Europsko mlijeko loše kvalitete uništava afričke stočare?

"Pokušavam prodati svoje mlijeko, ali jednostavno ne ide. Većinom ga ili izlijem u kanalizaciju ili ga podijelim. To boli, jer bi ono trebalo biti za našu djecu i stoku", započeo je priču Hamidou Bandé, mljekar iz ruralnog područja države Burkina Faso na zapadu Afrike. Krajem 70-tih godina, kada je rođen, bila je nečuveno kupiti uvezeno mlijeko, piše Politico. 

Za vrijeme školskog odmora išli su do najbližeg stočara koji im je u zdjelice izmuzao svježu užinu, a njegov je otac također prodavao ovu namirnicu jer su imali obiteljsko stado krava. Danas svoje životinje isključivo uzgaja radi prodaje mesa u susjedne zemlje, a mlijeka što ima koristi samo u svom domaćinstvu. 

Niska cijena i sveprisutnost ubija male proizvođače

Lokalna industrija tvrdi da europski proizvođači koriste zapadnoafrička tržišta gdje dovoze galone mlijeka slabije kvalitete, koje u pravilu nije svježe i koje se nije uspjelo prodati u EU. Također, navode da takvi proizvodi sadrže jako puno biljne masti uključujući palmino ulje koje je glavni uzrok krčenja šuma i gubitka bioraznolikosti. 

Njihova niska cijena i sveprisutnost onemogućuju natjecanje lokalnim proizvođačima na tržištu te dovode do propadanja malih stočara. Treba napomenuti kako su afričke krave manje produktivne od onih u Europi, a daju tek 4 litre mlijeka dnevno, za razliku od europskih koje proizvedu sedam puta više, čak do 28 litara. 

Prolijevaju mlijeko: Kriza prisiljava farmere na radikalne poteze

Prema podacima EU-a, izvoz ovog proizvoda u Burkinu Faso porastao je s 1.529 tona u 2009. na 8.176 tona desetljeće kasnije. U Senegal je prošle godine uvezeno otprilike 86.000 tona, a 2017. 65.529 tona. Količina koja ulazi u Nigeriju udvostručila se u posljednjih 17 godina dosegnuvši 94.464 tone prošle godine. I tvrtke s Novog Zelanda, Sjedinjenih Država i drugih dijelova u zapadnu Afriku izvoze mlijeko upitne kvalitete, ali s nižom stopom.

Poduzete mjere kako bi se smanjio ogroman uvoz

Europski izvoznici tvrde kako Afrika jednostavno nema razinu proizvodnje i ulaganja dostatnu za podmirivanje potreba brzorastućeg stanovništva u regiji. Također, osporavaju tvrdnju da je mlijeko u prahu s dodanom masnoćom nutritivno lošije.  

Glasnogovornik Europske komisije rekao je da su glavni razlozi za nedostatak domaće opskrbe ove svježe namirnice u zapadnoj Africi strukturni, uključujući visoke ulazne troškove, lošu infrastrukturu i poteškoće u poboljšanju genetskog zaliha goveda. Dodao je i kako afričke zemlje uvijek mogu poduzeti mjere kojima će privremeno ograničiti uvoz, a koje su prema odredbama i pravilima WTO-a.

Gladuju, napadaju ih skakavci i koronavirus: Može li Afrika opstati?

Mnoge zemlje zapadne Afrike, uključujući najveću ekonomiju kontinenta, Nigeriju, već su poduzele mjere kako bi suzbile rastuću plimu uvoza mlijeka i primijenile su politike kako bi podržale poljoprivrednike i zaštitile autohtonu proizvodnju ove namirnice. 

"Ako se ovako nastavi, uspjet ćemo", rekao je Nour Al Ayatt Ouédraogo, stočar koji posjeduje farmu 15 kilometara južno od glavnog grada Burkina Faso. "Ne znam zašto bi mladi trebali piti mlijeko kojemu je dodano palmino ulje."

Portal Politico više od šest mjeseci provodio je istraživanje u Burkini Faso, Maliju, Mauritaniji i Senegalu. Izvješće je pokazalo da se radi o razornom utjecaju koji ima uvoz takozvanog mlijeka u prahu punjenog masnoćom - najčešće palminim uljem. Neka od njih su bila namijenjena i nedonoščadi.