Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ovčarstvo na Cresu
  • 15.05.2021. 13:30
  • Primorsko-goranska, Loznati, Cres

Danijel Kučica: Nadam se da će sirana potaknuti Cresane na bavljenje stočarstvom

Siguran sam da će se proizvedeno i prodati, kaže predsjednik Udruge Pramenka, ali i član Zadruge Loznati čiji je cilj održati stočarstvo na otoku.

Foto: arhiva D. Kučice
  • 1.251
  • 444
  • 0

Na Cresu kreće s radom sirana kojom se na otok želi vratiti zamrlo sirarstvo. "Ovčji sir je sve traženiji. Iako danas u Hrvatskoj ima dosta malih sirana, prostor za nove postoji“, smatraju u Poljoprivrednoj zadruzi Loznati. Kvalitetni domaći proizvodi su vrlo traženi i van granica, kažu, pa se ne misle ograničiti samo na hrvatsko tržište.

"Vjerujemo da je to jedan od načina da se stanovnike otoka potakne na bavljenje stočarstvom“, kaže nam Danijel Kučica, predsjednik creske udruge Pramenka. Osim sira, proizvodit će skutu, a u planu su i drugi proizvodi, doznajemo.

Tradiciju valja sačuvati

U Zadruzi i Udruzi su otvoreni za sve te se nadaju da će im se i ostali stočari pridružiti u projektu. "Siguran sam da će se proizvedeno i prodati“, govori Kučica pa poziva Cresane da ne odustaju od ovčarstva jer se već osjeća pad u tom segmentu. Otok je velik, ali nema puno stanovnika, a mladi se ne odlučuju za ovčarstvo, povjerava nam.

Tradiciju uzgoja ovaca valja očuvati (Foto: TZ Cres/Marijana Eršte)

On se udružio s četvoricom rođaka i u sklopu Zadruge posjeduju stotinjak ovaca. Uključena su još dva OPG-a s čijim nositeljima su također u rodbinskom odnosu. Ukupno se radi o tristotinjak grla. "Naše obitelji se oduvijek bave ovčarstvom, kao i ja već cijeli život“, nastavlja. Ističe kako je ovce dobio u nasljeđe i ne namjerava prekinuti tradiciju. U selu Loznati koje broji 40-ak stanovnika, svi se stoljećima bave tom granom poljoprivrede. Inače, njihova pramenka se danas službeno zove creska ovca, a radi se o staroj pasmini sitne građe, izvrsno prilagođenoj lokalnom terenu.

Brojni problemi s divljim svinjama

Na otoku se njeguje ekstenzivni način uzgoja. Sjeverni dio je specifičan po tome što ovce uglavno zajedno pasu. Na srednjem i južnom dijelu otoka vlasnici ih napasaju na svojim terenima – postoje ljetne i zimske ispaše. S obzirom na godišnje doba, životinje se sele na različite terene.  

Čagljeva, kako se za sada čini, nema. "Postojale su neke indicije, ali nisu potvrđene. Ako ih i ima, još s njima nije bilo problema. Najveći predator je kuna bjelica, a ima dosta šteta i od divljih svinja kojih ima jako puno i koje, osim napada na janjce i ovce, stvaraju brojne druge probleme“, otkriva te nadležnima po tom pitanju upućuje kritiku.

"Udruga vjerojatno ne bi bila osnovana da se nisu pojavile divlje svinje“, priča nam. Osim uzgoja ovaca, bave se i lovom jer je to način da pokušaju zaštiti vlastite interese. "Drugog mehanizma nema jer se ne može naložiti da netko nešto poduzme kvalitetno i efikasno. Problem se odlaže desetljećima“, ogorčeno kažu iz Udruge.

Država ne osluškuje potrebe građana

Navode kako su nekada stvari bile regulirane na bolji način, a novi Zakon o otocima je donio promjene koje stvaraju pomutnju. "Novi propisi su nas bacili na početak. Prije se divlje svinje definiralo kao alohtonu divljač, dakle onu koja prije na ovom prostoru nije obitavala. Po novome se smatraju 'neželjenom' vrstom, a ide se i prema tome da se proglase stalnom vrstom“, negoduje Kučica jer smatra da nastaju prepreke za rješavanje problema. "Ako se to ostvari, možemo se pozdraviti s ekstenzivnim stočarstvom“, tvrdi.

S time je sve što se prije radilo bačeno u vjetar, govori, a problemi se gomilaju zato što država ne osluškuje potrebe građana. "Lokalne zajednice su bile protiv, no vrh je svejedno donio takvu odluku. E sada, ili mi građani nismo dovoljno glasni da se borimo za svoje interese, ili nas nitko ne želi čuti“, izričit je. Broj ovaca i janjaca stalno varira pa vlasnici imaju problema i prilikom kontrola za razne poticaje.

Klasičnih pašnjaka na Cresu nema (Foto: TZ Cres/Marijana Eršte)

Kada dođe nadzor, znaju dosta toga eliminirati pogotovo što se tiče pašnjaka, doznajemo. Na Cresu nema klasičnih pašnjaka ili livada kao na kontinentu. Ovdje je pašnjak ograđeni komad terena i kakav je - je. Neki su bolji, drugi lošiji. Neki imaju manje, neki više šume. "Nama se dogodilo da su nam skinuli koeficijent jer teren nije dovoljno 'čist', pa se ne može smatrati pašnjakom“, opisuje.

Vuna postaje ekološki problem

Još jedan problem je vuna koja nije tretirana kao sirovina, već kao otpad. Ne skuplja se i ostaje vani na hrpama. Bilo je pokušaja skupljanja, ali do sada se ništa konkretno nije uspjelo napraviti. "Ako se ne počne rješavati, odbačena vuna bi mogla postati otočki ekološki problem“, smatraju u udruzi Pramenka.

Postoje određene inicijative od strane Grada Cresa i razvojne agencije OTRA. Sva vuna se ne može preraditi, ali određeni dijelovi su u tom smislu iskoristivi. Puno se baca i radi toga što je vuna pramenke dosta čvrsta. "Županija ima predviđena sredstva za zbrinjavanje vune. Sve je još u začecima, ali korona nas je bacila natrag i uzrokovala stagnaciju. Povezali smo se i s AZRI-jem iz Istre gdje se radi projekt vezan za vunu istarske ovce“, kažu nam i dodaju da će vrijeme pokazati u kojem smjeru će te inicijative ići, ali razmišljanja su pozitivna.

Život na otoku

Što se tiče života na Cresu, Kučica nam kaže da je zimi život usporeniji, ali da ima dovoljno ljudi za druženje i kvalitetno provođenje vremena. Osim toga, Rijeka im je blizu i što god zatreba lako se riješi.

Creska ovca je sitne građe (Foto: TZ Cres/Marijana Eršte)

"Dok sam odrastao, u selu je bilo dosta djece, kasnije je došlo do stagnacije. Naša generacija nije odselila, brat i ja smo ostali te još neki koji su ovdje osnovali obitelj pa je sve malo živnulo i ima podmladka", otkriva, ali i naglašava da, najiskrenije, ne može zamisliti život nigdje drugdje i teško mu je shvatiti ljude koji sa sela odu u grad.

"U nekim trenucima se čovjeku čini teško ovdje živjeti, ali tako je svima, nema to puno veze s otokom ili ruralnom sredinom“, za kraj poručuje


Fotoprilog


Tagovi

Udruga Pramenka Danijel Kučica Uzgoj ovaca Sirana Ekstenzivan uzgoj Divlje svinje PZ Loznati


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]