• Svinjogojstvo
  • 27.09.2012.

EU nam dozvoljava izvoz svinja kad nam je dokrajčila proizvodnju

Proizvođači više nemaju što izvoziti jer je svinjogojstvo gotovo uništeno

  • 753
  • 37
  • 0

Odluku Bruxellesa da Hrvatskoj ukine zabranu izvoza živih svinja, svinjskog mesa i prerađevina u zemlje Europske unije jučer su pozdravili mnogi poljoprivrednici. Međutim, mnogi kažu kako više nemaju što izvoziti jer je svinjogojstvo gotovo uništeno.

Svinjogojstvo je jedina stočarska grana koja se, unatoč nekim pokušajima poput donošenja operativnog programa povećanja proizvodnje, od Domovinskog rata naovamo nije oporavila.

Stanje je sve lošije, od nekadašnje zemlje izvoznice svinja i svinjskog mesa Hrvatska je postala jedna od najvećih uvoznica na ovim prostorima, a domaća proizvodnja je svedena na 30 posto.

Osim loše agrarne politike u tom segmentu, štete u svinjogojstvu prije sedam godina načinila je i pojava svinjske kuge, zbog čega je Hrvatska i imala zabranu izvoza. Tada je, podsjetimo, eutanazirano oboljelih svinja u vrijednosti desetak milijuna kuna, što je samo grubo procijenjena izravna šteta, a neizravna je tri puta tolika.

U posljednjih pet godina nestalo je više od 100.000 obiteljskih gospodarstava. Hrvatska tako, prema nekim podacima, umjesto da proizvodi oko 2,5 milijuna tovnih svinja, kolike su joj potrebe, godišnje zakolje samo 900.000 svinja, a još je alarmantniji podatak da se godišnje u Hrvatskoj oprasi samo 300.000 komada prasadi.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, također ističe kako je ova odluka od velikog značenja za Hrvatsku jer se našim proizvođačima otvara veliko tržište. S druge strane, došla je malo prekasno jer je domaća svinjogojska proizvodnja u velikim problemima. Razloga tomu je puno, a jedan od njih je i ukidanje poticaja za svinje zbog usklađivanja propisa s pravnom stečevinom EU, što je bilo destimulirajuće za poljoprivrednike. Operativni program nije postigao željene rezultate jer su poslovne banke nudile previsoke kamate, a proizvođače je odbijala i obilna dokumentacija. Do pada proizvodnje svinja došlo je i zbog prevelikog uvoza, velikog dispariteta cijena, razlike u cijenama žive stoke koja se kretala od sedam do 15 kn/kg, recesije te drugog, kaže Nad, te dodaje kako je današnja svinjogojska proizvodnja koncentrirana u velikim poljoprivrednim sustavima, a broj manjih proizvođača pada iz dana u dan. Nad napominje kako su zbog suše i nedostatka te visokih cijena stočne hrane, troškovi proizvodnje sve veći te se gubici po jednom grlu kreću i do 250 kuna. “Od 1. siječnja 2013. troškovi proizvodnje svinja još će porasti jer će za njihovo držanje prema direktivama EU biti potrebno osigurati bolji komfor, a što će smanjiti konkurentnost”, kaže Nad.

Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže kako njihovi članovi pozdravljaju odluku o skidanju zabrane izvoza živih svinja, svinjskog mesa i prerađevina u EU. “Međutim, da je ta odluka donesena prije dvije ili tri godine, možda bi još nešto i mogli izvoziti, a sada nemamo što. Očito je kako je EU čekala da se svinjogojski sektor u Hrvatskoj uništi pa da nam tek tada dozvoli izvoz”, kaže Zdravčević, te dodaje kako na selu danas ne može kupiti ni jedno prase. Kao primjer Zdravčević je naveo tri sela iz njegove blizine - Punitovci, Gorjani i Vladislavci, koja su ostale bez svinja.

Slično je stanje i oko Donjeg Miholjca, kaže uzgajivač svinja Stanislav Senkić iz Sv. Đurđa: “Sve je to pažljivo smišljeno od EU, dozvolili su nam izvoz sada kada nemamo ni jedan proizvod, osim jaja, u dostatnim količinama.” Predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Stjepan Kušec kaže kako Hrvatska nema za izvoz ni živih svinja ni svinjskog mesa. “Nitko u Hrvatskoj ne zna točno koliko ima svinja, niti to koga zanima”, kaže Kušec.

Izvoz ponajviše u zemlje bivše Jugoslavije

Hrvatska nije ranije, prije zabrane, izvozila na tržišta EU, kaže Nad te dodaje kako je najviše izvozila u zemlje bivše Jugoslavije. Tako je i ove godine prema podacima HGK Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u šest mjeseci izvezeno 4.225 tona svinja u vrijednosti 7,836.932 američkih dolara, a svinjskog mesa 84 tone u vrijednosti 238.125 dolara, najviše u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. Kad je riječ o uvozu u prvih šest mjeseci uvezeno je 7.688 tona svinja u vrijednosti 23,549.602 američkih dolara, a svinjskog mesa 24.919 tona vrijednosti 72,750.654 američkih dolara. Uvozilo se najviše iz Njemačke, Danske, Čilea, Brazila i Argentine.

Kulen su i dosad “izvozili” turisti

Hrvatska bi jedino mogla na tržišta Europske unije izvoziti, kako kaže Nad, autohtone proizvode poput kulena i šunke. Međutim, tu je riječ o skromnoj proizvodnji jer Hrvatska godišnje proizvede samo petstotinjak tona kulena. Jedan od proizvođača kulena Josip Gazdić iz Valpova kaže da njega raduje odluka EU samo zato što će velike tvrtke izvoziti na ta tržišta, a njima malim proizvođačima osloboditi domaće tržište i neće im konkurirati. “Naš OPG godišnje proizvede manje količine kulena, oko 1.500 komada od početka krize, a prije smo proizvodili od 2.500 do 3.000 komada. Prodajemo ih na sajmovima, a naši kuleni završe redovito i u 'izvozu'. Naime, kupe ih turisti iz raznih zemalja pa čak iz Kanade i Japana, Njemačke i drugih”, kaže Gazdić.

Autor: Zdenka RUPČIĆ


Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]

Tagovi

Svinjogojstvo Domaća proizvodnja Izvoz EU direktiva Autohtoni proizvodi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

"Svaka proizvedena litra mlijeka ili kilogram mesa, stvara nam gubitak od 25 do 40 posto, otkako su cijene svih naših inputa višestruko porasle“, kaže Emina Burek, čiju priču donosimo sutra...