• Govedarstvo
  • 24.09.2009.

Ekostočarima država duguje lanjske poticaje

Državna birokracija zakomplicirala ekološki uzgoj i proizvodnju

  • 2.167
  • 108
  • 0

Iako država izdašno potiče ekstenzivan, gotovo ekološki uzgoj mesnih goveda koji bi uzgajivačima zbog malih troškova trebao biti uistinu isplativ, stvarna je slika potpuno drukčija jer potpore nisu dobili ni za lanjsku godinu. Osjetio je to na svojoj koži i ugledni vinar Ivan Enjingi, koji je prije dvije i pol godine pionirski krenuo u ekološki uzgoj mesnih crvenih angusa na pašnjacima i livadama uz svoje vinograde. Želio je zaokružiti ciklus ekouzgoja loze te ekoproizvodnje mesa, a takav je pristup trebao donijeti višestruku korist.

- Ove životinje oplemenjuju prostor, prokrče šikare, jednostavno ih obrste, očiste. Žive i tele se na otvorenome, na pašnjacima gdje provedu sedam mjeseci u godini, što znatno smanjuje troškove. Naprave mnogo stajnjaka za ekološku gnojidbu vinograda, no državna je birokracija toliko zakomplicirala ekouzgoj i proizvodnju da polako gubim volju. Uz to, poticaje koji iznose dvije i pol tisuća kuna po grlu nisam dobio ni za lanjsku godinu - kaže Enjingi, u čijemu je stadu 180 grla pa dug za poticaje nije teško izračunati.

Stoku ne prodaje za klanje i meso već isključivo za rasplod, a tu po grlu dobije oko 12 tisuća kuna, što pokriva troškove.

Novi Zakon o potporama u agraru, koji je na snagu stupio u srpnju ove godine, na dobar način promišlja sustav krava - tele u ekstenzivnom uzgoju, i to posebno na ekološkom principu. No budući da država nema novca, sve je na žalost mrtvo slovo na papiru. “Uz dvije i pol tisuće kuna po grlu poticaja za 'kravu dojilju u ekstenzivnom uzgoju', kako se to novim pravilnikom definira, proizvođači dobiju i 1.000 kuna po hektaru livade ili pašnjaka te još 2.200 kuna za površine na kojima se proizvodi krma, odnosno lucerna. Ako ste u ekouzgoju, tu je još dodatnih 700 kuna, što je više nego izdašno. Država želi povećati domaću proizvodnju junetine i teletine, no na žalost novca manjka jer je kriza učinila svoje", kaže Miroslav Kovač, pročelnik HZPSS-a Požeško-slavonske županije.

Mesna goveda uzgaja i Kutjevo

Pročelnik Miroslav Kovač naglašava da je vrlo važna i činjenica da je ovo rijetka proizvodnja, gdje poticaji ostaju i kada Hrvatska uđe u Europsku uniju. To je bio motiv i Kutjevu d.d. da na vinorodnom lokalitetu Škomića pokrenu proizvodnju mesnih goveda. “Imamo stado od 150 izrazito robusnih i mesnih grla blondakvitena, aberdinangusa, šarolea. Križanjem želimo postići najbolji materijal, no već sada u tovu dosežu 600 do 700 kilograma. Počeli smo posao lani, a kako nam se 40 posto junica teli, pravo na poticaj imamo ove godine", kaže Ivica Potočanac iz Kutjeva d.d. Ističe kako Hrvatska uvozi 120 tisuća tovne junadi i teladi, a s domaćom proizvodnjom podmiruje nešto manje od 80 posto potreba. Unatoč teškoćama s poticajima, prostor na tržištu koji im se otvara ovim je proizvođačima ipak jedina prava motivacija.

Autor: J. Janković


Tagovi

Stočarstvo Uzgoj Poticaji