• Uzgoj fajferica
  • 17.02.2018. 09:00

Crna slavonska svinja - iznimno otporna pasmina koja ne zahtjeva veliku brigu

Zahvaljujući potpori iz podmjere 6.3. te više od 50 tisuća kuna vlastitih ulaganja, Antun Širac iz Prekopakre, na imanju u Gornjim Grahovljanima, izgradio je uzgajalište ove izvorne slavonske pasmine.  

  • 4.081
  • 392
  • 0

Crna slavonska svinja je autohtona hrvatska pasmina nastala krajem 19. stoljeća u okolici Osijeka, na imanju grofa Pfeifera. Zbog toga je poznata i pod nazivom fajferica.  Zahvaljujući potpori iz podmjere 6.3. te više od 50 tisuća kuna vlastitih ulaganja, Antun Širac iz Prekopakre, na imanju u Gornjim Grahovljanima, izgradio je uzgajalište ove izvorne slavonske pasmine.      
   
"Poduzetnički centar Pakrac mi je odradio poslovni plan. Dobio sam prvi dio sredstava, a sada, za novu godinu, sam dobio i drugi dio. Riječ je o ukupno  15 tisuća eura bespovratnih sredstava. Morate završiti cijeli program, sve što ste napisali i zatim kada dođe inspekcija, dobijete i drugi dio sredstava", rekao je Antun. 

Prema riječima našeg sugovornika administracija za izradu projekta nije bila komplicirana, a realizacija odluke o dodjeli sredstava bila je brza. Trenutačno na imanju boravi 50-ak crnih slavonskih svinja. Antun, koji se njihovim uzgojem bavi godinu dana, zadovoljan je stanjem na tržištu i rezultatima svog dosadašnjeg rada. 

Imanje čuva električni pastir

"Imam sedam krmača i jednog nerasta te pet nazimica koje sam ostavio iz svoga uzgoja. Bojao sam se da neću moći ništa prodati. Praktički sam tek krenuo, a nekih 20-ak svinja sam uspio prodati za Božić i Novu godinu. Sada sam prodao jednog nerasta, tako da vjerujem da će to ići", optimističan je Antun. 

Znatan dio poticajnih sredstava, naš sugovornik uložio je u opremu. Između ostalog, ovo imanje čuva električni pastir. "Sunce ga puni preko akumulatora, a radi 24 sata. To je bio jedan od uvjeta da dobijem više bodova. Jako je koristan jer ne dopušta izlazak mojim svinjama, kao ni ulazak divljim svinjama. Kompletna investicija za ovog pastira iznosi oko 14 tisuća kuna", pojašnjava Antun. 

Poučen pozitivnim iskustvima s fondovima Europske unije, Antun se planira prijaviti i na natječaj iz Mjere 4 Programa ruralnog razvoja. Ovu pasminu karakterizira uzgoj na otvorenom jer vrlo dobro iskorištava siromašna i niskokvalitetna krmiva. Njezina hranidba bazira se na ispaši i šumskim plodovima, uz dohranu sa žitaricama. 

"To je crna slavonska svinja koja mora živjeti u ovakvim uvjetima i sporo rasti. Meso je jako kvalitetno jer svinje su uvijek vani na suncu i zraku. Imaju dovoljno masnoće, ali i kvalitetnog mesa", ističe Antun. 

Riječ je o pasmini iznimno otpornoj na bolesti, stoga i prasad vrlo brzo postane spremna na samostalni boravak u prirodi.  "To su prasci koji su stari mjesec dana. Neki imaju možda i manje, a vidite kako su aktivni i razvijeni. Uživaju, ruju po zemlji te oko njih nema neke posebne skrbi", otkriva Antun.

Zemljište ne može upisati u ARKOD

Sa zdravstvenim stanjem grla, na ovoj farmi za sada nije bilo problema, a kada ih se uspoređuje s landrasom ili durokom uzgoj je znatno jednostavniji. Zbog određenih, kako naš sugovornik kaže, dubioza, njegovo zemljište ne može ući u nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela - ARKOD. Dobiva poticaje za grla, ali ne i za površinu. 

"Svinja nije preživač i ne možete dobiti poticaje na ovu njivu, a ona također pase travu. To ćemo morati preko udruge Fajferica rješavati da u ministarstvu to promjene. Svinja nije preživač, ali ona također jede travu. Znači ja bih sad trebao sve ovo počupati da bi moglo ući u ARKOD. Taj pravilnik bi se trebao mijenjati", smatra Antun.    

Program očuvanja crne slavonske pasmine započeo je 1996. godine. Tada je ustanovljeno da je preostalo još samo 46 krmača i 5 nerasta. Veličina efektivne populacije bila je manja od 20. Tada se pasmina nalazila u fazi kritičnoj za opstanak, a sada je situacija znatno bolja jer sve više ljudi uzgaja ove svinje, ili pokazuje interes za to. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije u 2016. godini registrirano je 1546 krmača crne slavonske svinje.        

                             


Tagovi

Crna slavonska svinja Fajferica Ruralni razvoj Antun Širac


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi