i realizirani...ovako oni imaju drugi cilj , a on je vidi se!
Đuro Japaric
prije 5 godina
Marta i ostali , Hrvatska MOŽE biti izvoznica hrane , ali NE sa 110 000 OPG u sustavu nekakvih poticaja ! Realno na zemlji koju imamo ( privatnoj i podržavljenoj ) možemo formirati oko 25 000 KOMERCIJALNIH OPG koji bi se nasljeđivali i prodavali kao TEHNOLOŠKE cjeline ! Ali za glupe hrvatske političare i GLUPE Hrvate , ovo što ja pišem na Agroklubu , je naučna fantastika ! 1. prodaja državne zemlje opg sa rokom otplate do 20 g ! 2. NOVI zakoni za privatnu i državnu zemlju ! 3. jedna evidencija zemlje ! 4 . okrupnjavanje parcela na više načina , 5. NASLJEĐIVANJE sa modelom obeštećenja ili prodaje cjelovito OPG ! - Marta ima troje djece , jedno se prihvaća nasljedsta i isplaćuje - obeštećuje ostalih dvoje ! AKO ni jedno dijete NEĆE nasljediti OPG , OPG se prodaje ka TEHNOLOŠKA cjelina , a Martini troje djece novac dijele ! MOGU LI GLUPI HRVATI OVO SHVATITI ? Ako ne mogu pročitajte Zakon o nasljeđivanju Nizozemske , Slovenije !
Marta Radić
prije 5 godina
Hm , ti lobiji....doveli su HR gospodarstvo i poljoprivredu na prosjački štap. Čitamo danas o komorama , koje kao kvazi organizacije nešto predlažu... Dajte dobrovoljno članstvo...pa će se vidjeti koga one štite.. Kada bi politika slušala realni sektor , a ne neke organizacije tada bi imali proizvodnju i stabilan rast , ovako čekaju nas teška vremena. Bez proizvodnje , dodane vrijednosti ....nema nam spasa...ima li Vlada koja bi mogla okrenuti trend da od države uvoznice budemo država izvoznica???
Stjepan Žunac
prije 5 godina
Jednostavno najeftinija hranidba je ispaša, ali onda nemaju određeni lobiji profit, te je taj najeftiniji način ishrane okarakteriziran oa loš ... jer nema premiks,sačme i drugih dodataka ... a izgovor je da mlijeko se "osjeti po mirisu trave"!