• Predstečajni predmeti
  • 16.10.2015. 09:30

I obiteljska gospodarstva idu u stečaj?

Od 1. rujna i OPG-ovi će moći pokrenuti predstečaj? U najtežoj su situaciji proizvođači mlijeka, jer im pad cijene mlijeka otežava ionako tešku otplatu kredita, govori Zdravko Grubeša za Glas Slavonije.

  • 968
  • 83
  • 0

Prema prijašnjem Stečajnom zakonu i Zakonu o predstečajnoj nagodbi, predstečaj je mogao biti izvršen samo nad obrtima, poljoprivrednim zadrugama, trgovačkim društvima koja se bave poljoprivredom, ali ne i nad fizičkim osobama. No od 1. rujna, zakonska mogućnost stečaja bi trebala postojati i za obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Predstečajni i stečajni postupak moći će se provesti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca ako zakonom nije drukčije određeno, stoji u novom zakonu. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga zakona smatra se fizička osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizička osoba obveznik poreza na dobit prema Zakonu o porezu na dobit. Budući da su OPG-ovi obveznici, može se zaključiti da se od 1. rujna može pokrenuti (pred)stečaj i za njih.

Prednosti novog stečajnog zakona

Novim se zakonom, prema mišljenju stručnjaka, pokušava popraviti sve nedostatke predstečajnih nagodbi, i vratiti opciju da tvrtka u stečaju ima pravo ponovno nastaviti poslovanje. Također, vidno je da se postupak pokušava i ubrzati pojednostavljenjem procesa jer Fina više neće donositi odluke, nego isključivo prikupljati podatke za Upravni sud i biti mu tehnička podrška. S novim će zakonom znatno manje dužnika pokretati predstečaj jer je većina stari zakon iskorištavala za kupnju vremena i odgađanje stečaja. No, hoće li željeno ubrzavanje imati dovoljno razvijenu podlogu za provedbu?

Od 1. rujna i OPG-ovi će moći pokrenuti predstečaj?

Kako javlja Glas Slavonije, broj predstečajnih predmeta u poljoprivredi (gdje su i šumarstvo i ribarstvo) odnosi se na 301 poljoprivrednika koji imaju prijavljene obveze od oko 2,5 milijardi kuna, a broj zaposlenih je u tim poljoprivrednim tvrtkama prema prijavi dužnika oko 1.900.

Dugogodišnji stečajni upravitelj i povjerenik u predstečajevima Zdravko Grubeša ocjenjuje da su među poljoprivrednicima u predstečaju najviše mljekari, vlasnici farmi muznih krava. "Najviše duguju HBOR-u, komercijalnim bankama, dobavljačima, a država je očistila svoja potraživanja", kaže Grubeša.

Ni jedan mljekar nije dužan državi - već bankama

U Slavoniji je u fazi predstečaja 301 tvrtka ili pojedinac koji se bave poljoprivredom i o kojima ovisi 1.900 radnika.

"Kod mljekara su uvijek najveći problemi vezani uz banke, kredite. Ni jedan mljekar nije dužan državi. Ima obveza i prema dobavljačima, no to je 10% u odnosu prema ukupnim obvezama", kaže Grubeša o prosječnom profilu poljoprivrednika u predstečaju za Glas Slavonije.

Posebna su priča krediti HBOR-a iz Operativnog programa, koji su se pokazali u svoj svojoj manjkavosti.

Bilo je slučajeva koji su se kosili sa zakonom

Poznat je slučaj OPG-a Ivana Šapine umirovljenog suca Trgovačkog suda u Osijeku, Viktora Palića koji je bez zakonske potpore uspio provesti stečaj nad tim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom. Kako bi izgradio farmu muznih krava, Ivan Šapina iz Branjine u Zagrebačkoj banci podigao je kredit od 282.000 eura, a na nekretninu, odnosno oranicu u svom vlasništvu temeljem sporazuma radi osiguranja novčane tražbine, izvršen je fiducijalni prijenos prava vlasništva na Vodogradnju Osijek. Cijeli slučaj vjerojatno bi prošao nezapaženo da se situacija oko nekretnine stečajnog dužnika koja je stavljena na prodaju, iako ne pripada OPG-u - nije zakomplicirala.

Prošle je godine i Hrvatska seljačka stranka, HSS predlagala da se i za obiteljska poljoprivredna gospodarstva uvedu predstečajne nagodbe, za što je nudila tri modela.


Tagovi

FINA Predstečajni predmeti Dužnici Vjerovnici Manjkavost Restrukturiranje Zdravko Grubeša Stečajni upravitelj Mljekari HBOR Muzne krave Đakovo Reprogram Dobavljači Cijena mlijeka HAMAG Krizna situacija PPDIV Šime Orešković Fizičke osobe


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.