Iz EU fondova povukli tri milijuna kuna

Kada sam s Anđelkom Kopeckim, vlasnikom Poljoprivrednog obrta Kopecki iz Lipovljana dogovarao reportažu o proizvodnji mlijeka, novim ulaganjima preko mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske i poljoprivredi općenito odmah mi je rekao: "Nemojte o nama pisati, u poljoprivredi je puno problema koji se ne rješavaju, svašta ću vam reći, a to se mnogima neće svidjeti..."

Ipak, popustio je, i prošlog tjedna posjetio sam uzornu farmu kapaciteta 75 mliječnih krava sa izmuzištem koja je izgrađena prije sedam godina. Financirana je u sklopu Operativnog programa za govedarstvo: kreditom HBOR-a (3.770.000 kuna), kapitalnim ulaganjem od strane Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja (2.035.000) i vlastitim sredstvima. Cijela investicija iznosila je oko 7.500.000 kuna. U sklopu te velike investicije nabavljena je i sva pripadajuća oprema, mikser-prikolica, financirani su i trenč silosi te pristupna cesta sa svom infrastrukturom.

Na prvi pogled na lijepo uređenoj farmi o kojoj Anđelko i njegovi vrijedni članovi obitelji skrbe marom dobrog gospodara teku med i mlijeko. No, baš i nije tako. U proizvodnji mlijeka puno je rada, zalaganja, ali i problema koje za sada uspješno prevladavaju, šire i moderniziraju proizvodnju.

Ponosni modernom farmom koju su stvorili

"Teška je to i osjetljiva proizvodnja, nema ni praznika ni nedjelje ni sveca ni petka. Jedan moj kolega kaže da za taj posao čovjek mora biti ili malo poremećen ili to jako voljeti. Mi smo izgleda i jedno i drugo", kaže u šali Anđelko dok obilazimo njihovo gospodarstvo. A ovo što sada imaju, čime se obitelj Kopecki s pravom ponosi, nije došlo preko noći.

"Ja sam treća generacija u obitelji koja se bavi proizvodnjom mlijeka. Moj djed Ivan je četrdesetih godina prošlog stoljeća doselio na ovaj kućni broj i napravio prvu staju. U to vrijeme obitelj je imala 3-4 krave i konje s kojima su obrađivali polja. Proizvodnju je proširio otac Antun koji je bio zaposlen, ali je 1974. godine napravio za to vrijeme modernu farmu sa deset stajališta i muzilicom. On i majka Milka držali su 5-6 krava i 3-4 junice, a 1997. godine smo napravili prvu veću staju sa 24 veza i mljekovodom. Ovu novu farmu sa 75 boksova napravili smo 2010. godine, a u staroj farmi sada držimo krave u suhostaju i junice", pojašnjava Kopecki kako su iskoristili sve raspoložive kapacitete.

Nisu zadovoljni niskom cijenom mlijeka

U posljednje vrijeme drže između 85 i 90 grla kvalitetnih krava simentalske pasmine, od toga otprilike oko 75 u mužnji, ostala su grla u suhostaju. Trenutno imaju nešto više zasušenih, a manje u mužnji. Planiraju držati maksimalno do 100 grla, kažu, ni krave više.

"Prošle godine predali smo oko 657 tisuća litara mlijeka. To je bliže 8 tisuća po grlu, dnevna se mliječnost kreće oko 24 do 26,5 litara po grlu, sve ovisi u kojoj su krave fazi laktacije. Sada imamo dosta krava pred zasušenje i oteljenih krava. Na nešto manju dnevnu proizvodnju utječu i ove ljetne vrućine, ali i cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože".

Poljoprivredni obrt Kopecki mlijeko predaje Dukatu. Za litru mlijeka sa 4,10 posto masti i 3,55 do 3,65 posto proteina dobjiu oko 2,50 kuna. To je cijena sa 65 lipa tvorničke premije, tako da je osnovna cijena mlijeka oko 1,80-1,85 kuna. Time nisu zadovoljni, cijena bi, kažu, trebala biti veća.

"Ministar Tomislav Tolušić i mljekare najavili su da će dignuti cijenu mlijeka, samo nisu rekli kada. Poznato je da je vani cijena litre mlijeka prešla 40 eurocenti. Otkupna cijena u nas u nekoliko navrata pala je za ukupno šezdeset lipa, a onda nam je podignuta za oko 25 lipa, ali kroz tvorničku premiju, a ne kroz onovnu cijenu mlijeka. Dio premije nam mljekara sutra može uzeti", kaže Kopecki.

Uložili oko 3 milijuna kuna europskog novca

Obitelj Kopecki stalno modernizira svoje gospodarstvo i proizvodnju, jer kvalitetnim držanjem i hranidbom mliječnih krava žele postići još bolje rezultate. U sklopu prvog natječaja za provedbu operacije 4.1.2. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš odobreno im je 1.927.502 kuna, a u trećem natječaju iste operacije odobreno im je još 1.060.173 kuna.

Tim novcem Europskog fonda za poljoprivredu financirali su izgradnju vlastitih kapaciteta i nabavu poljoprivredne mehanizacije i opreme za rukovanje gnojivom.

"S obzirom da imamo puno stoke morali smo zbog nitratne direktive čija je primjena stupila na snagu 1. srpnja ove godine na kvalitetan način riješiti odlaganje krutog gnojiva i gnojnice na našem gospodarstvu, pa smo sagradili odlagalište za kruti gnoj i nabavili veliku suvremenu cisternu za gnojnicu sa deponatorima kojom sada izvozimo to tekuće gnojivo na naše oranice nakon žetve strnih usjeva. Kupili smo i prikolicu za gnoj i utovarivače koje koristimo za čišćenje, ali i za pretovar gnoja. Investirali smo u nešto što nama neće podići dobit, ali ćemo si olakšati poslove i, što je vrlo bitno, zadovoljili smo stroge kriterije Europske unije u odlaganju gnoja. Imali smo sreću jer je u tim prvim natječajima povrat novca bio čak 90 posto, sada je on niži. Da bi dobili europski novac morali smo sami isfinancirati i gradnju odlagališta i nabavu mehanizacije. To smo riješili kreditom preko HBOR-a koji smo zatvorili kada smo dobili povrat novca od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju".

Problemi i neizvjesnost sa državnom zemljom

Uz nisku otkupnu cijenu mlijeka i svu nesigurnost i neizvjesnost koju ta proizvodnja donosi, Anđelko Kopecki ističe i problem neriješenog statusa poljoprivrednih površina koje su im potrebne za proizvodnju stočne hrane.

"Trenutno imamo dovoljno zemlje, obrađujemo oko 155 hektara. Nažalost od toga imamo samo 20 hektara vlastitih površina. Drugo je državna zemlja iz koje nas sutra mogu istjerati jer nemamo ni jednu površinu riješeno dugoročno. Tablu površine 75 ha koju radimo od 1997. godine dobivamo u zakup na 5 godina. Budući da je unazad par godina proglašena gospodarskom zonom, sada se ondje gradi izlaz, znači bez te zemlje možemo sutra ostati. Kada smo shvatli kuda to ide prije 6 godina aplicirali smo na drugu zemlju i dobili 77 hektara. Međutim, i tamo imamo velik problem - jedan uzurpator bespravno ušao je u tu zemlju. Državno odvjetništvo se bori s njime 6 godina, navodno je već dva puta izgubio sud, međutim, njega s tih površina nitko ne izbacuje. On svake godine posije, ne gnoji i ne obavlja zaštitu, tako da ondje radimo samo 40 od ukupo 77 hektara koliko smo dobili na papiru. U taj dio koji smo dobili, a u koji je on bespravno ušao, nikada nas nisu ni uveli u posjed.

Uzdaj se u se i u svoje kljuse

Mi trenutno imamo dovoljno zemlje za 130 uvjetnih grla stoke. Nažalost, godinama tu državnu zemlju obrađujemo na temelju potvrda i ugovora o višegodišnjem zakupu. A zemlju koja je bila predviđena za koncesiju, što bi za nas bio povoljniji status, dobili su drugi", spominje Kopecki samo dio zavrzlama sa zemljom zbog kojih je ogorčen. A da imaju veću sigurnost sa zemljom možda bi se uz mljekarstvo bavili i tovom teladi.

U obitelji Kopecki svi rade. Koliko mogu još pomažu umirovljenici, Anđelkov otac Antun i majka Milka koji su u svoje vrijeme izgradili novu farmu i proširili proizvodnju mlijeka, Anđelko i njegova supruga Mihaela, a kada sam posjetio njihovo gospodarstvo u velikom su poslu bili i sinovi Ivan koji je završio drugu godinu agronomije na Visokom učilištu u Križevcima i sin Matej koji u Zagrebu završava studij arhitekture.

"Nadam se da će sin Ivan ostati na gospodarstvu kao četvrta generacija naše obitelji koji će nastaviti ovaj posao. Godinama smo ulagali u modernizaciju i proširenje proizvodnje i stvorili primjerenu tvrtku. Nažalost, problema je u poljoprivredi još puno, neizvjesnost je velika: od otkupa mlijeka, neriješenog statusa zemlje, ništa nije do kraja sređeno za jednu dugoročniju sigurnost i stabilnost. Vi sada teško možete naći radnika, kolege stočari nisu zainteresirani da osnujemo jednu ozbiljniju proizvođačku organizaciju, s kojom bi pokušali uspostaviti ozbiljniji partnerski odnos sa mljekarama. Veliki seljačke vođe su nas manje-više izvarali, danas ih nema, svatko je nešto izdrnčio za sebe. Zato kažem: Uzdaj se u se i u svoje kljuse, radi dan i noć dok možeš, dok te zdravlje služi, dok god možeš izdržati fizički, psihički i financijski", kaže Anđelko Kopecki koji unatoč brojnim problemima, zajedno s članovima svoje obitelji, voli ovaj posao.

Foto: Vjeko Hudolin