Pretraga tekstova
Domaći suhomesnati proizvodi
Sve je politika i povijest, pa će tako neke od ovih kobasa i salama napravljenih u kućnoj radionici, ne bude li pretjeranog apetita u obitelji zagrebačkog Hercegovca, metalca, sveznadara, moreplovca, podrumara, jedom rječju gurmana Drage Bevande, slijedeće godine ući u EU bez političkih pregovora i posebne procedure.
Konac studenoga, nekad zbog dužine praznika republike bivše države 29.XI bio je produženi vikend pomora prasaca ili sindikalnih svinjskih polovica, te masovne mesarije na okućnici. Od te „neukusne“ nostalgičarske tradicije ostala je samo recesijska kupovina u šoping centrima, pokojeg komada „carskog mesa“ za domaću slaninu, a može se i birati njemačka, danska, nizozemska ili prava domaća, ako joj je deklaracija na vitrini vidljiva kupcu.
No ne kvarimo pričom Bevandine prave domaće salamice. One su od zrelog domaćeg praseta s dobrom omašćenošću mišića s dodatkom sitno mljevene ždrjebetine (plećka, vratina) i jelenskoga buta. Tvrda slanina je krupno rezana. Omjeri su stvar osobnog iskustva (dok ne izgubiš kose na glavi), a struktura smjese stvar snage u rukama. Nadjeva se tvrdo i prije dimljenja suši na sobnoj temperaturi bar dva dana da solju izazvani procesi krenu ravnomjerno po cijelome presjeku salame ili kobasice. Dimi se po želji, ali se ne peče na dimu, a za zriobu je prigodan podrum ili tavan, a ne ledenica. Kad EU dođe k nama bit će vinsko crvene s bijelim točkama, mirišljave i u ustima topive.
Tko to želi ozbiljno naučiti može primjerice iz literature dr.sc. Krste Benčevića i drugih znanstvenika i znalaca.
Autor: Rajko Polić
Tagovi
Suhomesnati proizvodi Domaći proizvodi Drago Bevanda Krsto Benčević
Autor
Više [+]
Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.