• Općina Brinje
  • 02.02.2016. 12:30

Dok se igramo ruralnog razvoja - selo izumire

Cilj je poljoprivrednika u maloj općini Brinje zadržati mlade ljude na djedovini kako bi nastavili tradiciju svojih predaka, obnoviti stočni fond te povećati proizvodnju mlijeka i sira.

Foto: Nedjeljko Musulin i Lika pres
  • 993
  • 174
  • 0

"Općina Brinje s oko 3.258 stanovnika se prostire na 358 kilometara četvornih i, s obzirom na toliku površinu, jedna je od većih u sastavu Ličko-senjske županije. Prometna povezanost i zemljopisni položaj su preduvjet za njezin ruralni razvoj, posebice za seoski turizam, no to je jedna od rijetkih općina kojoj je potrebno svega pola sata vožnje do mora.

Inače, Općina Brinje je bogata prirodnim resursima i ljepotama. Idealna je destinacija za vikend, odmor na svježem zraku uz kušanje tradicionalnih brinjskih jela poput ličke janjetine, ličke police, sira škripavca i domaće šljivovice. Naša je općina bogata i kulturnim znamenitostima poput Starog grada Sokolca, Mlina vretenaša koji je trenutno u postupku obnove, dakako i niza inih sakralnih objekata koji datiraju iz 14. i 15. stoljeća. Od prirodnih ljepota valja izdvojiti Siničić špilju i Jezero Brodić koje je idealno za ljubitelje ribolova", kazala je nedavno za Agroklub viša suradnica za ruralni razvoj EU-fondova Marija Sertić.

Općina Brinje idealan primjer ruralne turističke destinacije

Lički sir

Načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić nas je istog dana upoznao i o problemima s kojima se gotovo svakodnevno susreće ta lokalna zajednica, uostalom kao i ine općine u Republici Hrvatskoj. Upozorava kako je najistaknutiji problem brinjske općine naglašeni odljev stanovnika i nepostojanje dostatnog broja radnih mjesta kako bi se u rodnom kraju zadržali mladi ljudi te privukli i novi stanovnici.

"Poticajne mjere koje provodi Općina Brinje u okviru svojih mogućnosti, nisu dostatne kako bi se zadržalo postojeće stanje kakvo je trenutno u njoj. Naime, brinjsko stanovništvo je orijentirano na poljoprivrednu proizvodnju, ali prvenstveno prevladava staračka struktura. Posljedice su takva stanja nepredvidivost razvoja poljoprivrede odnosno proizvodnje hrane te nemogućnost efikasnog planiranja i nastanak bavljenja istom gospodarskom djelatnošću, kao i preuzimanje OPG-ova od strane roditelja", ukazuje na probleme u Općini Brinje Zlatko Fumić, koji ujedno ističe:

400 obiteljskih gospodarstava u Općini Brinje - pretežno stočari

"Na području naše općine registrirano je oko 400-ak OPG-ova koji se prvenstveno bave stočarstvom. Među njima ima nekoliko najvećih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva poput OPG-ova Mare Sertić, Gorana Fumića, Verice Fumić, Nikoline Kostelac, Zorana Mesića, koji ukupno imaju oko 100 muznih krava i junica. Ono u čemu brinjski poljoprivrednici vide u sadašnjosti i budućnosti je Program ruralnog razvoja koji bi trebao potaknuti poljoprivrednike na cijelom području Općine Brinje.

Pohvalna je činjenica da su upravo dva OPG-a s područja naše općine među prvima dobila pozitivne odluke za M 4.1.2., što je itekako imalo pozitivnog odjeka na tom natječaju. Naime, po raspisivanju prvog natječaja naši su poljoprivrednici bili skeptični. Ali su poslije pokazali interes za novi raspisani natječaj shvativši kako za M 4.1.1. mogu računati i do 70% povrata sredstava, a za M 4.1.2 90% povrata ulaganja."

Od tri tisuće do 600 goveda

Nagrađena lička krava

Upozoravajući i na ine probleme koji muče brinjske poljoprivrednike, Marija Sertić kaže kako se tek jedan od njih odnosi na usitnjenost poljoprivrednih površina, zemljišnih parcela.

"Evidentno je kako se zadnjih godina sve manje OPG-ova bavi poljoprivrednom djelatnošću jer mladi ljudi napuštaju svoj zavičaj odlazeći u potrazi za zapošljavanjem. Uglavnom su stariji ostali na ognjištima - iscrpljeni, bolesni, nemoćni. A ne tako davno u toj je ličkoj općini bilo razvijeno stočarstvo s 3.000 goveda, a sada je u OPG-ovima tek oko 600 muznih krava i junica.

Ipak je pozitivna stvar za brinjske poljoprivrednike što su oni, prilikom legalizacije gospodarskih objekata, oslobođeni komunalne naknade za sve objekte u svrhu poljoprivredne djelatnosti, primjerice stočarstva, proizvodnje mlijeka i sira, mesa", ističe Marija Sertić dodajući kako se više od 70% žitelja aktivno bavi poljoprivredom.

70% stanovništva bavi se poljoprivredom

"U sastavu mog OPG-a ima oko 16-17 muznih krava i junica te se bavimo proizvodnjom kravljeg mlijeka. Godišnje prodam oko 60-70.000 litara mlijeka. Kad bi se digla otkupna cijena mlijeka i kada bi bilo malo pomoći ovom našem kraju, u Općini Brinje bi se bolje živjelo, gdje bi i mladi ljudi ostajali na ognjištima svojih predaka. Da se ovdje stariji ne bave poljoprivredom, pitamo se što bi bilo od ovog čistog ruralnog prostora, što bi bilo s nama?", zabrinuto pita Mario Kostelac tvrdeći:

Lička krava šampionka

"Potpora je brinjskim poljoprivrednicima odnosno stočarima, primjerice proizvođačima mlijeka, sira, mesa itekako potrebna, no čini se da se ona može tražiti samo iz EU fondova. Ali su nedavno na adrese pristigla tek četiri zahtjeva, iako je riječ o nerazvijenoj ličkoj općini u brdsko-planinskom području Republike Hrvatske."

Brinjski poljoprivrednici komentiraju kako oni, baš kao i njihova općina, nemaju koristi od EU-fondova. "Očito, odgovorni nisu do kraja obradili svoju zadaću. Informacije nisu pale na plodno tlo pa nisu ni mogle biti u funkciji života ljudi odnosno poljoprivrednika stočara, proizvođača mlijeka i sira", primjećuje Marija Sertć.

Brinjski poljoprivrednici odnosno stočari govore kako se ne mogu kandidirati ni za jednu mjeru poticanja kada za to nemaju uvjete. Tvrde kako su više od pet godina u OPG-u, a za to vrijeme još nikada nisu dobili nikakav poticaj u poljoprivredi, makar su ga redovito tražili. Dodaju kako su u neusporedivo boljoj situaciji oni poljoprivrednici koji su u postupku osnivanja OPG-a, jer automatski dobivaju traženu pomoć.

Proizvodnja mlijeka je čisto preživljavanje

"Imam 20 mliječnih krava, natjecao sam se primjerice za M.1., ali nažalost nisam dobio nikakve odgovarajuće informacije o tome, iako je prošlo već nekoliko mjeseci. Ni sam ne znam što će biti s mojim zahtjevom? Pokušao sam izgraditi siranu još 2007., ali sam ostao samo na temeljima tog objekta koji čeka bolje vrijeme. No, ja i dalje imam mnoštvo pokušaja kako bih bar donekle ostvario svoje ideje. Sada godišnje proizvodim oko 7.000 litara po mliječnoj kravi. Ubuduće planiram povećati proizvodnju mlijeka sa 7.000 na 9.000 litara po jednoj muznoj kravi kako bih se mogao lakše nositi s troškovima i tržištem. Jer, danas imam iznimno teške uvjete u proizvodnji mlijeka i tako će biti sve dok ne povećam njegovu proizvodnju", računa Goran Fumić dodajući:

Krava na izložbi

"Još ljetos, do srpnja, nisam skinuo ni prvi otkos trave, a razlog je tome što je u ovom kraju bilo prohladno proljeće i početak ljeta, praćeni burama i niskim temperaturama pa ni vegetacije nije bila kakvu sam ju predvidio. Kad je košnja trebala početi u svibnju, tada nije bilo trave. Tako su tek u srpnju pali prvi otkosi kvalitetne, sočne trave pa sam uložio i dodatne napore kako bih osigurao dostatne količine stočne hrane mliječnim kravama i junicama tijekom ovogodišnje zime kada napadnu snijegovi na ovom našem području. Tako ću, nažalost, teško moći proizvesti planiranih 9.000 litara mlijeka godišnje po muznoj kravi."

Poticaje daje društvo, a ne država

"Ja zagovaram tezu kako bi poticaje proizvođačima mlijeka i sira, mesa, trebalo davati prema proizvedenoj jedinici, a ne prema površini zemljišta. Ako se poticaji daju po površini zemljišta, tu se iskorištava država i sve drugo što ide uz taj projekt. Ni poticaji nisu pravilo, nisu pravedno raspoređeni. Naime, poticaje daje društvo, a ne država", upozorava Zlatko Fumić, a Mario Kostelac dodaje:

"Ja koristim oko 5 hektara zemljišta. Kako je tu vrlo malo obradive zemlje, jer su to uglavnom pašnjaci. Redovito se natječem za zemljišne površine, ali nemam nikakva odgovora. Uvijek mi kažu kako nisam na redu. Inače, u Upisniku imamo više od 20 hektara zemljišta na 65 čestica, ali na kraju nemam pravo na poticaj. Malo tko zna kako vlasnici zemljišta ostvaruju pravo na poticaj, a mi čistimo njihovu zemlju. Novac dobiju oni koji ne rade, a ne stočari odnosno proizvođači mlijeka, sira, mesa."

Ponovno pokrenuti poljoprivrednu zadrugu

Jure Biondić, jedini vodeničar u Brinju, se jada: "Teško vodeničaru u ovom kraju. Želio sam, uz pomoć TZ, ovdje nešto pokrenuti na razvoju seoskog turizma, ali ni to ne ide u našem Brinju, iako je ovaj živopisni lički kraj itekako pogodan i za tu djelatnost. Cilj nam je ponovno pokrenuti našu poljoprivrednu zadrugu koja je prestala radom te da i vodenica bude u funkciji naroda ovog kraja. Ali zbog nedostatka sredstava, taj će se projekt teško ostvariti."

Sve manje stočara i proizvođača mlijeka u brinjskoj općini!

Mnogi pitaju kako zaustaviti iseljavanje mladih ljudi iz tog ličkog kraja koji je bogom dan za razvoj poljoprivrede odnosno uzgoj stoke te proizvodnju mlijeka i sira, mesa; povrća primjerice poznatog ličkog krumpira. Prednost je područja Općine Brinje, što nije onečišćeno nikakvom industrijom niti pesticidima pa je riječ o iznimno čistom krajobrazu u samom srcu Europe, odnosno Europske unije.

Foto: Nedjeljko Musulin i Lika pres


Tagovi

Općina Brinje Stočarstvo Mljekarstvo Vodenica Proizvodnja mlijeka Mario Kostelac Lička krava šampionka Marija Sertić

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi