Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 20.05.2009.

Influenca (gripa) svinja

  • 3.025
  • 120
  • 0

Influenca virusi tip A poznati su po sposobnosti mijenjanja svoje antigenestrukture i stvaranja novih podtipova virusa. Najčešći podtip virusa influence svinja je H1N1.

Izvan životinjskog organizma virus je slabo otporan. Na temperaturi 54 - 56 oC propada za pola sata, a uobičajene koncentracije natrijeve lužine i vapnenog mlijeka brzo ga uništavaju.

Influenca svinja široko je rasprostranjena u svijetu. Prvi put je zabilježena u sjevernom i središnjem dijelu SAD-a tijekom 1918., a po prvi put u Europi (Velika Britanija) tijekom 1941. Od 1979. stalno je prisutna u svinja u Europi. Pod - tip H1N1 dokazan je i u divljih svinja.

Svinje se mogu zaraziti i podtipom H3N2 podrijetlom od ptica ili ljudi. Zaraza tim podtipom klinički se ne očituje. U Hrvatskoj je 18,8 posto divljih svinja bilo serološki pozitivno za humani serotip H1N1, a čak 87,2 za humani serotip H3N2 (Župančić i sur., 2000.).

Virus se među svinjama prenosi bliskim kontaktom (kapljična infekcija). U velikoj količini izlučuje se 2 - 5 dana nakon infekcije. Bolest mogu širiti plućni vlasci (paraziti).

Svinje mogu oboljeti u bilo koje doba godine s povećanom incidencijom ujesen i zimi.
Virus ulazi kroz respiratorni sustav, gdje se brzo razmnožava uz pojavu kliničkih znakova kroz tjedan dana. Simptomi bolesti su specifični za respiratorni kompleks (kašalj , kihanje, iscjedak iz nosa, visoka temperatura, otežano disanje i sl.), ali se mogu javiti i reproduktivni poremećaji (pobačaj kod suprasnih krmača, prerano prasenje). Životinje odbijaju hranu i zbog ukočenosti i bolnosti u mišićju pretežno leže. Uginuće nastupa za 3 - 6 dana, a one koje prežive to razdoblje u pravilu ozdrave i otporne su na ponovnu infekciju u razdoblju od tri mjeseca.

Pojava bolesti

Sumnja na pojavu bolesti postavlja se na osnovi opisane kliničke slike, a sigurna dijagnoza laboratorijskim metodama. Influenca svinja kat kad se može poistovjetiti sa svinjskom kugom, čiji je tijek polaganiji uz manje zahvaćene dišne organe. Razudbom uginulih životinja te bolesti se lako mogu diferencirati.
Specifično antivirusno liječenje svinja ne provodi se a za sprječavanje naknadnih bakterijskih infekcija mogu se davati antibiotici.
Sprječavanje pojave ove bolesti provodi se vakcinacijom svinja. Cijepljenje krmača važno je za zaštitu sisajuće prasadi.

Zaraza novim sojem

Svinjska gripa obično se ne prenosi na ljude. Prije je zabilježeno nekoliko slučajeva prijenosa podtipa H1N1 sa svinje na čovjeka te sa zaražena čovjeka na druge osobe s kojima je oboljeli bio u dodiru.

Influenca svinja ne može se prenijeti na čovjeka preko svinjskog mesa, koje je na odgovarajući način pripremljeno, kao ni preko proizvoda od svinja. Virus influence svinja uništava se kuhanjem na temperaturi od 70 oC, što odgovara uobičajenom načinu pripreme svinjetine i drugog mesa.
Bolest kod ljudi u Meksiku i SAD-u izazvana je novim sojem virusa influence tip A, podtip H1N1 koji je nastao razmjenom genetskih komponenata 4 podtipa virusa influence, uključujući virus influence svinja iz Sjeverne Amerike i Azije, komponente virusa ptičje influence iz Sjeverne Amerike i komponente virusa humane influence.

Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) u vezi s pojavom nove gripe dala je priopćenje u kojem se navodi kako do sada nije ustanovljeno da je svinjska gripa prethodila pojavi gripe u ljudi u Meksiku i SAD-u.

U priopćenju se također kaže da nije ispravno bolest nazivati svinjska gripa, jer virus koji sada kruži u ljudskoj populaciji ima genetske komponente ljudskoga, ptičjega i svinjskog podrijetla, pa bi ispravnije bilo bolest nazvati meksička gripa ili sjevernoamerička gripa. U tijeku su pokusi koji će pokazati mogu li se neke životinjske vrste (svinja, konj , perad) zaraziti novim virusom.


Izvori

Gospodarski list