Pretraga tekstova
Investicijom u izmuzište povećali produktivnost i smanjili troškove proizvodnje sira
Danas bilo koja proizvodnja ne može opstati, a kamoli napredovati bez ulaganja u modernu opremu. U tom pravcu razmišljaju članovi obitelji Pernjak iz Kolana na otoku Pagu u čijem vlasništvu se nalazi sirana Mih. Posljednji uspješni potez u vođenju posla je izgradnja modernog izmuzišta za ovce s ostalom opremom. Dubravko Pernjak, vlasnik sirane Mih, iznimno je zadovoljan investicijom koju je realizirao skupa sa sinovima Marinom i Šimom. Posao se sada obavlja mnogo brže, higijena je na većoj razini i što je važno, smanjeni su troškovi proizvodnje. Investicija vrijedna 160.000 kuna već sada se isplaćuje upravo zbog manje potrebe za radnom snagom.
"U mom stadu danas ima oko 450 ovaca. Od tog broja sada je na mužnji njih 250, 120 je mladih koje smo ove godine ostavili jer smo to mogli s novim izmuzištem. Ostatak su one koje će se tek okotiti. Ovce koje smo ove godine ostavili, prije ne bi mogli jer nismo imali izmuzište. Ono je kapaciteta 24 ovce u deset minuta. Jednu ovcu čovjek ručno pomuze za jednu minutu i nije problem raditi bez strojeva ako imate stado do trideset ovaca. Problem je ako u stadu ima 300 ovaca. To nije 300 minuta, nego je duplo više, da ne govorimo kako je to fizički naporno i da se ne može postignuti zadovoljavajuća razina higijenom", kaže Dubravko Pernjak te nastavlja:
"Prije dvije godine sam muzao 240 ovaca ručno. Za taj posao imao sam četiri radnika. Sada s tih istih 240 ovaca radi dva radnika. Stvar je u tome što oni sada nemaju dovoljno posla. Ja bih trebao imati barem 400 do 450 ovaca da bi oni bili zaposleni tri sata ujutro i tri sata navečer. Kada dođem do te brojke, imat ćemo 400 litara mlijeka dnevno sa samo dva radnika. Rezultat je povećana proizvodnja s manjim brojem radnika i daleko kvalitetnija sirovina", govori Pernjak. S novim količinama mlijeka može se povećati proizvodnja Paškog sira za kojim vlada velika potražnja. Sav proizvedeni sir se proda prije iduće sezone tako da ima prostora za nove količine. "Sirana Mih godišnje proizvede 150 tona sira od čega je 20 tona Paškog sira. Paški sir može se proizvoditi samo od mlijeka naše paške ovce i zbog toga smo mi morali krenuti u opremanje farme i povećanja broja muznih ovaca", kaže Marin Pernjak te nastavlja:
"Mi proizvođači sira s otoka Paga dokazali smo kvalitetu našeg proizvoda brojnim osvojenim priznanjima na raznim svjetskim natjecanjima kvalitete sira. Ona je prepoznata i kod potrošača. Najbolji kupci su s domaćeg tržišta. Prodaju pojačava turistička sezona. Slovenci i Talijani su prepoznali naše proizvode. Vrlo malo je turista koji dođu na otok Pag i da se s njega ne vrate s nekim od naših proizvoda."
Recept obitelji Pernjak samo je dio uspješne poljoprivredne i gospodarske priče otoka Paga. Pag je jedan od rijetkih dijelova Hrvatske koji u pojedinim statističkim izvještajima sa Zavoda za zapošljavanje bilježi rast broja zaposlenih. Recept tog uspjeha jest što su se na otoku okrenuli tradicionalnim vrijednostima, kao što je u ovoj priči slučaj s Paškim sirom i što u poslu sudjeluju cijele obitelji. Dodatna prednost je u tome što je i Pag povezan mostom s kopnom.
Tagovi
Izmuzište Sirana Mih Dubravko Pernjak Investicija Sirana Mih Paški sir Troškovi proizvodnje Opremanje farme Tržište Mlijeko Ulaganja Marin Pernjak Kvaliteta sira Zapošljavanje
Autor
Više [+]
Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.