Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • IPARD
  • 29.11.2013. 09:35

Hrabrost je danas baviti se svinjogojstvom

Prvo IPARD i 300 tisuća kuna za papirologiju i projekt, pa nekoliko puta puna torba papira. I sam projekt težak je 7,5 kg papira. A onda, kada se to sve odobri, treba još 300 tisuća kuna za novu papirologiju da se počne graditi

  • 1.774
  • 253
  • 0

Ostvarena proizvodnja je samo 12,7 tovljenika po krmači godišnje, prosječne tjelesne mase od oko 80 kg. U ovakvim uvjetima, utrošak hrane se neminovno povećava. Samo po osnovu produženog tova za oko 30 dana, utrošak hrane po tovljeniku se povećava za preko 20 kg. Mali broj prasadi i tovljenika po krmači također neizbježno povećava utrošak hrane za daljnjih 30-40 kg hrane po tovljeniku. Osnovna karakteristika svinjarstva je permanentno variranje i uglavnom opadanje opsega proizvodnje uz istovremeno ozbiljno pogoršanje svih naturalnih pokazatelja.

Na većini velikih svinjogojilišta, proizvodnja je zadržana uz manje ili veće smanjenje opsega, dok je veliki broj malih proizvođača na privatnom sektoru prestao sa proizvodnjom bez realne šanse da je ponovno zasnuje, ističe na jednom predavanju predstavnik Hrvatske gospodarske komore. Na njega se nadovezao i jedan stariji poljoprivredni analitičar i dodao kako poseban problem predstavlja smanjenje broja krmača i suprasnih nazimica, a pri tome treba napomenuti da je riječ i o jedinkama visoke plodnosti, brzog porasta, jednostrano selekcioniranih na visok prinos mesa sa malim utroškom hrane i istovremeno jedinkama slabih adaptivnih vrijednosti, to jest nesposobnih da opstanu u lošim uvjetima držanja, neodgovarajućeg mikroklimata i neadekvatne ishrane.

Nužno je i prilagođavanje strukture pojedinih krmiva potencijalu svinja na farmi i raspoloživim količinama hrane proizvedene na vlastitim oraničnim površinama, osiguranje efikasne kontrole kvaliteta hraniva i smjesa prije njihove upotrebe u ishrani kako bi se izbjegle štete i problemi koje neispravna hrana može izazvati. Jedan od stočara koji se uspješno snalazi u svemu tome je u Kešincima kod Đakova, Nikola Nikolić.

"Trenutno obrađujemo 90 hektara poljoprivrednog zemljišta i bavimo se svinjogojskom proizvodnjom. Uzgojem prasadi i tovom. Imamo 40 krmača tipa landras i jorkšir i nazimice su kupljene na domaćem tržištu. Surađujemo s Centrom za umjetno osjemenjivanje od kojih uzimamo sjeme. Prasad stavljamo u vlastito tovilište i koristimo za hranidbu vlastite žitarice. Kapacitet tovilišta je 200 komada tovnih svinja u turnusu. Prodajemo sami svoje svinje", ističe Nikolić i kaže

„Imamo i stalnih kupaca koji znaju da je naša roba kvalitetna i da se kreće između 58 i 60 mesnih jedinica. Uzimamo samo premikse biomax iz Bjelovara već nekih osam godina. Imamo dobar odnos a plaćamo i dijelom tovnim svinjama preko klaonice u Slatini. Sijemo kukuruz, ječam, malo pšenice i suncokreta. Ove godine sam jako zadovoljan kukuruzom i imao sam BC 532 i samo njih sijemo i od kojega pravi silažu zrnak kukuruza", kaže Nikola vodeći nas kroz svoje dvorište do mjesta gdje bi trebao biti novi suvremeni svinjac.

Zanimljivo je i da su ostale žitarice koje sije one iz BC sortimenta. Bc Anica i Bc Mira kada su u pitanju pšenice te za hranidbu svinja jako bitan ječam BC Bosut dvoredni. "Kukuruz je ponikao na vrijeme, imao sam preko sedam tona po hektaru. A pšenice sam imao oko 6 i nešto tona". Sve to obavlja svojom mehanizacijom. Ističe Massey Fergusona 6380 snage 130 konjskih sanga, a tu je i Deutz fahr od 100 konjskih snaga star pet godina. Kombajn je Zmaj star 30-tak godina. Cijena svinja za klanje kod Nikolića je trenutno 10,5 kuna plus PDV, barem sudeći po utovaru prije nekoliko dana. Neki dan smo tovarili za trgovačke lance i koje su išle na klanje u mesnu industriju Ravlić.

"Banke su problem. One bi sve uzele za garanciju da mogu", ističe naš domaćin koji sa svojim sinom ulazi u izgradnju reprocentra i novog tovilišta za 200 rasplodnih krmača. "Do sada smo za papirologiju dali 300 tisuća kuna. Prošli smo na IPARD-u i krećemo. Da nismo prošli, ne znam što bi dalje. Bila bi to prava propast. To radimo i zato što nam je sin student veterine i on će se time baviti. Želi se vratiti u Kešince. Dao sam sve svoje pod hipoteku.

Ako to ne vratimo bit će problema. Danas smo taman u banku nosili torbu papira. Kada smo predavali papire na IPARD, u pošti smo izvagali pošiljku i nismo mogli vjerovati. Bilo je sedam i pol kg papira. To je strašan put. Sada treba s bankama dogovoriti kada će realizirati. Oprema će biti Weda. Laguna, silos, oprema, baš sve od te firme. Gradnju će raditi Nukleus od Žita d.o.o. koja je imala i najnižu cijenu. Početak radova trebao bi biti u kasno proljeće ili početak ljeta. Sada treba platiti procjene. Treba još 300 tisuća za sve to."


Povezane biljne vrste

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Ječam

Ječam

Sinonim: - | Engleski naziv: Barley | Latinski naziv: Hordeum vulgare L.

Ječam se uglavnom koristi kao stočna hrana jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost. U hranidbi stoke ječam se koristi kao prekrupa (izmrvljeno zrno koje se koristi za dodavanje... Više [+]

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]

Tagovi

Svinje Kešinci Kukuruz Bc Institut Ječam Landras Jorkšir IPARD Banke


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]