Hitna izmjena zakona za ubrzano legaliziranje farmi

HDSSB je u saborsku proceduru i službeno uputio prijedlog izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji po kojemu bi se jednostavno i brzo legalizirale sve poljoprivredne građevine koje su trenutno u funkciji, a izgrađene su do 31. prosinca 2010.

HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić jučer je na konferenciji za novinare u Saboru kazao da je samo 4 posto poljoprivrednih objekata u Hrvatskoj danas legalizirano, a da je važeći postupak legalizacije preskup za poljoprivrednike budući da stoji od 40 do 250 tisuća kuna po objektu. Prema grubim procjenama, danas bi za legalizaciju poljoprivrednih objekata poljoprivrednici ukupno trebali izdvojiti oko 10 milijardi kuna, dok bi prema HDSSB-ovom prijedlogu taj postupak stajao svakoga samo nekoliko tisuća kuna. Grubišić ističe kako je 2011. referentna godina za prikaz hrvatske poljoprivrede i njezinih rezultata prema EU, zbog čega je hitna legalizaciju nužna.
- Jedino na taj način poljoprivrednici se mogu prilagoditi standardima EU i sukladno njima nastaviti proizvodnju, restrukturirati se i prilagoditi tržišnoj utakmici, a time i ispuniti uvjete za raspolaganje novcem iz fondova EU - naglašava Grubišić.

Prema njegovom mišljenju, žurna legalizacija tih objekata ni na koji način ne bi negativno utjecala na okoliš, budući da su poljoprivrednici u tom smislu dužni zadovoljiti kriterije iz drugih "europskih" propisa.
Njegov stranački kolega Dinko Burić napomenuo je da su slične propise, također kako bi zaštitili svoje poljoprivrednike, donijele Italija i Slovenija, ali i neke druge susjedne države koje nisu u EU, poput Srbije i Makedonije.
Legalizacijom poljoprivrednih objekata intenzivno se bavi i Ministarstvo poljoprivrede, čiji su predstavnici u traženju rješenja kako pojeftiniti i pojednostaviti tu proceduru tražili iskustva u Sloveniji.
- Slovenci su legalizaciju objekata u poljoprivredi proveli 1993. godine tako da su izmjenama zakona o graditeljstvu pojednostavili i pojeftinili postupak legalizacije bespravno sagrađenih objekata. Svim građanima koji su imali takve objekte omogućena je legalizacija, a cijena legalizacije po objektu iznosila je 150.000 tolara, odnosno oko 3.000 njemačkih maraka. Nastojat ćemo koristiti neka od njihovih iskustava. Smjer rješavanja problema legalizacije uključivat će i općine na način da gospodarstva koja već imaju priključenu komunalnu infrastrukturu, tj. struju, vodu, plin i slično ne moraju za to platiti i komunalne doprinose - kaže nam Stjepan Mikolčić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, dodajući da legalizacija farmi nije uvjet za većinu potpora koje će dobivati naši poljoprivrednici kada postanemo članica EU.
Mikolčić pojašnjava da će postupak legalizacije biti potrebno provesti kako bi poljoprivrednici koji žele unaprijediti svoje gospodarstvo mogli realizirati projekte koristeći sredstva pretpristupnih ili pristupnih EU fondova. U takvim slučajevima potrebno je imati sređenu dokumentaciju, odnosno legalizirani objekt.

HPK: Mora biti jeftino

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) smatra da bez legalizacije svih poljoprivrednih objekata nema ni ruralnog razvoja. “Podržavamo slovenski model legalizacije objekata i zauzimamo se za to da se provede legalizacija svih objekata koji mogu služiti u svrhu ruralnog razvoja pa čak i podruma, klijeti i sličnog. Troškovi legalizacije trebaju biti što niži, odnosno najviše do 5.000 kuna”, ističe Vladimir Novotny, glasnogovornik HPK.

Mikolčić: Legalizacija važna za 1.500 proizvođača

Na podatak da je u Hrvatskoj više od 100.000 nelegalnih poljoprivrednih objekata, Mikolčić kaže kako se do te brojke došlo iz registra broja farmi, kojih je trenutno 143.360. Međutim, on drži da će za legalizaciju objekata biti zainteresiran mnogo manji broj proizvođača. “U farm registru imamo 47.000 posjednika krava. Prošle godine imali smo 20.000 tržnih proizvođača mlijeka, a samo 1.500 proizvođača ima 30 i više mliječnih krava koji proizvode 85 posto tržnog mlijeka. Tako se može pretpostaviti da će prije svega farmeri iz ove zadnje kategorije željeti legalizirati svoje objekte. Slično je i u svinjogojstvu. U Hrvatskoj je lani bilo registrirano 117.310 posjednika svinja, a poljoprivredne potpore ostvarilo je 11.800 za rasplodna grla i oko 500 za tovna grla. Od 2 do 5 rasplodnih grla drži 8.600 svinjogojaca, a 2.000 njih više od 6 rasplodnih grla”, kaže Mikolčić.

Autor: Zdenka RUPČIĆ / Dražen BOROŠ