Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poticaji
  • 28.02.2011.

I stočari bezemljaši dobit će poticaje

Nije istina da oni stočari koji nemaju zemlju neće dobiti poticaje. Uzmimo za primjer čovjeka koji se bavi stajskim uzgojem koza i kupuje hranu te bi on sada trebao ostati bez poticaja. Oni će dobivati poticaje po grlu, a neće po hektaru, kaže pročelnica Županijskog odjela Hrvatske poljoprivredne agencije Dolores Barać

  • 2.142
  • 103
  • 0

Jedan od osamnaest potpisnika ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta s Gradom Benkovcem početkom tjedna je Zdravko Katuša iz Medviđe. Katuša ima 600 ovaca, 100 koza i 12 magaraca, zakupio je osamnaest hektara zemljišta za ispašu i proizvodnju stočne hrane. U gradskoj vijećnici Grada Benkovca gdje su se potpisivali ugovori on nije bio usamljen slučaj. Bilo je još nekoliko stočara koji su se odlučili na zakup zemljišta koje će kasnije, nadaju se, moći kupiti po povoljnim cijenama.

Razmišljanja Zdravka Katuše

Nije samo mogućnost kupnje zemljišta nagnala stočare da počnu rješavati probleme sa zemljištem. U zadnje vrijeme dolaze promjene koje zasigurno više neće trpjeti stočarstvo na divlje. ARKOD je započeo s uvođenjem reda u stanje s poljoprivrednim zemljištem, a paralelno s tim terenom se širu različite (dez)informacije kako oni stočari koji nemaju zemlju mogu zaboraviti na poticaje. Više nego dovoljno razloga da mnogi stočari s oprezom počnu gledati u budućnost.

- Do sada sam ovce i koze vodio na ispašu većinom po privatnim parcelama. Imao sam dogovor s ljudima i sve je bilo korektno. Sada sam uzeo zemlju u zakup. Pola od toga su oranice, a pola pašnjaci. Zemlju trebam da bih sijao djetelinu, ječam i zob. Isto tako čuli smo da u budućnost onaj tko ne bude imao zemlju, neće dobiti poticaje. Do sada sam godišnje dobivao oko 80.000 kuna poticaja i bilo bi šteta ostati bez toga, kaže Katuša pa dodaje:

- Ako imam zemlju u zakupu, onda toga neće biti. Ipak sve zavisi koliko će oni staviti da se smije imati ovaca po jednom hektaru. Mislim da bi se u problem rješavanja pašnjaka trebala uključiti šumarija. Uzeo bih još zemlje u zakup kada bi se moglo. I kupit ću zemlju ako nam to Grad Benkovac omogući.

Katuša kaže da godišnje ima oko 400 janjadi. Impresivna brojka i svi oni koji se malo razumiju u ovčarstvo reći će da se tu zarađuju velike cifre. Ipak nitko ne gleda koliki su troškovi.

- Ja sam pripremio 8.000 bala sijena. Da sve ide po špagu, treba potrošiti 40 tisuća za gorivo. Najmanje toliko treba dati i za veterinara, a gdje su drugi troškovi za zob, ječam, kukuruz. Ako za jedno janje dobijete 150 kuna čisto, na konju ste. I to je za moj i ženin rad od jutra do mraka, a ako treba i po noći. Nažalost, nemamo pomoćnika. Evo premijerka spominje da se traže pastiri, ali ja, da pravo kažem, ne bih uzeo za raditi nekoga tko ne zna što je to blago. Pa on bi meni treba plaćati da ga učim. Od onoga tko ne zna, mogu imati samo štete.

Računicu kao Katuša imaju i drugi bukovački pastiri i svi se nadaju da će Grad Benkovac uskoro problematici pašnjaka pristupiti kao što je pristupio trajnim nasadima. Naime, nasadi koji su prije šest godina dani u zakup ove godine će se prodavati po iznimno povoljnim cijenama. Početna cijena za hektar zemljišta pod trajnim nasadom je manja od 7.000 kuna. To je trenutačno prioritet Grada Benkovca, a u budućnosti bi se na sličan način trebalo pristupiti i pašnjacima kako je obećao na potpisivanju ugovora o zakupu gradonačelnik Branko Kutija. Uzor u tome je Grad Pag, a u Benkovcu je posebno zanimljiva Bukovica.

Termini podnošenja poticaja

Dok Katuša i drugi ozbiljni stočari uzimaju zemlju u zakup i gledaju da stvore ili povećaju svoje posjede, bore se za poticaje u budućnosti, tu situaciju u stočarstvu pojašnjava pročelnica Županijskog odjela Hrvatske poljoprivredne agencije Dolores Barać:

- Nije istina da oni stočari koji nemaju zemlju neće dobiti poticaje. Takvo nešto nema smisla. Uzmimo za primjer čovjeka koji se bavi stajskim uzgojem koza i kupuje hranu te bi on sada trebao ostati bez poticaja. Oni će dobivati poticaje po grlu, a neće po hektaru.

Barač dodaje da će se zahtjevi za poticaj podnosit na jedinstvenom zahtjevu koji obuhvaća zahtjeve za izravna plaćanja: osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini za livade i pašnjake i ostale vrste korištenja zemljišta; proizvodno vezana plaćanja u poljoprivrednoj proizvodnji: maslinovo ulje, šećernu repu i duhan; proizvodno vezana plaćanja u stočarstvu: krave dojilje, ovce i koze, tov goveda, mliječne krave, rasplodne krmače i kravlje, ovčje i kozje mlijeko te potpore ruralnom razvoju: ekološku poljoprivrednu proizvodnju, integriranu proizvodnju, teže uvjete gospodarenja u poljoprivredi i očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.

- Korisnik će poštom na kućnu adresu dobiti korisničko ime i zaporku koje mu izdaje Agencija za plaćanje, a podnošenje zahtjeva počet će od 1. ožujka do 15. svibnja isključivo u elektronskom obliku preko AGRONETA. Pomoć pri popunjavanju zahtjeva pružat će se u uredima Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske poljoprivredne komore i Regionalnom uredima agencije za plaćanje u poljoprivredi. Poljoprivrednici jedinstveni zahtjev popunjen preko Agroneta ispisan i potpisan dostavljaju osobno ili poštom u Agenciju za plaćanje, kaže za kraj Barač.

Za kravu dojilju 1.777 kuna

Poticaji na koje mogu stočari računati su sljedeći: osnovno plaćanje po površini - livade i pašnjaci maksimalno 702 kune po hektaru, za krave dojilje maksimalno 1.177 kuna po grlu, za ovce i koze maksimalno 122 kune po grlu i za mliječne krave maksimalno 836 kuna po grlu.

Autor: Ante Vidović


Izvori

Zadarski list


Tagovi

Stočarstvo Poljoprivredno zemljište Zakup Poticaji ARKOD AGRONET

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Njemački radnici rade sve manje. U Europi su Nijemci gotovo pri dnu statistike radnog vremena. Od 27 zemalja EU samo Danci i Nizozemci rade nešto manje. A Nijemci su često bolesni. Nedostaje im puno kvalificiranih radnika, zbog čega su sve... Više [+]