Industrija od 29 milijardi ptica: Kako je peradarstvo postalo stup globalne prehrane

Peradarstvo je danas jedna od najdinamičnijih grana svjetske stočarske proizvodnje. Od tradicionalnih dvorišnih kokošinjaca do visoko automatiziranih farmi s milijunima ptica, ovaj sektor postao je ključan za globalnu prehrambenu sigurnost. Prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda FAO, u svijetu se trenutno uzgaja više od 29 milijardi komada peradi, čime peradarstvo nadmašuje sve druge stočarske industrije po broju životinja.

Najzastupljenija vrsta je kokoš, prvenstveno zbog dvostruke proizvodne funkcije, mesa i jaja. Patke, guske i pure imaju manji udio u ukupnoj globalnoj populaciji, ali ostaju regionalno važne, posebno u Aziji i Sjevernoj Americi.

Odakle potječe perad i kako je počeo uzgoj?

Znanstvena istraživanja i arheološki nalazi potvrđuju da domaća kokoš potječe od divlje vrste Gallus gallus, crvene šumske kokoši, koja je prije 7.000 do 9.500 godina udomaćena na području jugoistočne Azije i južne Kine. Odatle se brzo širila putem trgovine i migracija ljudi.

Pure potječu iz Mezoamerike (današnje područje od Meksika do Kostarike), gdje su bile udomaćene još prije dolaska Europljana, dok patke i guske imaju više središta udomaćivanja, kako u Aziji, tako i u Americi. Danas je gotovo sva perad posljedica dugotrajnog selekcijskog uzgoja usmjerenog na brzi rast, efikasnu konverziju hrane i visoku proizvodnju jaja.

Koliko se peradi proizvodi u svijetu?

FAO procjenjuje da je u 2023. godini svjetska proizvodnja mesa pilića dosegnula oko 146 milijuna tona, čime piletina ostaje najviše konzumirano meso na svijetu. Dinamika rasta premašuje one kod govedine i svinjetine zbog nižih troškova proizvodnje, bržeg ciklusa uzgoja i veće prehrambene prihvatljivosti među potrošačima.

Globalna proizvodnja jaja u 2023. bila je oko 97 milijuna tona, a više od 90 % su kokošja. Ako prosječno jaje teži oko 60 g, svijet godišnje proizvede približno 1,62 bilijuna. S obzirom na svjetsku populaciju od oko 8,16 milijardi ljudi, to je oko 198 komada po stanovniku godišnje, odnosno 0,54 dnevno po osobi.

Ovi podaci svrstavaju jaja među najvažnije izvore proteina životinjskog podrijetla na globalnoj razini.

Najveći svjetski proizvođači peradi, kada je riječ o mesu su Kina, Sjedinjene Američke Države, Brazil, Europska unija i Indija. SAD i Kina prednjače u tehnološkoj i industrijskoj organizaciji uzgoja, dok Brazil dominira izvozom. Što se tiče jaja, Kina je apsolutno najveći proizvođač na svijetu, zatim slijede Indija, SAD, Europska unija i Meksiko. Zanimljivo je napomenuti da Azija kontrolira više od 60 % svjetske proizvodnje.

Najveći izvoznici mesa peradi su Brazil, Sjedinjene Američke Države, a što se tiče Europske unije lider je Poljska. Što se tiče uvoza tu prednjači Kina i to zbog velikih oscilacija domaće proizvodnje, zatim Japan, Meksiko, Ujedinjeni Arapski Emirati... Kod jaja, najveći izvoznici su Nizozemska i Njemačka, dok se najveći uvozni tokovi odvijaju unutar Europske unije.

Ptičja gripa - najveća prijetnja peradarstvu

Posljednjih godina širenje visoko patogenog soja ptičje gripe H5N1 donijelo je globalne poremećaje u proizvodnji peradi. Prema međunarodnim veterinarskim organizacijama i državnim izvješćima, od 2021. do danas eutanazirano je ili uginulo stotine milijuna ptica radi suzbijanja zaraze.

Rezultati su vidljivi na svim razinama, a očituju se kao nagli pad broja nesilica, nestabilne cijene jaja, poremećaja u međunarodnoj trgovini, strožih biosigurnosnih mjera i povećanih troškova proizvodnje. U nekim je zemljama, poput SAD-a i europskih članica EU, visoka cijena jaja izravna posljedica velikih gubitaka uslijed izbijanja bolesti.

Nakon teške godine i milijunskih gubitaka što očekuje peradarski sektor u 2026?

Unatoč zdravstvenim izazovima i geopolitičkim nesigurnostima, dugoročne perspektive peradarstva ostaju pozitivne.

Naime, perad je najefikasniji proizvođač proteina prema kilogramu hrane, mesa peradi i jaja sve su traženiji u zemljama u razvoju, piletina se smatra "najprihvatljivijim" mesom među različitim kulturama i religijama, tehnološki napredak (digitalni nadzor, ventilacija, automatizacija hranjenja) omogućuje niže troškove, a rastući trendovi cage-free i ekološkog uzgoja otvaraju nova tržišta.

Sektor će se, međutim, morati prilagoditi izazovima kao što su visoke cijene stočne hrane, klimatske promjene, pritisci na dobrobit životinja i rizici od novih epidemija.

Stanje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatsko peradarstvo doživljava određene oscilacije posljednjih godina. Broj peradi u 2023. bio je nešto niži nego u prethodnom razdoblju, ali je proizvodnja jaja 2024. zabilježila oporavak. Tako je lani zaklano 52,127.116 komada peradi, od čega je dobiveno 95.526 tona mesa. Što se tiče proizvodnje kokošjih jaja, u 2024 godini je porasla za 3,6% u odnosu na 2023., dosegnuvši gotovo 666 milijuna komada. Proizvodnja jaja ostale peradi povećana je za 0,5%.

Prema izvještaju Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, broj peradi u BiH je lani iznosio 17,5 miliona komada, od čega je 5,4 miliona koka nesilica. Proizvedeno je 735,3 miliona jaja. U 2024 godini je zaklano 44,6 miliona peradi od kojih je dobivena neto količina mesa iznosila 73.994 tone.

U Republici Srbiji trenutno se uzgaja ukupno 21,6 milijuna jedinki peradi, od čega 12,5 milijuna brojlera i 7,5 milijuna kokoši nesilica. U usporedbi s rezultatima Popisa poljoprivrede iz 2018. godine, vidljiv je pad ukupnog broja peradi za 7,3%, odnosno čak 23,25% u odnosu na rezultate iz 2012. godine.

Proizvodnja jaja iznosi nešto više od 1,5 milijardi komada, što predstavlja najnižu zabilježenu razinu u posljednjih deset godina. S druge strane, tijekom 2023. godine ostvarena je proizvodnja peradskog mesa od 127.000 tona, što je 10% više nego prethodne godine i 13,6% više u odnosu na petogodišnji prosjek.

Peradarstvo je danas jedan od najvažnijih stupova svjetske prehrambene industrije. S više od 29 milijardi ptica i gotovo 1,62 bilijuna jaja godišnje, ova grana stočarstva osigurava ključne izvore proteina milijardama ljudi. Iako bolesti poput ptičje gripe predstavljaju ozbiljnu prijetnju, globalni trendovi potražnje i tehnološke inovacije guraju sektor prema daljnjem rastu.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/Tibanna79, artistdesign.13}