Cijepljenje peradi protiv ptičje gripe je skupo, a može dati i lažan osjećaj sigurnosti

Iako ptičja gripa spada među bolesti koje farmama nanose najveću štetu, cijepljenje peradi protiv nje može biti dvosjekli mač. Naime, ono bez intenzivnog laboratorijskog nadziranja može dovesti do ukorjenjivanja bolesti na farmama, priopćeno je s 15. Peradarskih dana održanih u Puli gdje su se znanstvenici, veterinari, stručnjaci iz proizvođačkog sektora i peradari složili da odluka o cijepljenju treba biti dobro promišljena.

"Cijepljenje je jedan od najučinkovitijih i najjeftinijih načina sprječavanja i iskorjenjivanja određenih bolesti. Cjepiva su neizmjerno doprinijela prevenciji i kontroli glavnih bolesti koje su bile neizlječive ili teško izlječive", rekao je doc.dr.sc. Vladimir Savić, voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za influencu ptica i newcastlesku bolest u Centru za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta.

Međutim, dodao je, cijepljenje peradi protiv ptičje gripe je složeno pitanje zbog velike varijabilnosti podtipova influence, pa čak i značajnih antigenskih razlika među virusima influence unutar jednog podtipa.

To može, ističe, rezultirati slabom učinkovitošću čak i pravilno korištenih cjepiva istog podtipa kao što je cirkulirajući virus. Ova bolest različite posljedice ostavlja na različitim vrstama peradi. Kod kokoši i purana dolazi do uginuća, a patke najčešće ne pokazuju simptome bolesti. Cijepljenje je skupo, a ono farmerima može dati lažan osjećaj sigurnosti, poručio je.

Naime, zaražena perad ne pokazuje simptome bolesti i ne ugiba, ali izlučuje virus, istina, u daleko manjoj količini od necijepljene peradi, ali ga izlučuje.

Trebala bi se provoditi intenzivna testiranja

To znači, pojašnjava ovaj stručnjak, da zaražene životinje mogu biti prikriveni kliconoše što u uzgojima može dovesti do ukorjenjivanja bolesti i širenja zaraze. Kako do toga ne bi došlo, trebala bi se provoditi intenzivna testiranja peradi te samo cijepljenje ne može eliminirati bolest, istaknuo je. 

Samo cijepljenje ne može eliminirati bolest stoga se, smatram, ono treba kombinirati sa širokim rasponom drugih mjera. Odluka o cijepljenju treba se donositi na temelju lokalnih prilika i u obzir treba uzeti mnogo čimbenika. "Nama u Hrvatskoj je trenutačno cilj biti slobodan od ptičje gripe bez cijepljenja“, poručio je. 

Kako je istaknuto u Puli, čak 99 posto cijepljenja protiv ptičje gripe u svijetu obavlja se u četiri zemlje: Kini, Egiptu, Indoneziji i Vijetnamu stoga uvoz peradi te njegovog mesa i jaja iz tih zemalja u Europu nije dopušten".

"U ovom trenutku u Hrvatskoj nema cijepljenja protiv ptičje gripe, ali zbog promjene epidemiološke situacije i pojavnosti bolesti u zemlji ta je mogućnost otvorena", istaknula je dr.sc. Ljupka Maltar, načelnica Sektora za zdravlje i dobrobit životinja Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

Borba s influencom ptica za znanost je dugoročan posao

Član uprave tvrtke Gala iz Bjelovara dr.med.vet. Jakov Ćorić rekao je da se kod pojave bolesti poput ove na farmama primjenjuje princip uništenja. Zakonodavstvo nalaže likvidaciju jata, njihovo neškodljivo uklanjanje te čišćenje prostora. To su veliki poslovi s ogromnim troškovima. "Proizvođači pritom ostaju bez proizvodnje, a zaposlenici bez primanja. Nestaje tržište i tvrtke se zatvaraju. Borba s influencom ptica za znanost je dugoročan posao, no mi se nadamo da će pronaći rješenje", rekao je.

U priopćenju također stoji da, kako bi ih zaštitili od ove zaraze, uzgajivači na farmama primjenjuju niz biosigurnosnih mjera. Među tim preventivnim mjerama su zatvoreni prostori, nadzirani ulazi te dezinfekcijske barijere. Unatoč svemu tome, rizik je velik. Posebno su ugrožene farme koje perad drže u slobodnom uzgoju, te one smještene kraj rijeka i močvara, tj. mjesta na koja dolaze ptice selice koje prenose ovu bolest. 

Iako proboj zaraze na farme uzgajivačima može nanijeti veliku štetu, slažu se da odluku o cijepljenju treba donijeti struka.

Inače, Peradarski dani najveći su simpozij o peradarstvu u Hrvatskoj. Održavaju se svake dvije godine u drugom mjestu. Petnaesto izdanje u Puli je okupilo 270 znanstvenika, veterinara, stručnjaka iz proizvođačkog sektora i peradara iz 19 zemalja. Organizator je Centar za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta, a pokrovitelji su Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Svjetska udruga za znanost o peradi i Svjetska udruga veterinara u peradarstvu.