I četvrta generacija Šantića nastavlja proizvodnju sireva

Za poljoprivredno gospodarstvo Josipa Šantića iz prigorskog mjesta Miholca, četiri je sretan broj. Jer, njegov se otac Ivan prije 40-ak godina počeo baviti proizvodnjom mlijeka, posao su nastavili Josip i supruga mu Verica, koji su se okrenuli i proizvodnji sira, potom njihov sin Ivica sa suprugom Danijelom, a sada je sirarstvo postalo posao i predstavniku četvrte generacije u obitelji, Ivičinom 19-godišnjem sinu Luki.

"Odmalena sam volio pomagati djedu i roditeljima, pa sam zato nakon osnovne upisao Srednju gospodarsku školu u Križevcima, s ciljem da se u potpunosti posvetim tom poslu, ali da prije toga steknem i neka nova znanja. Sada studiram na križevačkom Visokom gospodarskom učilištu. Još za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja, počeo sam doma raditi koliko sam stigao uz učenje i u prvome redu sam bio i ostao zadužen za hranjenje krava i čišćenje staje te radove u polju, no svakako mi je u planu i od roditelja naučiti tajne proizvodnje kvalitetnoga sira", priča nam Luka.

"Prije više od 25 godina sireve su počeli proizvoditi moji roditelji Josip i Verica, a kasnije smo supruga i ja preuzeli taj dio posla, dok roditelji još uvijek nerijetko s njima odlaze na tržnicu u Varaždin, gdje imamo svoje prodajno mjesto. Odavno je postalo jasno da se od proizvodnje mlijeka teško može opstati, pa smo odlučili izgraditi siranu i okrenuti se proizvodnji sireva", ističe Josip Šantić.

Nizozemski tehnolozi naučili su ih raditi gaudu

I napravili su pravu stvar. Iz njihove sirane izlaze tako najrazličitije vrste sireva, od kojih je kupcima najatraktivniji tzv. šareni sir, težine jednog kilograma, koji se zapravo sastoji od četiri različite vrste sira. Proizvode Šantići i sireve s raznim začinima, od ljute paprike do vlasca, dimljene i kuhane, kisele te škripavac. Također na njihovu prodajnu mjestu, nezaobilazni su i svježi sir te vrhnje.

"Prije nekoliko godina kod nas je bio jedan nizozemski tehnolog i učio nas raditi sir gaudu. Pozorno je pratio naš rad i kvalitetu mlijeka i nakon nekoliko mjeseci zaključio da smo savladali taj postupak. Nažalost, s vremenom smo gaudu prestali proizvoditi, jer iako su kupci bili zadovoljni kvalitetom, bio im je preskup. Kilogram nismo mogli prodavati ispod 80,00 kn, jer je za njega potrebno 10 litara mlijeka kao i puno rada. Primjerice, tijekom prva tri tjedna, svaki se komad mora okretati dva puta dnevno. I tek nakon šest tjedana sir je spreman za prodaju. Ipak drago nam je što smo stekli i to iskustvo, jer dokazali smo i sebi i drugima, da možemo i to. Nažalost, zbog novca ljudi odavno ne kupuju ono što im je dobro i što bi htjeli, već ono što si mogu priušiti", kaže Ivica Šantić, prigorski proizvođač sireva.

Na godinu iz ove obiteljske sirane u Miholcu, na tržište izađe više od 26 tisuća raznih sireva. Dio njih Šantićevi isporučuju i restoranima te hotelima sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Ova je obitelj u sve do sada ulagala vlastiti novac.

Kakve sve vrste sireva nudi prigorska obitelj Šantić, pogledajte i na web stranici ovog vrijednog gospodarstva: http://www.sirevi-santic.hr/

"Izuzetak je bila IPARD mjera 6, putem koje smo prije 11 godina dobili 350 tisuća kuna bespovratnih sredstava za modernizaciju sirane. Kreditno se ne želimo zaduživati, riskantno je to u današnje vrijeme. Godinama smo držali oko 25 krava i obrađivali 30 hektara zemlje. Supruga i ja smo smo se dogovorili da ćemo ići u proširenje proizvodnje, ukoliko sin Luka doista ostane raditi na gospodarstvu. Budući da se to dogodilo, povećali smo broj krava, pa zajedno s podmlatkom imamo 60-ak grla, a uzeli smo u zakup i nešto zemlje“, ističe Ivica.

Kreditno se ni u kojem slučaju ne želimo zaduživati, preriskantno je to

Obitelj Šantić ima i dvije kćerke 18-godišnju Luciju i Mihaelu kojoj je 15 godina. Članovoma obitelji rado pomognu u poslu, no poljoprivredom se ne namjeravaju baviti.

Na polju je još uvijek radno. Završila je berba kukuruza, no sjetva još traje. Posao dodatno otežava i to što su parcele malene i raštrkane, pa se puno vremena i goriva troši na vožnju od jedne do druge. Znaju da to nije problem samo na području Prigorja i s tim se moraju pomiriti. Ove su godine, osim kukuruza, Šantići imali zasijanu još i lucernu te zob.

"Na području naše općine Sveti Petar Orehovec, lucerna ne uspijeva. Mi stočari, dugo nismo znali zašto, pa su nam stručnjaci kazali da u tlu ima previše vapnenca koji joj ne odgovara. Zato smo kupili parcelu u općini Gornja Rijeka, gdje je sastav tla očito drugačiji, jer lucerna odlično uspijeva i ove smo godine imali šest otkos", priča nam prigorski proizvođač sireva Ivica Šantić.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Šantić Josipa, dio je Udruge malih sirara Koprivničko-križevačke županije "Prgica" koja je pak u sastavu Saveza Udruga malih sirara RH "SirCro".

Foto: Sandra Špoljar