• Cijena mesa
  • 12.12.2015. 13:30

Hoće li meso u budućnosti postati luksuz?

Analitičari predviđaju da će se do 2025. godine u pojedinim područjima EU sa nižim životnim standardima i do 50 posto farmi zatvoriti. Na žalost tradicija, običaji i specifična nacionalna kuhinja više nisu osnovni prioritet pri rangiranju i razvrstavanju konzumacije mesa, kako u Europi, tako i svijetu.

Foto: depositphotos.com
  • 554
  • 83
  • 0

Izrazito visoka cijena stočne hrane, nepredvidivi klimatski uvjeti, pojava novih bolesti, skupi medicinski preparati i lijekovi, skupi energenti te niska otkupna cijena su faktori koje ne idu na ruku farmerima i proizvodnji mesa. Analitičari predviđaju da će se do 2025. godine u pojedinim područjima EU sa nižim životnim standardima i do 50% farmi zatvoriti.

Na žalost tradicija, običaji i specifična nacionalna kuhinja više nisu osnovni prioritet pri rangiranju i razvrstavanju konzumacije mesa, kako u Europi, tako i svijetu, jer je kupovna moć potrošača ta koja nadvladava i postaje osnovni prioritet. Mnogo češće na trpezi mogu se pronaći prerađevine od mesa poput salamai kobasica koje su u usporedbi sa sirovim mesom mnogo jeftinije, ali i štetnije kada je u pitanju ljudsko zdravlje. Krajnje je vrijeme da se otvoreno postavi pitanje kamo ide stočarstvo, kakvi su planovi i tko će stati iza krajnjijih potrošača.

Tko će toviti stoku?

Pravac u kojem se sada kreće stočarstvo, farmerski uzgoj i tov životinja u budućnosti bi mogao dovesti do nestašice pojedinih vrsta mesa. Kako povećane troškove ne mogu prenijeti na potrošače, stočari se najčešće odlučuju smanjiti proizvodnju. Kod svinjogojstva to znači klanje svinja u reproduktivnom uzrastu, što samo privremeno povećava opskrbljenost tržišta. Pad u govedarstvu će verovatno biti još izrazitiji pa će zbog toga doći i do konstantnog poskupljenja goveđeg mesa. Vrlo je moguće da će Europa za osam do 10 godina imati deficit junećeg mesa.

Stočarstvo je svuda u svijetu u krizi, a tome doprinosi i iskorištavanje stočne hrane u proizvodnji biogoriva, što je dovelo do znatnog rasta cijena žitarica, posebno kukuruza. Rezultat će biti smanjenje stočnog fonda i rast cijena. Prema kvaliteti, ali i cijeni, u samom vrhu nalazi se mlada teletina "baby - beef" koja se po sadašnjoj cijeni za kilogram, primjerice u Italiji, može već svrstati u luksuz. Također odmah iza teletine, riba i riblje meso moglo bi dostići rekordnu cijenu, ponajviše zbog nekontroliranog izlovljavanja i onečišćenja vode. U nekim zemljama EU poput Rumunjske, Bugarske, ali i nekim drugima koje nisu članice, prema izvještaju Eurostata pojedino riblje meso je stiglo goveđe u cijenama.

Ovakvu situaciju donekle su iskoristili peradari, jer se pileće meso sve više potražuje i kvalificira se kao "jeftinije". Što će biti sa farmerima i hoće li farme ostati opustošene onog trenutka kada fondovi pomoći i poticaji ne budu mogli zakrpati rupe u troškovima farmera? Već sada, farmeri opstaju zahvaljujući poticajima i pomoći, ali i to je samo dovoljno za puko preživljavanje. Oni koji prate situaciju sa brigom gledaju u budućnost kada je u pitanju farmerski uzgoj i tov životinja. Poslijedice će trpjeti svi, ali u tom lancu farmeri i potrošači su ti koji će najviše ispaštati zbog visokih cijena i moguće nestašice.

Konzumacija govedine i teletine u svijetu u padu

Prvih 10 zemalja u svijetu po konzumaciji mesa po stanovniku u toku godine

Tablica 1.

Zemlja

Konzumacija mesa kg po stanovniku

USA

122.3

Denmark

114.8

Spain

113.8

Australia

110.4

New Zealand

106.8

Austria

106.6

Cyprus

106.2

Mongolia

103.7

France

99.9

Canada

99.8

Izvor: AHDB - veal and lamb

Trenutno u svijetu najviše mesa, uključujući govedinu, svinjetinu, janjetinu, ribu i meso peradi, pojedu stanovnici USA, Danske i Španjolske u prosjeku oko 116,9 kg/godišnje. Nakon krize nastale pojavljivanjem kravljeg ludila u Velikoj Britaniji početkom ovog stoljeća, u Europi je stanovnik prosječno konzumirao nešto više od 12 kg govedine tokom godine kada je cijena iznosila oko 6,5-7,5 Eur/kg.

Međutim, u 2008. a kasnije i krajem 2013. i početkom 2014. godine, zabilježen je i deficit junećeg mesa, a u tom periodu godišnja konzumacija po stanovniku iznosila je 10,6 kg, a krajem 2015. godine ispod 9,6 kg. U usporedbi sa istim prošlogodišnjim periodom, meso peradi bilježi povećanje potražnje na tržištu sa 29% na 33%, što u usporedbi sa konzumacijom govedine iznosi duplo više, oko 22 kg tokom godine po stanovniku.

U Velikoj Britaniji stanovništvo mnogo više konzumira svinjetinu u usporedbi sa govedinom, čija cijena je i do 50% veća, a slijedi meso peradi. U Njemačkoj, prema izvještajima Eurostata, govedina se konzumira u nešto većem obujmu od europskog prosjeka uz konstantan rast tržišne prodajne cijene, ali se bilježi konstantan rast proizvodnje svinjskog i pilećeg mesa u posljednjih pet godina.

Među zemlje sa najskupljim kilogramom teletine spadaju Italija, Francuska i Belgija. U nekim zemljama Istočne Europe podaci su zabrinjavajući, kao što je slučaj u Poljskoj, gdje stanovnik godišnje konzumira nešto malo više od 1 kg junećeg mesa. Kada su u pitanju prerađevine mesa, govedina se najviše koristi za kobasice, a odmah iza nje je svinjetina. Iz AHDB ističu da bi u budućnosti najviše moglo trpjeti govedarstvo zbog svih ekonomskih prilika, najveće cijene animalnog proteina, ali i neprestane borbe sa povećanjem i rastom peradarskog sektora.

Foto: depositphotos.com; racorn


Tagovi

Meso Luksuz Cijene Junetina Piletina


Autor

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi