I meso dobiva zaštitni znak

Hrvatski proizvođači mesa traže od države da ih zaštiti od štetnih posljedica afere zbog navodnog uvoza starog mesa u Hrvatsku tako da i domaće meso dobije oznaku da potječe s hrvatskih farmi, kao što je to nedavno učinjeno s mlijekom.

Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije, kaže da su već dobili niz zahtjeva od domaćih proizvođača mesa da domaći proizvod, koji je prošao određeni sustav kontrole, dobije oznaku da potječe iz Hrvatske.
U Hrvatsku se meso uvozi na veliko, posebno svinjsko i juneće, jer je jeftinije u inozemstvu. Iz domaće proizvodnje uopće ne nedostaje svinjskog mesa, a junećeg mesa nedostaje dvadesetak posto. Samo peradarskog mesa, pilića i purećeg mesa imamo više od 95 posto iz domaće proizvodnje.

No, kao i druge zemlje u Europi uvozimo bijelo pileće meso iz Južne Amerike, jer ga u turističkoj sezoni nema dovoljno, baš kao ni ramsteka i bifteka. U turističkoj sezoni zakolje se čak 140.000 junadi, ali potrošnja je i dalje veća od domaće proizvodnje baby beefa, koja je prije dvadesetak godina bila najznačajniji domaći izvozni poljoprivredni proizvod.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja još je prije nekoliko godina, nakon što je domaće tržište mesa potresla afera zbog bolesti 'lude krave', pokrenulo akciju označavanja trupova domaćih životinja.
Mesnice su tada, baš kao i sada, bile pune natpisa 'domaće', 'sa sela', 'iz poznatog uzgoja', koje su mesari pisali sami na kartonima kako bi stali na put potrošačkoj histeriji.

Proizvođači mlijeka u Hrvatskoj već su prošli trnovit put do potrošača, koji sad prolaze proizvođači mesa. Uz veću proizvodnju mlijeka, koja je prvi put dosegla samodostatnost, došlo je do pada potrošnje u krizi, a uvozno mlijeko, koje je često bilo i od mlijeka u prahu, je zbog jeftinije cijene lakše nalazilo put do domaćih potrošača. Stoga su oznaku »Mlijeko s hrvatskih farmi«, koju prati i reklamna kampanja, prihvatili svi veliki proizvođači mlijeka u Hrvatskoj.

Naime, u moru uvozne hrane na domaćem tržištu domaći potrošači, dodatno pritisnuti padom životnog standarda, teško se snalaze. Uz to, proizvođači štede na deklaracijama, tako da roba složena jedna do druge na policama često izgleda slično.
Prema nedavnom istraživanju GfK, hrvatski potrošači uglavnom ne znaju što jedu. Stoga je nakon 18 mjeseci pripreme ovih dana pokrenuta akcija za certificiranje kvalitete prehrambenih proizvoda za kategorije mesa, mlijeka, konditorskih proizvoda, kave, meda, ulja i vina.

Ivan Salopek iz Odnosa s javnošću Laboratorija hrane i pića (LHiP) kaže da je odaziv proizvođača hrane više nego dobra, jer žele pokazati kvalitetu koju jamči prvi hrvatski certifikat izvrsnosti na području hrane.
Cijena certificiranja, kaže Salopek, ovisi o vrsti pretrage, a iznosi od 16.000 od 20.000 kuna po proizvodu. Sličan postupak certificiranja, kaže, provodi se u Njemačkoj i Austriji, s razlikom da ga tamo dodjeljuju udruge potrošača, a financira ga država.
LHiP će prve rezultate neovisnog certificiranja objaviti u studenome, a krajem rujna započet će informativna kampanja za stručno dokazivanje kvalitete nakon detaljne analize u ovlaštenim laboratorijima.

Autor: Marinko Petković