Pretraga tekstova
Zdenka je ostala bez većeg dijela vjernih malih kooperanata
Dok ih je prošle godine imala oko od 1100, Zdenka je ovu godinu zaključila s 930 kooperanata, koji su joj u prvih deset mjeseci isporučili oko 18 milijuna litara mlijeka. No, činjenica da se ukupni ulaz mlijeka nije smanjio, već čak i povećao, ukazuje na to da se i u toj, kao i drugim mljekarama u Hrvatskoj, smanjuje broj kooperanata s manjim brojem mliječnih krava.
- Povećava se broj velikih jer stara i gospodarstva s malim brojem krava, izumiru. Nova generacija mljekara ulaže u farme s puno krava koja jamči većom proizvodnju, a istodobno i bolju kvalitetu mlijeka - rekao je Željko Gatjal, predsjednik uprave Zdenke mliječnih proizvoda.
Očekuje se kako će i naredna godina završiti sa stotinjak malih kooperanta manje. Među razlozima zbog kojih vlasnici malih gospodarstava odustaju od uzgoja samo nekoliko krava je i taj da za isporučenih manje od 6000 litara mlijeka godišnje izostaje državna, dok oni koji mjesečno isporuče manje od tisuću litara mlijeka ostaju i bez tvorničke premije koja u Zdenkinu slučaju iznosi 22 lipe po litri. Premija izostaje i zbog manje kvalitete mlijeka, koja je u najvećem broju slučajeva učestalija kod manjih proizvođača.
Utjeha i spas, posebice onima koji u proizvodnji mlijeka ne prijeđu granicu od šest tisuća litara godišnje čini 1500 kuna, koliko im država u tom slučaju na kraju godine isplati po kravi, koja tada ulazi u kategoriju dojilje. Popis odustalih od uzgoja manjeg broja krava uskoro bi mogao proširiti i Josip Malina iz Poljana nedaleko od Grubišnog Polja, koji kaže kako mu uzgoj triju krava nije baš isplativ.
- Cijena mlijeka je mala, a problemi veliki. Da bi se udovoljilo svim uvjetima i zahtjevima i postigla bolja cijena, potrebna je moderna staja. A takva se ne gradi za dvije, tri već desetke krava, za što su potrebni milijuni kuna-kaže Malina.
S druge strane, Mirko Jakupec iz Babine Gore nedaleko Suhopolja, kao najveći kooperant Zdenke, u ovoj je godini od stotinjak krava proizveo i isporučio oko 222 tisuća litara mlijeka. Kaže kako se od toga posla može dobro živjeti, ali tek s velikim ulaganjima.
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje