• Uzgoj fajferice
  • 25.02.2014. 17:05

Crno zlato Slavonije na ekstenzivan način

Meso fajferice većina koristi za proizvodnju suhomesnatih proizvoda – jer su ukusniji, ali i manje masni od mesa bijelih svinja. No, tržište sporo reagira pa uzgajivači trebaju vremena i sreće naći otkupljivače ili se ujediniti i naći tržište

Foto: Davor Javorović/PIXSELL
  • 2.633
  • 247
  • 0

Pametni poljoprivrednik želio je stvoriti novu svinjsku pasminu za proizvodnju i mesa i masti, ali da istovremeno bude ranozrelija, plodnija i otpornija na grube vremenske prilike u Slavoniji, da može slobodno živjeti i spavati na otvorenom, hraniti se na pašnjaku, uz malo kukuruza i žira, a otporna na žegu, led i, zbog crne boje kože, na jake sunčeve zrake. Tako je grof Karl Pfeiffer križao deset nazimica lasaste mangulice s uvezenim nerastovima pasmine Berkshire pa je od 1870. najbolje žensko potomstvo svakih deset godina pario s nerastima američke pasmine Poland China i tako ustalio željena svojstva, da bi već za tri godine bila priznata kao pasmina u Beču. Nakon što je pasmina prije 20 godina, pojavom intenzivne proizvodnje bijele svinje, skoro izumrla, sada je njezin uzgoj revitaliziran te se njezinim uzgojem sada bavi oko 30-tak gospodarstava u Slavoniji i Baranji.

Crna slavonska svinja najbolja za proizvodnju suhomesnatih proizvoda

Vladimir Margeta, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, predsjednik Udruge uzgajivača crne slavonske svinje "Fajferica", kaže da je, zahvaljujući kvaliteti mesa, zapravo omjeru masti i mesa, ukusu i sposobnosti vezanja vode, crna slavonska najbolja svinja na svijetu za proizvodnju suhomesnatih proizvoda kao što su kulen, kobasica, slanina i šunka.

Unatoč tome što Slavonija nema dobre uvjete za intenzivnu svinjogojsku proizvodnju (ljeta su prevruća, a zime ekstremno hladne), u našim operativnim programima farme s manje od 150 svinja proglašene su nerentabilnima, bez obzira na prednosti ekstenzivnog uzgoja svinja, koji je zdraviji za životinje, u okolišu ne stvara izvore zagađenja, potiče zapošljavanje na selu i prerađivanje gotovih proizvoda, a ujedno je i trend u cijeloj Europi.

"Jedno mjesto za fajfericu na gospodarstvu košta 2.000 kuna, za bijele pasmine 70.000 kuna. Krmače bijelih pasmina prase se po tri ili četiri puta, pa idu na klanje, a crne slavonske bez problema po 15 puta. Hrana za bijele koncentrirana je i skuplja, za crne jeftinija, na ispaši uz dohranu kukuruzom u klipu. Radna snaga na farmama od 200-300 bijelih svinja mora biti visokostručna za taj tehnološki proces, a fajfericu bolje da ostavite na miru, da se sama snađe, tako joj je najbolje, voli pašnjake i šume", objasnio je profesor Margeta.

Genetski najčišća linija u Hrvatskoj - OPG Petrović

Njegove savjete poslušala je obitelj Petrović koja u Vukojevcima uzgaja pedesetak crnih svinja na svom imanju od 26 hektara pašnjaka i oranica, na kojima samostalno uzgaja i svu potrebnu hranu za životinje, a pored svinja još ovce i koze. Danas ima genetski najčišću liniju fajferice u Hrvatskoj, a Mirjana Petrović tvrdi kako samo ishrana i način života utječe na kvalitetu mesa.

"Na poticaje se ne možemo osloniti, zaboravljeni smo od države, vlast živi za sebe, a mi smo ispod toga. Primijetili smo da se poticaji u zadnje tri godine ne isplaćuju u potpunosti, a nekad su iznosili 700 kn po grlu, danas samo 450 kn po grlu. Crna svinja je zaštićena pasmina, ali od riječi se ne može živjeti", kaže Mirjana.

Onaj tko želi uzgajati fajferice najbolje da kontaktira Udrugu Fajferica koja se bavi očuvanjem pasmine i može osigurati genetski čiste svinje. Treba imati hektar do dva pašnjaka za početnih pet svinja s prascima, ograđen obor s nadstrešnicom i malo slame te dovoljno kukuruza za dohranu. Profesor Margeta predlaže ujedinjavanje u zadruge jer dobro organizirani, lakše mogu stvoriti zajedničke proizvodne uvjete, klaonice i mesopreradu, zajedničke recepture i kriterije kvalitete, pašnjačke zajednice, radnu snagu i, konačno, zajednički pronaći tržište.

Svjetski primjeri dobre prakse

Da ilustrira što bi Hrvatska mogla s fajfericom, profesor Margeta naveo je primjer iberijske crne svinje, čiji je pršut 'pata negra' toliko slavan po ukusu i kvaliteti da kilogram stoji 200 eura, iako nije kvalitetniji od pršuta slavonske crne svinje. Tu je i primjer iz Mađarske, gdje je zaštićena mangulica, a Mađari je promoviraju kao svinju s 'najboljom mašću na svijetu'. U Njemačkoj postoje pokrajine sa svega 2.000 krmača u kojoj su meso i mesne prerađevine od svinja postale toliko poznate da godišnji promet, samo vezan za svinje, iznosi 10 milijardi eura.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL


Tagovi

Fajferica Domaći uzgoj Ekstenzivni uzgoj Suhomesnati proizvodi Slavonski kulen Domaća slavonska kobasica Slanina Šunka Vladmir Margeta Mirjana Petrović Mangulica Pata Negra Zadruge Tržište Udruga Fajferica Čista genetska linija


Autorica

Ivana Nađ

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."


Partner

Osječka televizija

Sv.L.B.Mandića bb, Osijek, Hrvatska
tel: (031) 400 - 000, e-mail: marketing@ostv.hr web: http://www.osjecka.com

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi