Zahvaljujući potpori iz podmjere 6.3. te više od 50 tisuća kuna vlastitih ulaganja, Antun Širac iz Prekopakre, na imanju u Gornjim Grahovljanima, izgradio je uzgajalište ove izvorne slavonske pasmine.
Crna slavonska svinja je autohtona hrvatska pasmina nastala krajem 19. stoljeća u okolici Osijeka, na imanju grofa Pfeifera. Zbog toga je poznata i pod nazivom fajferica. Zahvaljujući potpori iz podmjere 6.3. te više od 50 tisuća kuna vlastitih ulaganja, Antun Širac iz Prekopakre, na imanju u Gornjim Grahovljanima, izgradio je uzgajalište ove izvorne slavonske pasmine.
"Poduzetnički centar Pakrac mi je odradio poslovni plan. Dobio sam prvi dio sredstava, a sada, za novu godinu, sam dobio i drugi dio. Riječ je o ukupno 15 tisuća eura bespovratnih sredstava. Morate završiti cijeli program, sve što ste napisali i zatim kada dođe inspekcija, dobijete i drugi dio sredstava", rekao je Antun.
Prema riječima našeg sugovornika administracija za izradu projekta nije bila komplicirana, a realizacija odluke o dodjeli sredstava bila je brza. Trenutačno na imanju boravi 50-ak crnih slavonskih svinja. Antun, koji se njihovim uzgojem bavi godinu dana, zadovoljan je stanjem na tržištu i rezultatima svog dosadašnjeg rada.
"Imam sedam krmača i jednog nerasta te pet nazimica koje sam ostavio iz svoga uzgoja. Bojao sam se da neću moći ništa prodati. Praktički sam tek krenuo, a nekih 20-ak svinja sam uspio prodati za Božić i Novu godinu. Sada sam prodao jednog nerasta, tako da vjerujem da će to ići", optimističan je Antun.
Znatan dio poticajnih sredstava, naš sugovornik uložio je u opremu. Između ostalog, ovo imanje čuva električni pastir. "Sunce ga puni preko akumulatora, a radi 24 sata. To je bio jedan od uvjeta da dobijem više bodova. Jako je koristan jer ne dopušta izlazak mojim svinjama, kao ni ulazak divljim svinjama. Kompletna investicija za ovog pastira iznosi oko 14 tisuća kuna", pojašnjava Antun.
Poučen pozitivnim iskustvima s fondovima Europske unije, Antun se planira prijaviti i na natječaj iz Mjere 4 Programa ruralnog razvoja. Ovu pasminu karakterizira uzgoj na otvorenom jer vrlo dobro iskorištava siromašna i niskokvalitetna krmiva. Njezina hranidba bazira se na ispaši i šumskim plodovima, uz dohranu sa žitaricama.
"To je crna slavonska svinja koja mora živjeti u ovakvim uvjetima i sporo rasti. Meso je jako kvalitetno jer svinje su uvijek vani na suncu i zraku. Imaju dovoljno masnoće, ali i kvalitetnog mesa", ističe Antun.
Riječ je o pasmini iznimno otpornoj na bolesti, stoga i prasad vrlo brzo postane spremna na samostalni boravak u prirodi. "To su prasci koji su stari mjesec dana. Neki imaju možda i manje, a vidite kako su aktivni i razvijeni. Uživaju, ruju po zemlji te oko njih nema neke posebne skrbi", otkriva Antun.
Sa zdravstvenim stanjem grla, na ovoj farmi za sada nije bilo problema, a kada ih se uspoređuje s landrasom ili durokom uzgoj je znatno jednostavniji. Zbog određenih, kako naš sugovornik kaže, dubioza, njegovo zemljište ne može ući u nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela - ARKOD. Dobiva poticaje za grla, ali ne i za površinu.
"Svinja nije preživač i ne možete dobiti poticaje na ovu njivu, a ona također pase travu. To ćemo morati preko udruge Fajferica rješavati da u ministarstvu to promjene. Svinja nije preživač, ali ona također jede travu. Znači ja bih sad trebao sve ovo počupati da bi moglo ući u ARKOD. Taj pravilnik bi se trebao mijenjati", smatra Antun.
Program očuvanja crne slavonske pasmine započeo je 1996. godine. Tada je ustanovljeno da je preostalo još samo 46 krmača i 5 nerasta. Veličina efektivne populacije bila je manja od 20. Tada se pasmina nalazila u fazi kritičnoj za opstanak, a sada je situacija znatno bolja jer sve više ljudi uzgaja ove svinje, ili pokazuje interes za to. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije u 2016. godini registrirano je 1546 krmača crne slavonske svinje.
Tagovi
Partner
Poljoprivredna televizija
Lista čekanja za janjetinu od 220 eura, ali iz Australije stiže jeftina konkurencija
Ograničava se klanje ovaca i koza za vlastite potrebe na najviše deset životinja godišnje
Afrička svinjska kuga se širi: Zone ograničenja sada u tri slavonske županije
Velika piletina: Kako su antibiotici promijenili našu prehranu, ali i narušili zdravlje
Povijesni korak za svinjogojstvo: Hrvatska dobila sektorsku organizaciju
Vlajčić: I dalje se grubo krše propisi, pojačavamo mjere protiv afričke svinjske kuge
Vlajčić: Proizvođačima ovčjeg i kozjeg mlijeka nadoknadit će se gubici
Afrička svinjska kuga nastavlja se širiti, novi slučajevi u dvije općine
Vlajčić: I dalje se grubo krše propisi, pojačavamo mjere protiv afričke svinjske kuge
Kako je "otac Valpovke" utemeljio prvu tvornicu stočne hrane u Hrvatskoj
Ne posustaje: Imamo nove slučajeve afričke svinjske kuge, proširene su zone zaštite
Kako prepoznati toplinski stres kod domaćih životinja i kojim mjerama ga ublažiti
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
