Pretraga tekstova
Proljetna kriza u Švedskoj sada eskalira i već na jesen bi mogla postati dramatična. Prouzročena je kombinacijom smanjene potražnje iz Azije, ruskog zaustavljanja uvoza kao odgovor na sankcije EU i razine troškova koja je viša od onih u konkurentnim zemljama.
Proljetna kriza u Švedskoj sada eskalira i već na jesen bi mogla postati dramatična. Prouzročena je kombinacijom smanjene potražnje iz Azije, ruskog zaustavljanja uvoza kao odgovor na sankcije EU i razine troškova koja je viša od onih u konkurentnim zemljama.
Poljoprivrednici pozivaju ministra za ruralni prostor na sastanak kod jednog švedskog mljekara kako bi se uvjerio da se ne radi o gubitku samo nekoliko krava. Pitanje je kakvu će naknadu dobiti švedski mljekari - jer se svjetske cijene i vanjska politika drugih zemalja ne mogu promijeniti.
Pitanje koje se postavlja pred Vladu jest, želi li zadržati švedsko mlijeko. Ako želi, treba se požuriti jer odluka o tome što će od švedske mliječne proizvodnje ostati, pada tijekom idućih pola godine. Švedski mljekari dočekuju krizu u lošijoj početnoj poziciji jer imaju veće troškove zbog političkih odluka, prije svega u pogledu dobrobiti životinja i zaštite okoliša.
Konkretan primjer je unikatni švedski zakon o ispaši. Ispaša je voljeni simbol švedske proizvodnje mlijeka, ali košta ju u pogledu većeg radnog uloga i smanjene proizvodnosti. I u Finskoj, koja nema zakon o ispaši - veći dio krava ide ljeti na ispašu, ali za razliku od Švedske, seljaci tamo primaju ekonomsku naknadu stvarnog troška.
Drugo važno političko pitanje je porez na dizel. Jako je važno da vlada provede zaključak u proljetnom proračunu za povrat novca seljačkim gospodarstvima i da ga poveća na 3 krune po litri. Osim toga, treba čim prije ostvariti obećanje o državnim kreditnim jamstvima i pobrinuti se da se isplate EU potpora ne otegnu još više.
Potrošači žele švedsko mlijeko i mliječne proizvode i mnogi su spremni platiti malo više, ne samo za brigu seljaka o životinjama, okolišu i narodnom zdravlju, nego i da bi krajolik ostao otvoren i da bi se stvarala radna mjesta u cijeloj zemlji. Činimo sve što možemo da jasno obilježimo svoje proizvode tako da ih je lako pronaći u hladnjaku.
To, međutim, nije dovoljno. S današnjom cijenom mlijeka, Švedska riskira gubitak velikog dijela svojih mljekara. Odluka da se prekine proizvodnja je zadnji drastični potez, nakon što su poduzetnici napravili što su mogli da srežu troškove, smanje izdatke i efektiviziraju. Stanje je izuzetno teško, a vjerojatno još uvijek nisu dotaknuli dno mliječne krize.
Ministar za ruralna područja Sven-Erik Bucht bio je tijekom proljeća angažirani sugovornik i zajedno se sa Seljačkim savezom i Mliječnom delegacijom sporazumio o zajedničkom planu djelovanja. "Mi seljaci sada radimo na našem dijelu liste mjera, ali nam je sada potrebno nedvojbeno preuzimanje političke odgovornosti. Moramo znati kako ministar i vlada gledaju na vrijednosti koje se stvaraju u proizvodnji mlijeka:
Želite li kupiti mlijeko, sir i jogurt s mljekarskih gospodarstava na kojima je skrb za životinje u svjetskoj klasi i uz iznimno nisku uporabu antibiotika? Želite li zadržati otvoren krajolik i biološku raznovrsnost koju stvaraju mliječne krave na ispaši? Želite li zadržati proizvodnju mlijeka kojoj u prilagodbi klimi nema premca u svijetu? Želite li zadržati otprilike 20.000 radnih mjesta koje stvara švedska proizvodnja mlijeka? U tom slučaju morate podržati mljekare i to se mora vidjeti u jesenskom proračunu vlade", kaže Helena Jonsson, predsjednica švedskog Seljačkog saveza i Palle Borgström, mljekar i predsjednik Mliječne delegacije Saveza.
Foto: depositphotos.com, photography33
Tagovi
Švedska Mljekari Zakon o ispaši Azija Smanjena potražnja Ruski embargo Vanjska politika Smanjena proizvodnost Finska Dobrobit životinja Zaštita okoliša Kriza Radna mjesta Trošak proizvodnje Ekonomska naknada Cijena mlijeka Porez Dizel
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/