Hranidba ovaca u rano proljeće

Ovce su skromne životinje. Nema velikih ulaganja u hranidbu i smještaj, preventivnu zdravstvenu zaštitu ili liječenje, no ipak postoje pravila koja se moraju poštivati.

2012. godina bila je sušna te stočari nisu uspjeli spremiti dovoljno hrane za zimu. Zima se još ne da, proljeće kasni, ne može se u polje zbog velike količine padavina. Uzgajivači moraju biti vrlo oprezni kod balansiranja obroka jer treba osigurati dovoljno hrane i za ovce i za janjad. Ako su ovce kraj zime dočekale u vrlo lošoj kondiciji, ako su bile loše smještene, ako su u vlažnim ovčarnicima oboljele od bolesti kao što su šuga ili šepavost, njihovo zdravstveno i opće stanje potrebno je popraviti na pašnjaku.

Kako pripremiti ovce za izlazak na pašnjak

Ovce su mali preživači. Kao i svim preživačima voluminozna krma osnova je njihove hranidbe. Za razliku od drugih preživača (npr. krava ili koza) ovce mogu odgrizati travu vrlo nisko pa se mogu pustiti na ispašu u rano proljeće, treba im manje hrane jer im probavni trakt sporije radi, no slabije iskorištavaju voluminoznu hranu.

Zbog tih anatomsko-fizioloških osobina ovaca na prijelazu zima-proljeće dolazi do ugibanja janjadi i ovaca. Zato ovcama treba osigurati i dovoljno sijena i koncentriranih krmiva. Ukoliko prehrana nije odgovarajuća događa se da ovce nemaju dovoljno mlijeka da prehrane janjad ili se toliko iscrpe da ugibaju.

U nekim težim slučajevima nebrige ili neznanja uzgajivača štete su bile ogromne, iako nije bilo stradanja od bolesti ili nametnika.

Prije puštanja ovaca na pašnjak daje im se sijeno ili slama, kako ne bi došlo do proljeva izazvanih konzumiranjem mlade trave. Iako ovce na pašnjaku brste i grickaju mlade grančice i koru pa tako uzimaju celulozna vlakna ipak su sijeno ili slama neophodna preventiva protiv probavnih smetnji. Mlada trava ima jako malo sirovih vlakana tj. celuloze, a puno vode i proteina, tako da se taj celulozni dio prehrane mora nadoknaditi u staji.

U zimskim mjesecima osnovna hrana ovcama bilo je sijeno. U rano proljeće dobro je postupno mijenjati obrok, jer se time hrani mikroorganizme buraga, a oni hrane preživača.

Zimi je ovce moguće hraniti silažom, i to oko 3 kg bez paše ili 1 kg kad se ovcu može pustiti na pašnjak, no valja biti na oprezu. Hranidba silažom za male preživače, pa tako i za ovce, dosta je rizična, pa treba paziti na količine kako ne bi došlo do pobačaja visokogravidnih ovaca.

Uz to potrebno je poboljšati energetski dio obroka. U tu svrhu ovcama se daje 0,5-1 kg samljevenog kukuruza zajedno s nekim drugim strnim žitaricama. Ovcama treba dati i koncentrirana proteinska krmiva. Zbog ulja koja sadrži, a koja mogu izazvati proljev, soju bi trebalo izbjegavati. Bolji izbor je stočni grašak. Može ga se dati i do pola kg na dan. Što se tiče sačmi i pogača dajemo upola manju količinu od zrnja leguminoza. Sve zajedno kilogram po ovci. Ne smije se zaboraviti sol za lizanje tijekom cijele godine. Nakon 1,5-2 mjeseca laktacije smanjuje se koncentrirani dio obroka na pola i prestaje se s davanjem sijena ili slame.

Autor: Darija Marković, dipl. ing. Foto: RGBStock.com