Dalmatinci će s fajfericom do pola milijuna!

Najmanje 30 obitelji s područja općine Poličnik moglo bi živjeti od slobodnog uzgoja svinja u mediteranskoj šumi i time zaraditi 15 milijuna kuna godišnje, glavni je zaključak koji se da izvući nakon predstavljanja rezultata projekta "Uzgoj svinja u mediteranskoj šumi i proizvodnja tradicionalnih suhomesnatih proizvoda" u Općini Poličnik.

Riječ je o projektu kojeg su zajednički proveli Zadarska županija i Općina Poličnik u suradnji sa stručnjacima Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U pilot projekt bila su uključena tri OPG-a s područja općine Poličik - Jukić iz Poličnika, Baljak iz Lovinca i Žilić iz Briševa. Uzgoj je obuhvatio 59 svinja, od čega 29 bijelih - landras, veliki jokšir i durok, i 30 crnih slavonskih.

Sa svinjama do pola milijuna

Proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj je u crvenoj zoni, a sami proizvođači su dovedeni na koljena, kako je slikovita nedavno upozorila hrvatska europlarlamentarka Marijana Petir. Njenu ocjenu potkrepljuju i brojke. Lani je u Hrvatsku uvezeno 216 tisuća trupova odojaka, a samo godinu prije 135 tisuća.

Hrvatska se još nije oporavila od krize uvoza mesa 2014. godine, kada je prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, samo u prvih pet mjeseci te godine proizvodnja svinjetine pala za sedam tisuća tona ili gotovo 10%, a uvoz je nastavljen. Iz te perspektive, ovaj domaći projekt dodatno dobiva na vrijednosti jer potencijalno može doprinijeti razvoju lokalne sredine i biti jedan plus nacionalnom bruto društvenom proizvodu.

"Temelj je napravljen. Ovim projektom smo omogućili ljudima da dobiju predodžbu koje su radnje potrebne kako bi se krenulo u cijelu priču, koji su troškovi i prihodi. Na sva tri gospodarstva, aktivnosti i dalje postoje. Očito imaju interes da se priča odvija dalje", kaže pročelnik Odjela za poljoprivredu Zadarske županije Danijel Segarić.

Interes za daljnji razvoj ove gospodarske aktivnosti vidi i načelnik Općine Poličik Davor Lončar. Općina Poličnik ima povoljne uvjete za razvoj ekstenzivnog svinjogojstva. Od ukupno 82,02 kilometara četvornih, velik dio otpada na krške pašnjake i mediteransku šumu gdje postoje dobre mogućnosti za uzgoj svinja na biološki prihvatljiv način, koje daju vrhunsku kvalitetu mesa pogodnu za proizvodnju tradicionalnih mesnih prerađevina.

Kovačićeva računica

"Projekt je pokazao ozbiljnost i Općina ga odlučila podržati. Pozivam druge ljude, posebice OPG-ovce neka se jave u Općinu i mi ćemo im izaći u susret u suradnji s Županijom i određenim ministarstvima. Smatram kako bi se u proizvodnju svinja moglo uključiti više od 30 obitelji. Ta brojka puta četiri, to je veliki broj ljudi. Nemojmo zanemariti kako je na selu svaka dodatna kuna koja se može zaraditi jako značajna", kaže Lončar.

Koliko je to kuna, na prezentaciji je otkrio dr. Damir Kovačić s Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu. Kovačić je prezentirao iz dvije perspektive, prodaje sirovine i prodaje gotovog proizvoda.

10 svinja traže jedan hektar šume

"Za uzgoj 10 svinja potrebna je površina od jednog hektara šume ograđene visokom ogradom. Ulaganje u ogradu i nastambu za svinje iznosi 63,5 tisuća kuna. Bruto dohodak u uzgoju 100 slavonskih crnih svinja, ako govorimo o prodaji sirovine, na godišnjoj razini iznosi 62 tisuće kuna. Prihodi se procjenjuju na 210.000 kuna. Potrebni radni angažman je jedan radnik, tri do četiri sata dnevno. Kada govorimo o zaokruženoj proizvodnji, s procesom prerade i sušenja mesa, onda dohodak iznosi 516 tisuća kuna. 100 svinja prosječne mase 150 kilograma može dati 6,5 tona suhog mesa.

Bruto dohodak u uzgoju 100 slavonskih crnih svinja, ako govorimo o prodaji sirovine, na godišnjoj razini iznosi 62 tisuće kuna. Kada govorimo o zaokruženoj proizvodnji, s procesom prerade i sušenja mesa, onda dohodak iznosi 516 tisuća kuna.

Minimalne cijena kilograma pancete dobivenog od mesa uzgojenom na ovaj način je 60 kuna, kilograma pršuta i suhe lopatice 100 kuna, domaće kobasice 65 kuna, suhe pečenice 85 kuna. Dobro brendirani pršut može postići i cijenu do 400 kuna po kilogramu. U Hrvatskoj postoje kupci koji su spremni platiti tu cijenu za pršut, ali oni nažalost nju plaćaju za pršut iz uvoza", kaže Kovačić.

400 kuna po kilogramu je lijepa cijena, ali nije lako

Ivica Baljak iz Lovinca jedan je od sudionika projekta. On prodaje svoj pršut od crne slavonske svinje po cijeni od 100 kuna za kilogram. Baljak na tržište ne gleda iz perspektive katedre sveučilišnog proizvoda, nego sa zdravog seljačkog stajališta koje počiva s čvrsto postavljene dvije noge na tlu. 400 kuna je lijepa cijena, ali nije ju lako ostvariti, dok se pršut na kućnom pragu, može prodati po 100 kuna. Na toj cijeni se i temelji profesorova računica od pola milijuna kuna godišnjih prihoda, a seosko iskustvo govori bolje vrabac u ruci nego golub na grani. Baljak ne sanja o dvorcima u oblacima, nego planira dalje raditi na proširenju farme svinja, osobito sa slavonskim crnkama.

"Crna slavonska svinja je baš po mom guštu. Cilj mi je imati 150 svinja, a nadam se da ću ih dogodine na svojoj farmi imati 100 do 120. Nije to lako. Problem je zemlja. Treba imati šume, poljoprivrednih površina za stočnu hranu, dokup je velik", kaže Baljak.

Problem s Hrvatskim šumama

Dok Baljak razmišlja o povećanju farme, u drugim dijelovima Zadarske županije žele preseliti projekt kod sebe, kako otkriva interese s terena pročelnik Segarić. Međutim, kako to uvijek biva u Hrvatskoj i Hrvata, dobru poduzetničku inicijativu guši državna administracija. Hrvatske šume ne gledaju naklono na ograđivanje šuma visokom ogradom iz inih razloga.

"Postojao je interes da ovaj projekt razvijamo dalje i na drugim područjima Zadarske županije. Međutim, Hrvatske šume ne dozvoljavaju na ovaj način korištenje šuma, a s druge strane projekt je nemoguće razvijati bez njihovog ograđivanja. Međutim sve se može mijenjati, ako postoji mogućnost da se prostor koristi racionalno i pametno. Često puta je slučaj da se radi o šumi koja je prije bile poljoprivredna površine, ali je zbog nekorištenja prerasla u šumu", napominje Segarić.

Takvog stava je i dr. Kovačić. "Jedan pilot projekt, koji bi pokazao kako ova aktivnost ima utjecaj na biologiju šume i na lokalnu zajednicu, bi bio hvalevrijedan. Ovaj način korištenja šume za proizvodnju, nije ništa novo. U ostalom postojao je i prije kod nas. Ne radi se o otkrivanju tople vode, nego vraćanju dobrim starim korijenima, onome što je dobro", zaključuje Kovačić.