I švedski mljekari traže pomoć!

Proljetna kriza u Švedskoj sada eskalira i već na jesen bi mogla postati dramatična. Prouzročena je kombinacijom smanjene potražnje iz Azije, ruskog zaustavljanja uvoza kao odgovor na sankcije EU i razine troškova koja je viša od onih u konkurentnim zemljama.

Poljoprivrednici pozivaju ministra za ruralni prostor na sastanak kod jednog švedskog mljekara kako bi se uvjerio da se ne radi o gubitku samo nekoliko krava. Pitanje je kakvu će naknadu dobiti švedski mljekari - jer se svjetske cijene i vanjska politika drugih zemalja ne mogu promijeniti.

Želi li Vlada zadržati švedsko mlijeko?

Pitanje koje se postavlja pred Vladu jest, želi li zadržati švedsko mlijeko. Ako želi, treba se požuriti jer odluka o tome što će od švedske mliječne proizvodnje ostati, pada tijekom idućih pola godine. Švedski mljekari dočekuju krizu u lošijoj početnoj poziciji jer imaju veće troškove zbog političkih odluka, prije svega u pogledu dobrobiti životinja i zaštite okoliša.

Sporni Zakon o ispaši

Konkretan primjer je unikatni švedski zakon o ispaši. Ispaša je voljeni simbol švedske proizvodnje mlijeka, ali košta ju u pogledu većeg radnog uloga i smanjene proizvodnosti. I u Finskoj, koja nema zakon o ispaši - veći dio krava ide ljeti na ispašu, ali za razliku od Švedske, seljaci tamo primaju ekonomsku naknadu stvarnog troška.

Porez na dizel

Drugo važno političko pitanje je porez na dizel. Jako je važno da vlada provede zaključak u proljetnom proračunu za povrat novca seljačkim gospodarstvima i da ga poveća na 3 krune po litri. Osim toga, treba čim prije ostvariti obećanje o državnim kreditnim jamstvima i pobrinuti se da se isplate EU potpora ne otegnu još više.

Kupujmo švedsko!

Potrošači žele švedsko mlijeko i mliječne proizvode i mnogi su spremni platiti malo više, ne samo za brigu seljaka o životinjama, okolišu i narodnom zdravlju, nego i da bi krajolik ostao otvoren i da bi se stvarala radna mjesta u cijeloj zemlji. Činimo sve što možemo da jasno obilježimo svoje proizvode tako da ih je lako pronaći u hladnjaku.

To, međutim, nije dovoljno. S današnjom cijenom mlijeka, Švedska riskira gubitak velikog dijela svojih mljekara. Odluka da se prekine proizvodnja je zadnji drastični potez, nakon što su poduzetnici napravili što su mogli da srežu troškove, smanje izdatke i efektiviziraju. Stanje je izuzetno teško, a vjerojatno još uvijek nisu dotaknuli dno mliječne krize.

Preuzimanje političke odgovornosti

Ministar za ruralna područja Sven-Erik Bucht bio je tijekom proljeća angažirani sugovornik i zajedno se sa Seljačkim savezom i Mliječnom delegacijom sporazumio o zajedničkom planu djelovanja. "Mi seljaci sada radimo na našem dijelu liste mjera, ali nam je sada potrebno nedvojbeno preuzimanje političke odgovornosti. Moramo znati kako ministar i vlada gledaju na vrijednosti koje se stvaraju u proizvodnji mlijeka:

Želite li kupiti mlijeko, sir i jogurt s mljekarskih gospodarstava na kojima je skrb za životinje u svjetskoj klasi i uz iznimno nisku uporabu antibiotika? Želite li zadržati otvoren krajolik i biološku raznovrsnost koju stvaraju mliječne krave na ispaši? Želite li zadržati proizvodnju mlijeka kojoj u prilagodbi klimi nema premca u svijetu? Želite li zadržati otprilike 20.000 radnih mjesta koje stvara švedska proizvodnja mlijeka? U tom slučaju morate podržati mljekare i to se mora vidjeti u jesenskom proračunu vlade", kaže Helena Jonsson, predsjednica švedskog Seljačkog saveza i Palle Borgström, mljekar i predsjednik Mliječne delegacije Saveza.

Foto: depositphotos.com, photography33