Domaći stručnjaci uzgojili janjetinu s manje kolesterola

Čuli ste za lajt mlijeko, jogurt ili maslac, a znate li da i janjetina može biti takva?

Da, može. Provjerili smo detalje u mjestu Krnjak, 20-ak kilometara udaljenom od Karlovca, gdje se uzgaja funkcionalna janjetina, odnosno janjad dohranjivana šampinjonima. Riječ je o četverogodišnjem projektu Inojanjetina – inovativni funkcionalni proizvodi od ove vrste mesa, kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, a provode stručnjaci s Veterinarskog i Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Osnovna pretpostavka ovog projekta je da će se dodatkom šampinjona u hranidbi tih životinja, proizvesti funkcionalno meso sniženog udjela kolesterola i povoljnijeg masno-kiselinskog sastava.

Dodavanje šampinjona u hranidbu

"Dodatak plemenite gljive u vrlo malim koncentracijama od svega 1,5 posto u dnevnom obroku, polučuje učinak imunostimulacije, snižava serumski kolesterol i koncentraciju glukoze“, kazala je prof.dr.sc. Maja Popović, voditeljica projekta s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Janjeće meso je izvor biološki vrijednih proteina, vitamina B kompleksa i nekih minerala, lako je probavljivo te je izvanrednih dijetetskih osobina, no ima relativno visok udio masti (7,8 g/100 g krtog) i kolesterola (78 mg/100g krtog). Prethodnim istraživanjima dokazana je korist uvođenja pripravka plemenite gljive u hranu za perad i svinje, što se upravo ispituje i na modelu ovih životinja, a to može rezultirati novim tržišnim proizvodom s nižim udjelima masti i kolesterola.

Zdravija janjad, manja masnoća i kvarljivost mesa

Navedeni projekt se provodi na domaćoj pasmini ovaca, Ličkoj pramenki. Poznato je da je meso tih ovaca izrazito masno i puno kolesterola, tako da je cilj dobiti zdraviju verziju. Stado je podijeljeno u tri grupe, od kojih su dvije na prirodnom pašnjaku uz dohranu šampinjonima. Jedna grupa ovaca jede svježe šampinjone, a druga sušene koji su umiješani u krmnu smjesu.

Plemenita gljiva je odabrana kao biomasa jer je na modelu monogastričnih životinja, pasa, svinja i peradi, ali i u čovjeka, dokazana njena protuvirusna, protubakterijska, protugljivična, protudijabetička, hipolipemička te imunostimulacijska aktivnost. Za dohranu janjadi iskorištavaju se oni šampinjoni koji izgledom više nisu pogodni za plasman u trgovinama, odnosno zdravstveno i nutritivno ispravne koje ne odgovaraju standardu premium kvalitete.

"Alternativa antibioticima kao promotorima rasta su između ostalog i gljive. Poznato je da sadrže mnogo bioaktivnih tvari kojima djeluju kao antivirusna i antibakterijska te smanjuju kolesterol. Njihova važna zadaća je ida djeluju antioksidativno“, kaže izv.prof.dr.sc. Goran Kiš, s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Osim zdravije janjadi i manje masnog mesa, dodatak šampinjona u hranidbi utječe i na njegovu manju kvarljivost. Dodatno, meso životinja dohranjivano šampinjonima imat će manje intenzivan miris i aromu, kažu stručnjaci.

Ako ovaj projekt uspije možda u budućnosti budemo sa smješkom odlazili od liječnika.

Pogledajte više u našem video prilogu: