Higijena životinja ne odnosi se samo na izgled prostora u kome one borave, nego i na način držanja, njihovu prehranu, kao i na njegu.
Održavanje higijene objekata za uzgoj i držanje životinja važna je zoohigijenska mjera, prvenstveno zbog preventivnog djelovanja na smanjivanje broja mikroorganizama, kao potencijalnih uzročnika zagađenja prostora, opreme, predmeta, hrane i vode u objektu.
Ispunjavanje tog standarda najviše zavisi od karaktera samog farmera: odnosi li se odgovorno prema dobrobiti životinja ili mu je na prvom mjestu - postizanje profita, a ne dobrobit životinja.
Stela Strsoglavec, konzultantica za održivu poljoprivredu smatra da se higijena odnosi na držanje, prehranu i njegu životinja:
"Način kako držite životinje - slobodno, vezano u objektima ili na ispaši, hranite li ih biljnim hranivima ili im ubacujete mesno, koštano brašno, dajete li im dovoljne količine čiste vode, imate li veterinara s kojima se konzultirate oko redovnog cijepljenja, karantena za životinje koje su bolesne, poštujete li karantenu kada unosite nove životinje, što radite s uginulim životinjima, sve to spada u higijenu".
Dodaje da je osnovna higijena i održavanje objekata čistim, krečenje, dovoljno ventilacije, redovno iznošenje stajskog gnoja, kako ne bi bilo amonijaka.
Prema njezinim riječima, dobrobit životinja zasniva se na konceptu "Pet sloboda" (Webster, 2001). Ako želite poštivati higijenu na farmama, trebate ispoštovati:
Dodaje da seljaci tradicionalno poštuju životinje i da su svjesni da one imaju određenu dinamiku, koja se mora ispoštovati, dok su nepravilnosti uočene kod onih proizvođača koji žele ostvariti profit.
Higijena na konvencionalnim farmama se svodi na to da imate objekte koje životinje štite od sunca i nepogoda, mora biti dovoljno toplo zimi i da postoji dobra ventilacija, kaže Strsoglavec i objašnjava:
"Događa se da isparenja amonijaka izazivaju bolesti dišnih organa kod tih životinja, pa u velikim industrijskim postrojenjima morate imati veterinara koji vam redovno obilazi farmu. Postoji i higijena iznošenja stajskog gnojiva. U većini slučajeva, naročito kod svinja u objektima gdje se drže, podovi su rešetkasti tako da tekući izmet prolazi. Svinje su intelegentne životinje, po nekim pretpostavkama intelegentije od pasa. One neće vršiti nuždu tamo gdje spavaju, ali to je samo kad im se da dovoljno prostora. Dolazi do oboljenja papaka, zbog dosade one grickaju repove jedne drugima".
Kada je riječ o kravama, postoji i dodatna higijena izmuzavanja i higijena u izmuzištima.
"Prije izmuzavanja, vime treba dobro oprati, očisti. Izmuzišta se prave od keramičkih pločica upravo da bi se dobro oprala, a i oprema, odnosno muzilice, moraju biti čiste, kao i tankovi u kojima se čuva mlijeko", kaže naša sugovornica.
Higijena kod peradi razilikuje se u ovisnosti od toga radi li se o brojlerima ili kokama nesilicama. Kod brojlera je higijena vezana za šest tjedana nakon čega uzgajani pilići idu na klanje. Prije nego što se nova tura jednodnevnih pilića unese, objekt mora biti opran, dezinficiran, a za novi turnus unosi se nova, svježa i čista prostirka. Preporuka je da se bar jednom godišnje ili u šest mjeseci detaljno očisti objekt u kome se drži perad.
Kada se životinje transportiraju, također je bitno da ti kamioni imaju rešetkastu ventilaciju. Također, prilikom transporta, ne treba miješati životinje različitog uzrasta, postoji pravilo gustine koje se mora ispoštovati kao i pravljenje pauze da bi se životinjama dalo dovoljno hrane i vode. Podrazumijeva se da kamioni poslije svakog prijevoza trebaju biti oprani i dezinficirani i da takvi trebaju ući na farmu.
Foto: Peter Grima/Flickr
Autorica