Dobrobit životinja za sigurnu hranu

Prema definiciji, dobrobit životinje pokazuje kako životinja reagira na uvjete u kojima živi. Trebala bi biti zdrava, uhranjena, sigurna, da joj je udobno i da ne osjeća bol, strah i stres.

To zahtjeva prevenciju bolesti i odgovarajuće veterinarsko liječenje, sklonište, upravljanje, hranidbu, humano postupanje i humani pristup prilikom usmrćivanja.

Dakle, dobrobit životinja se zasniva na pet sloboda:

• Sloboda od gladi i žeđi (uvijek dostupna svježa voda i hrana);
• sloboda od neudobnosti (adekvatan prostor i okruženja);
• sloboda od bola, povreda i bolesti (prevencija i liječenje);
• sloboda od straha i stresa (uslovi koji sprečavaju mentalnu patnju);
• sloboda prirodnog ponašanja (prostor za kretanje, kontakt s drugim životinjama).

"Zbog profita, većina farmskih životinja uzgaja se u intenzivnim sustavima, koji ozbiljno narušavaju njihovu dobrobit. To su uglavnom skučeni prostori, bez prirodnog svjetla, gdje se životinje ne mogu prirodno ponašati i trpe stres, a potom i oboljevaju", rekao je prof. dr Vladimir Dimitrijević.

Dodao je da su autohtone pasminetpornije, jer je u pitanju ekstenzivan način uzgoja, a u stanju su pokazati prirodno ponašanje, čemu je posvetio posebno predavanje.

Dobrobit životinje = sigurna hrana

Da bi hrana životinjskog podrijetla bila sigurna, neophodno je da budu ispunjeni svi uvjeti, kada je riječ o dobrobiti životinja.

Sugurnost hrane je znanstvena disciplina, koja podrazumijeva rukovanje, skladištenje i pripremu hrane u cilju sprečavanja infekcija hranom kao i u očuvanju nutritivnog sastava hrane.

"Pristup dovoljnim količinama sigurne i kvalitetne hrane ključan je za održavanje života i unaprjeđenje zdravlja. Nesigurna hrana, koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske supstance, uzrokuje više od 200 bolesti - od dijareje do karcinoma. Svake godine kao posljedica konzumiranja nesigurne hrane umre 450.000 ljudi, a od toga je 40% djece mlađe od pet godina", rekao je Dimitrijević.

Antibiotici nisu prevencija

Kaoi kod ljudi, i kod životinja antibiotici mogu izazvati antimikrobnu rezistentnost. Zbog toga ih ne treba davati životinjama, onda kada im to nije potrebno, odnosno preventivno, poručio je profesor Dimitrijević. Preporuka je i da se oni potpuno izostave iz upotrebe, kada je riječ o životinjama, kako bi se sačuvala njihova efikasnost u liječenju ljudi.

Rezistentnost kroz lanac prehrane

Foto: Joyelli / Pixabay, Orca / Facebook

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor