Kako hraniti dojne krmače po vrućinama?

Ispravna hranidba krmača tijekom laktacije je ključna za održavanje optimalne reproduktivne učinkovitosti pogotovo preko ljeta kada su temperature iznimno visoke. Za razliku od ljudi, svinje se ne mogu znojiti i moraju se hladiti na druge načine, kao što je dahtanje, protok zraka, ležanje na hladnom podu ili isparavanje vode (voda/blato/izmet na koži).

Za vrijeme laktacije primarni ciljevi su: Na koji način povećati proizvodnju mlijeka, da bi leglo bilo u optimalnoj kondiciji i kako smanjiti preveliki gubitak tjelesnih rezervi?

Dokazano je da nekvalitetni obroci i nedovoljna opskrba hranjivim tvarima smanjuje plodnost i preživljavanje embrija u sljedećim leglima. Tijekom vrućih mjeseci, sve krmače, a posebno one u laktaciji, pate od smanjenog unosa hrane što utječe na njihovu mliječnost i kasniju reproduktivnu sposobnost, stoga svaki ozbiljan i odgovoran farmer treba voditi računa kako da smanji negativne učinke visokih temperatura na konzumaciju tijekom nje.

Svaki genotip ima svoje nutritivne preporuke

Povećanje unosa hrane može se poboljšati optimalnim unosom tijekom sljedeće kasne suprasnosti. Vrlo često, one koje se hrane ad libitum pred kraj suprasnosti neće pojesti dovoljno i kasnije će izgubiti tjelesnu kondiciju i prinos mlijeka. Iako je to u proizvodnim uvjetima često vrlo kompleksno i složeno ključno je razmotriti razlike između pariteta/prasenja jer one mogu imati utjecaj na potrebe za hranjivim tvarima iz obroka. Treba naglasiti da krmače imaju veći unos hrane nego nazmice, stoga nazimice mogu trebati veću koncentraciju hranjivih tvari iz obroka pa je preporuka gdje god je to moguće, imati dva tipa obroka na farmi (smjese za dojne – SKDN: jedan tip SKDN-a za paritete 1-2 i drugi tip SKDN-a za paritete 3-6).

Preporuke i specifikacije iz prethodne tablice se trebaju koristiti kao vodič ili smjernica jer svaki moderni genotip ima svoje posebne nutritivne preporuke. U navedenoj tablici aminokiseline (AK) su predstavljene kao odnosi SID lizina (standardna ileabilna probavljivost ili Standardized Ileal Digestibility – SID), u formi idealnog proteina. Isto tako, razina probavljivog fosfora (P) temelji se na formuliranju dijete bez upotrebe fitaze. Ako se koristi fitaza kao dodatak u vitaminsko-mineralnim smjesama (premiksima) ili dopunskim krmnim smjesama (superima), što je danas uobičajeni tehnološki postupak, tada se razine fosfora moraju ponovno prilagoditi. Kod hranidbe svakako treba voditi računa da je najveća dopuštena razina bakra (Cu) u hrani za sve svinje starije od 8 tjedana života 25 mg/kg.

Voditi brigu treba i o oksidativnom stresu koji može negativno utjecati na reproduktivnu sposobnost, stoga je važno da hranidba krmača u laktaciji bude dovoljno nadopunjena antioksidansima kao što je vitamin E i selen (Se).

Tijekom laktacije postupno povećavati hranidbu

Cilj bi trebao biti maksimiziranje unosa hrane i zadovoljavanje značajnog mliječnog potencijala bez korištenja njezinih tjelesnih rezervi. Količina koja se nudi trebala bi biti niska i postupno se povećavati kako se apetit životinje razvija.

U laktaciji ih treba hraniti najmanje dva – tri puta dnevno ručno, odnosno sedam puta dnevno ako su na automatiziranom sustavu hranidbe (odnosno ad libitum), jer se pokazalo da to povećava unos hrane za čak 15 posto. Navedeni sustavi hranidbe za krmače koje doje su uobičajeni i omogućuju joj da jede u skladu s apetitom. Ovdje treba naglasiti da tijekom dojenja prvopraskinje i višepraskinje imaju različite apetite i potrebe za hranjivim tvarima (HT), tako da može biti iznimno korisno imati dvije vrste hrane na farmi jednu za paritet 1 -2 i jednu vrstu za paritet 3 - 6 kako je to navedeno u tablici 1.

Ljetna laktacijska hranidba može osigurati zadržavanje unosa hranjivih tvari čak i kada je potrošnja hrane smanjena. Osim toga, postoje različite tehnike upravljanja (orošavanje i zamagljivanja, različiti stupnjevi ventilacije i sl.), koje mogu pomoći smanjiti negativan unos u vrijeme ljeta. Također, kapanje vode u razini ramena dokazano je olakšanje pri ekstremnom toplinskom stresu. Jedno od ključnih pitanja je kako prilagoditi hranidbu po ljeti kada su temperature visoke? Naime, krmače modernih genotipova posebno znaju stradati (DanBred, PIC, Topigs Norsvin, Hypor, Choice…).

Strategija i savjeti za održavanje konzumacije hrane ljeti

Krmača je vrlo predana svojoj prasadi i učinit će sve da zadovolji njihove potrebe za mlijekom. Navedeno uključuje mobilizaciju hranjivih tvari iz njezina tijela. Izlučivanje mlijeka započinje odmah iza prasenja u količini oko 0,5 lit/dan, da bi u trećem tjednu laktacije sinteza mlijeka iznosila maksimalnih 10 – 12 lit/dan nakon čega opada (Senčić i sur., 1996, Uremović i Uremović, 1997, Kralik i sur.,   2007, Vidović i sur., 2011). Da bi proizvela ovu količinu ona konzumira prosječno 6 - 9 kg/dan smjese.

Unatoč ovoj količini hrane životinja i nadalje mobilizira neke hranjive tvari iz svog tijela, što rezultira određenim gubitkom tjelesne mase. Ako je unos previše smanjen (npr. ljeti), ona mora mobilizirati prekomjerne količine hranjivih tvari iz svog tijela (lipide) kako bi održala proizvodnju mlijeka, što može imati negativne učinke na njezine performase. Ovaj proces je vrlo neučinkovit i rezultira smanjenim prinosom mlijeka, ostavljajući životinju u lošoj tjelesnoj kondiciji na kraju razdoblja laktacije. Dakle, ne samo da su smanjeni prirast težine legla i sposobnost preživljavanja, već je smanjena i reproduktivna sposobnost. Krmačama u lošoj tjelesnoj kondiciji treba više vremena da začnu svoje sljedeće leglo, a sljedeći broj živih prasadi uvijek je smanjen. Ako previše izgubi na masi i kondiciji, potencijalno onu vrlo produktivnu treba izlučiti iz proizvodnje prije njezine prve godine.

Dok se hranidbene potrebe za održavanje suprasnih krmača zadovoljavaju (zbog djelovanja suprasnog anabolizma) s 2,0-2,8 kg/dan hrane, ona koja doji 14 prasadi treba najmanje 8 kg/dan (2+(14 x 0,5)). U ljetnom razdoblju vrlo rijetko postižu tako visok unos i stoga održavaju svoje leglo sagorijevanjem tjelesnih masti i mišića, a često se događa i da su prasad male tjelesne mase na odbiću upravo po ljeti. Veliki gubitak njihove tjelesne mase rezultira duljim intervalima od odbijanja do estrusa i smanjenom stopom ovulacije.

Glavni razlog zbog kojeg ne konzumiraju onoliko hrane koliko im je potrebno je što probava stvara dodatnu toplinu u uvjetima toplinskog stresa. Glavni procesi tijekom kojih se proizvodi toplina su ustajanje, žvakanje, gutanje, probava i apsorpcija, metaboliziranje, pretvaranje u mlijeko, izlučivanje fecesa i urina. Naravno da se toplinski stres ne može minimalizirati obilnim obrocima, pa one koje su mu izložene konzumiraju manje hrane. U svakom slučaju, postoje načini da se to djelomično amortizira, a neki od načina uključuju i samu hranidbu. Jedan je i sama receptura, dok je drugi način menadžment hranidbe.

Vodite računa o vodi

Unos vode tijekom laktacije posebno je važan jer može izravno utjecati na količinu mlijeka. Brzina protoka vode od 3-4 lit/min preporučuje se za nipl pojilice i kako bi se osigurao dovoljan pritisak vode kada više od jedne krmače pije u isto vrijeme. Tijekom ljetnog razdoblja potreba za vodom je drastično povećana i penje se na >50 lit/dan pa o tome vodite računa. Jedno od osnovnih pravila je da je omjer vode i hrane 5:1.

Ako krmača ne konzumira dovoljnu količinu vode, njezina potrošnja hrane će biti smanjena. Osobito je važno osigurati da je brzina protoka kroz pojilice odgovarajuća. Ako su protoci premali, životinje mogu postati vrlo frustrirane, a to će utjecati na njihov apetit za suhom hranom. Važna je naravno i temperatura vode. Istraživanja su pokazala da će konzumirati gotovo dvostruko više hladne vode (10°C), nego toplije vode (26°C). Kvalitetu treba provjeriti u proljeće kako biste bili sigurni da je kvaliteta vode dobra do ljeta.

Pokazalo se da svinje koje su opskrbljene hladnom vodom tijekom razdoblja toplinskog stresa mogu održati bolje performanse. Osim toga, one kojima je davana hladna voda konzumirale su manje dnevno u usporedbi s kontrolnim svinjama, što ukazuje da im je hladnija omogućila da brzo prilagode svoju tjelesnu temperaturu kao odgovor na toplinski stres. 

Povećana potrošnja vode zajedno s povećanim gubitkom vode urinom, učinkovit je mehanizam kojim svinje gube tjelesnu toplinu. Promjena temperature okoline s 12 - 16°C na 30 - 32°C dovodi do povećanja potrošnje vode od >50 %. Krmače koje doje trebaju konzumirati 30-40 litara vode svaki dan, a suprasne 11 do 15 litara.

Hranu održavajte svježom i hranite češće po manje

Ovo je važno u svakom trenutku, a posebno ljeti jer je hrana osjetljiva na kvarenje u vrućim i vlažnim uvjetima. Imajte na umu da su vrlo izbirljive u jelu, u usporedbi s većinom životinja (suprotno uvriježenom mišljenju). U toplim uvjetima veća je vjerojatnost da će se ona pokvariti, osobito ako sadrži visoku razinu masti. 

Jedan je od dobrih načina održavanja svježine češće hranjenje. Krmače često jedu više na dan ako se hrane u manjim obrocima. Metabolički ova strategija ima smisla, jer se toplina stvara kada probavljaju hranu. Manji obrok smanjuje količinu proizvedene tjelesne topline što smanjuje ukupnu količinu topline koju krmača treba raspršiti tijekom vrućeg vremena. Manji i češći obroci spriječit će ih od preopterećenja hranom i stvaranja preopterećenja toplinom koja se oslobađa tijekom kratkog vremenskog razdoblja. 

Točan broj dodatnih hranjenja ovisi o raspoloživoj radnoj snazi, ali čak i prelazak s normalnih dva, na tri puta dnevno može donijeti određeno olakšanje. Većina proizvođača doživi povećanje unosa hrane od 10 - 15 % kada se promijeni s 2 na 3 puta dnevno. Glavna stvar koju morate zapamtiti je da kada povećavate učestalost hranjenja, smanjujete količinu. Primjerice, ako ih trenutno hranite s 3 kg dva puta dnevno (ukupno 6 kg/dan), kada prijeđete na hranjenje tri puta dnevno, možda ćete htjeti ponuditi životinjama oko 2,3 kg pri svakom hranjenju (ukupno 6,9 kg/dan ili povećanje od 15 %). Razlog zašto ova strategija funkcionira temelji se na normalnom porastu tjelesne temperature do kojeg dolazi nakon što ona pojede obrok.

Hranite tijekom hladnijeg dijela dana

Hranjenje tijekom hladnijih dijelova dana (rano ujutro, kasna noć) može pomoći u poboljšanju konzumacije hrane. Ta strategija u kombinaciji s češćim hranjenjem može dodatno poboljšati potrošnju. Ova metoda bi mogla na velikim farmama dovesti do povećanja troškova rada, ali je ona jedna jedina i vrlo učinkovita. Nažalost, također je jedna od najmanje primjenjivanih u cijelom svijetu.

Čak i uz idealne tehnike upravljanja, teško je u potpunosti eliminirati smanjeni unos hrane po ljeti tijekom laktacije. Ljetna smjesa s povećanom koncentracijom hranjivih tvari pomaže da se zadovolje dnevne potrebe za hranjivim tvarima. Dodatna masnoća u ljetnoj laktacijskoj smjesi putem proizvoda SUSan MultiVital® povećat će koncentraciju hranjivih tvari i premda životinje mogu jesti manje hrane, dodavanje ovog proizvoda rezultira povećanjem dnevnog energetskog unosa, kao i potrebnih aminokiselina koje se nalaze u krvnoj plazmi. Upravo ovo povećanje unosa energije pomaže smanjiti gubitak tjelesne mase.

Općenito se pretpostavlja da se neki dio normalnog unosa hranjivih tvari može održati tijekom ljetnih mjeseci ako se količina hranjivih tvari povećava proporcionalno očekivanom smanjenju unosa hrane. Primjerice, ako se očekuje da će unos pasti za 10 %, tada se sve hranjive tvari (uključujući vitamine, minerale i minerale u tragovima) trebaju povećati za isti postotak kako bi se nadoknadilo smanjenje unosa. Međutim, za nekoliko hranjivih tvari postoje proizvodna ograničenja koja mogu ograničiti primjenu ove strategije.

Na primjer, nije uvijek praktično dodati više od 6 do 8 % masti u komercijalnoj hranidbi. Također, koncentracija određenih aditiva ne može se mijenjati zbog propisa specifičnih za državu. Stoga ovu strategiju uvijek treba kombinirati s drugom kako bi se povećala učinkovitost. Osim toga, možda neće biti financijski isplativo osigurati vrlo koncentriranu hranidbu jer postoji zakon opadajućih povrata kada su potrebni skuplji sastojci za ulazak u formulaciju.

Vodite računa o vlaknima i proteinima u smjesi

Višak proteina uvijek se deaminira i izlučuje u obliku uree. Ovaj proces zahtijeva energiju i stvara toplinu te se u tu svrhu preporučuje smanjenje prekomjerne koncentracije proteina u hrani uz pomoć aminokiselina namijenjenih hrani. Upravo ovaj segment hranidbe svinja može osigurati veliko olakšanje životinja pod toplotnim stresom. Obično je dovoljno smanjenje od 1-2 %.

Ono što je važno za zapamtiti je da probava vlakana i metabolizam stvaraju znatno više topline u komparaciji s ugljikohidratima i proteinima, pri čemu masti i lipidi stvaraju najmanje unutarnje topline. Stoga je jedna od uobičajenih mjera za borbu protiv toplinskog stresa krmača u laktaciji smanjenje dijetalnih vlakana (opet točna razina smanjenja ovisi o početnoj koncentraciji i drugim čimbenicima kako je gore opisano). Alternativa je da dobiju jak laksativ (obično u obliku gorke soli) kako bi se nadoknadilo smanjenje dijetalnih vlakana. Unatoč tome, treba održavati dobru ravnotežu frakcija vlakana koja se mogu fermentirati i netopivih vlakana kako bi se osigurala pravilna funkcionalnost probavnog sustava. Posebno kako bi se izbjeglo narušavanje zdravlja ekosustava stražnjeg crijeva.

Iz svega ranije navedenog masti i lipidi ne samo da povećavaju gustoću hrane, već također stvaraju manje topline tijekom probave i metabolizma. Stoga se dijete s visokim udjelom masti i lipida gotovo uvijek preporučuju za borbu protiv toplinskog stresa! Međutim, uvijek je imperativ također povećati (proporcionalno) razine svih aminokiselina i drugih hranjivih tvari, kako bi se izbjegli neuravnoteženi obroci. Kao rezultat slabog unosa hrane, mnoge krmače nisu u stanju zadovoljiti metaboličke zahtjeve laktacije i vraćaju se u negativnu energetsku bilancu. Ovaj čimbenik vjerojatno je odgovoran za većinu reproduktivnih poremećaja tijekom razdoblja povišenih temperatura.

Jedan od načina da se osigura da troše dovoljno energije, iako jedu manju količinu hrane, je dodavanje masti u laktacijsku smjesu preko proizvoda SUSan MultiVital® na bazi kokosova i palminog ulja čime se povećava sadržaj metaboličke energije.

Primjenjujete različite dodatke u hrani

Istraživanja i praktična iskustva jasno su pokazala da dodavanje određenih aditiva zapravo može poboljšati unos hrane kod krmača u laktaciji. Neki aditivi djeluju tako što poboljšavaju probavljivost hranjivih tvari, drugi tako što povećavaju ukusnost, treći kontroliraju unutarnje metaboličke procese smanjujući oslobađanje topline kroz probavu. Pokazalo se također da određeni vitamini kao što je vitamin C i spojevi slični vitaminima kao što je betain smanjuju utjecaj toplinskog stresa. Ovo je novo područje za svinje koje obećava dobre rezultate. Uz gore navedene preporuke za hranjive tvari, sljedeći aditivi također se mogu uzeti u obzir:

• fitaza - pokazalo se da dodavanje fitaze u obroke povećava hranjivu vrijednost hrane povećanjem otpuštanja probavljivog fosfora (npr. SUSan Lac®, Protamino Matra®, Sauengold Lac®).
• kvasac - dodavanje kvasca (ili živog ili osušenog) ima blagotvoran učinak na sluznicu crijeva i krmače i njenog legla (npr. SUSan Lac®, SUSan MultiVital®),
• enzimi žitarica - enzimi žitarica poput ksilanaze mogu se uključiti u obroke kako bi se razgradila vlakna u hrani i poboljšala probavljivost hranjivih tvari,
• L-karnitin – različita istraživanja su pokazala da dodatak L-karnitina tijekom laktacije može poboljšati učinak legla (npr. u proizvodu SUSan Lac®),
• fitogeni dodaci stočnoj hrani (PFA - Phytogenic feed additives) su skupina prirodnih tvari dobivenih iz bilja, začina i drugih biljaka koji potiču unos za vrijeme laktacije. Ključne prednosti PFA povezane su s antioksidativnim svojstvima, poboljšanom ukusnošću i stimulacijom unosa hrane kod svinja. Dokazano je da fitogena mješavina (eterična ulja, flavonoidi, ljute tvari i sluzi) povećava unos hrane krmača za + 7 % u komparaciji s kontrolnim tretmanima (Moran, 2022). Ovi podaci sugeriraju da specifična fitogena formula može podržati laktacijski unos hrane i biti od koristi posebno kod prvopraskinja jer unos hrane za vrijeme laktacije ima veliki utjecaj na sljedeće leglo.