• Problem čagljeva
  • 02.02.2016. 09:30

Domaće životinje u opasnosti od čagljeva!

U mnogim naseljima Brodsko-posavske županije posljednjih nekoliko godina prava napast postali su čagljevi, divlje životinje koje su se dobrano razmnožile u tom dijelu Slavonije. Kolju telad, ovce, uništavaju divljač u lovištima.

  • 10.337
  • 1.217
  • 0

"To je jezivo slušati kada se po noći čopori čagljeva približe skroz našoj kući. Kći i ja se bojimo jer živimo same na kraju sela, a oko nas je velika divljina. Ponekad ih moramo plašiti bacanjem petardi da nam ne uđu u dvorište. Tražili smo od lovačke udruge da njezini članovi organiziraju odstrel na ovom području, obećali su da će to učiniti kad završi sezona lova na divljač", kaže Gordana Bubić iz Donjih Bogićevaca koja nas je ponukala da malo istražimo problem čagljeva.

Njezina kći Zrinka ustupila nam je i nekoliko fotografija ostataka svinja i dijelova tijela domaćih životinja koje su neodgovorni pojedinci jednostavno bacili u jarak u blizini njihove kuće. Pretpostavlja da to još više privlači proždrljive čagljeve koji se hrane i strvinama.

Dijelovi tijela svinje u kanalu

Pokolj ovaca u Pivarama i Visokoj Gredi

Kada sam malo dublje ušao u problematiku, došao sam do pomalo zastrašujućih podataka. Primjerice, velike muke sa čagljevima ima Dragutin Marjanović u susjednom selu Pivarama na području općne Stara Gradiška koji se bavi i uzgojem ovaca.

"Lani su mi čagljevi zaklali pedesetak janjadi i dvadesetak ovaca. Strašno je to što čine u ovom dijelu Posavine. Zbog velikih vrućina ovce su prošlog ljeta slabije izlazile na pašu tijekom dana, više su bile na pašnjaku po noći, a to je privlačilo čopore čagljeva koji su u mom stadu napravili pravi pokolj - uništili su mi petesetak janjadi i dvadesetak ovaca", kaže Dragutin. Napadaju mu i perad, a u dvorištu je, kaže, ubio pravog kapitalca teškog oko 40 kilograma, iako su u prosjeku teže oko 30 kilograma.

Naš sugovornik dodaje da su jednom stočaru u susjednom Novom Varošu koji drži krave u sustavu krava-tele, zaklali i tele, a napali su i kravu, kojoj je trebalo duže vrijeme za oporavak.

Čagljevi su napravili dar-mar i u stadu ovaca Zlatka Tomašića, ovčara iz Visoke Grede, posavskog sela u općini Vrbje. Lani su mu u pašnjaku Iva gdje je držao ovce zaklali 42 janjadi. Sada, kad je ogradio 30-ak hektara pašnjaka, nema takvih problema.

Gelemanovićima čagljevi zaklali oko 150 teladi

Iako je u većini posavskih sela najezda čagljeva velika, osobito je taj problem izražen na području općine Davor. Gotovo je nevjerojatan podatak, kako tvrdi Branko Gelemanović, da su ti predatori do sada samo na njegovom gospodarstvu u Davoru posljednjih 5-6 godina zaklali oko 150 teladi. Ovaj veterinar u sustavu krava-tele trenutno na slobodnoj ispaši drži oviše od 200 grla goveda i 40-ak konja, a na ogromne štete upozoravao je do sada mjerodavne u Ministarstvu poljoprivrede i Brodsko-posavskoj županiji. Nažalost, kaže, slabe vajde od toga.

Čagljevi čine veliku štetu na divljači, ali i domaćim životinjama. Svojim zavijanjem u večernjim satima kada se približavaju naseljima siju strah među stanovnicima posavskih sela.

"Čagljevi najčešće napadaju telad staru do desetak dana. Krava se oteli i ode u pašu, ostavi tele u šikari gdje ono postaje lak plijen za čopore čagljeva. Oni ih jednostavno rastrgaju, grizu komade mesa sa živih životinja. Čak sam imao nekoliko slučajeva napada na krave koje su se telile, i njih su napadali, pojedu kravi vime, grizu i druge dijelove tijela. Nekoliko teladi je stradalo u dvorištu naše farme. Strašno je to što se događa, a mi smo nemoćni", kaže Branko, dodajući da čagljevi prave i ogromne štete uništavajući divljač.

Dobrano uništili fond divljači

U razgovoru sa Ivanom Strinavićem, predsjednikom i Tomislavom Dokuzovićem, tajnikom Lovačke udruge Posavina koji nam je ustupio fotografije iz lova na čagljeve, čuli smo da su te životinje prava pošast u većini lovišta.

Skupni lov na čagljeve

"Prisutni su u cijeloj Posavini, ali su se nenormalno razmnožili oko Davora oko deponije otpada, oko potoka Rešetarice o oko šuma Radinje i Petkovac. Posljednjih godina uništili su nam fond divljači, osobito se smanjuje populacija srna, zečeva i fazanske divljači", upozorava Strinavić.

Kaže da su početkom siječnja ove godine zajedno s LU Fazan iz Vrbja organizirali lov na tu štetočinu u kojemu su odstrijelili 10 čagljeva. Sada, u veljači planiraju organizirati još četiri lova na štetočine kako bi se koliko-toliko smanjila njihova populacija koja zabrinjava i lovce i poljoprivrednike, ali i sve stanovnike tog dijela Slavonije.

Slično smo čuli i od Jurice Sjeverca, lovočuvara novogradiške LU Podložje-Ključevi koji tvrdi da su osim za domaće životinje i sitniju divljač, čagljevi velika napast za lisice, čija se populacija uvelike smanjuje otkako se ti predatori napučili lovišta.

Potrebne organizirane akcije

Predsjednik Lovačkog saveza Brodsko-posavske županije Mato Grgić kaže da je širenje populacije čagljeva vrlo zabrinjavajuća pojava jer ta životinja nema prirodnih neprijatelja, a već do sada su dobrano narušili prirodnu ravnotežu.

"Najizraženiji problem jest u Posavini, u naseljima uz rijeku Savu, no posljednjih godina čagalj se proširio i na područje cijele Županije, štetu čini u svih tridesetak lovišta kojima gospodarimo. Krajnje je vrijeme da na razini Hrvatske u suradnji s Upravom za lovstvo Ministarstva poljoprivrede poduzmemo šire i organizirane akcije na smanjenu broja tog predatora, jer stanje je već alarmantno, zbog velikog prirodnog prirasta. Iako nije zaštićena životinja mi odstrel moramo obavljati prema Lovno-gospodarskoj osnovi, a kada smo ju donosili nismo mogli predvidjeti tako brzu ekspanziju čagljeva", kaže Grgić.

Odstrijeljeni čagljevi s lovcima

Čagljevi se naselili iz Rumunjske i Bugarske

Na jednom prošlogodišnjem predavanju lovcima u Požegi o čaglju kao novom predatoru, naši eminentni stručnjaci prof. dr. Tihomir Florijančić i docent dr. Ivica Bošković sa Poljoprivrednog fakulteta Osijek među ostalim istaknuli su "da se čagalj na ove prostore, posebice Posavine, pojavio došavši iz Rumunjske i Bugarske. Genetika ovdašnjih čagljeva različita od genetike onih sa jadranskog područja naše zemlje. Inače, čagalj pričinjava štete na sitnoj divljači i stoci u domaćinstvima, no hrani se i nekim voćkama kao napr. dudovima".

Potvrdili su da je jedan od problema kod odstrela čaglja činjenica da ih je mali broj unijet u ranije donesene Lovno-gospodarske osnove za pojedina lovišta, što znači da je ograničen broj koji se može odstrijeliti, no stručnjaci savjetuju da lovnici to prijave kako bi se mogle načiniti izmjene tog dokumenta.


Fotoprilog


Tagovi

Čopori čagljeva Gordana Bubić Zrinka Pokolj ovaca Dragutin Marjanović Zlatka Tomašića Goveda Telad Fond divljači Jurice Sjeverca Tihomir Florijančić Ivica Bošković Lovišta.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.