Cijepljenje nas je zaštitilo od velikog gubitka!

Bolest kvrgave kože (BKK) virusna je zarazna bolest od koje obolijevaju samo goveda. Došla je iz Turske, gdje je zamijećena 2013. godine, da bi u travnju ove godine bila zabilježena na nekoliko farmi u Bugarskoj, a u lipnju i u Srbiji te Kosovu.

Bio je to znak za uzbunu hrvatskoj veterinarskoj struci te se naša država odlučila na preventivna cijepljenja na području Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije.

Cijepljenje je bilo neizbježno

U javnost su sa raznih adresa stizala upozorenja kako bi u slučaju nepoduzimanja preventivnih cijepljenja moglo doći do širenja bolesti, a to bi se, kako se isticalo, negativno odrazilo na poslovanje farmera koji bi ostali bez izvora prihoda na duže razdoblje pa ne bi mogli vraćati kredite i plaćati ostale financijske obveze. Zabranom prometa bi farme, koje bi ostale bez goveda, bile prazne otprilike tri godine jer bi bilo zabranjeno dovesti nova grla na farmu. Procijenjeno je kako bi štete nastale preventivnim cijepljenjem trebale biti daleko manje od gubitka proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva, koji bi bio neizbježan u slučaju pojave bolesti.

"Mislim da je to bilo potrebno napraviti i žao mi je što nismo išli i malo žešće", kaže vukovarsko-srijemski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić. Dodaje kako je činjenica da mnogi prigovaraju kako su cijepljenja bila nepotrebna. "Razumijem da su oni zapadnije skloni takvim razmišljanjima, ali mi koji živimo uz granicu, bojimo se svega", poručuje.

Tek manji broj cijepljenih životinja oštećeno

Napominje kako je činjenica da goveda stresno reagiraju na cijepljenje jer su podvrgnuta minimalnoj razini obolijevanja da bi se organizam obranio u slučaju zaraze.

"Bilo je slučajeva smanjenja proizvodnje i stresnih situacija, ali tvrdim da je bolje i to nego da se nije išlo u cijepljenje", zaključuje Matić ocijenivši kako je na području Vukovarsko-srijemske županije cijepljeno desetak tisuća goveda.

Prema informacijama kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede, tek manji broj cijepljenih životinja (0,2-0,5%) pokazuje simptome bolesti, a u slučaju jačih kliničkih simptoma ili eventualnih uginuća i pobačaja, država je spremna tu štetu u potpunosti nadomjestiti.

Cijepljenjem protiv bolesti kvrgave kože, Hrvatska je postala ujedno jedina država članica EU koja je - suprotno propisanoj zabrani cijepljenja - cijepila svoja goveda protiv te bolesti koja ne treba zabrinjavati ljude jer se ne prenosi sa životinje na čovjeka odnosno nije zoonoza. Istodobno naša zemlja je i prva dobila status zemlje slobodne od bolesti kvrgave kože kao "free zone with vaccination".

Trošak je velik

Odlukom Europske komisije kojom je RH dobila status zemlje koja je preventivno cijepila goveda protiv BKK, omogućen je promet svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i svježeg mesa i mesnih proizvoda cijepljenih životinja prema drugim EU članicama bez ikakvih ograničenja. Tom odlukom omogućen je i promet cijepljenih živih goveda, određeno vrijeme nakon cijepljenja. Sve su to dobrobiti, međutim poneki stočari upozoravaju kako smo ipak "u vjetar" bacili 17 milijuna kuna koliki je bio trošak cijele operacije.

Prema dostupnim podacima, koje je jesenas u Poreču na okruglom stolu o Izazovima u primjeni Zajedničke poljoprivredne politike iznio dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr.sc. Zoran Grgić, računajući s prosječnim troškom od 14,89 kn po cjepivu i oko 296 tisuća grla odraslih goveda iznad šest mjeseci starosti - radi se o trošku od oko 6,8 milijuna kuna.

Gubici i u prihodima govedarstva

"Prosječni veterinarski troškovi cijepljenja su oko 1,5 USD ili 9,90 kn po grlu ili 4,5 milijuna kuna za cijelo stado. Tako bi za procjenjenih odraslih grla troškovi ove mjere kod nas trebali biti oko 11,3 milijuna kuna. Godišnji troškovi stalnog ponavljanja ove mjere mogli bi biti oko 70% ili oko 7,8 milijuna kuna. Kako smo uvijek kod provedbi sličnih mjera u poljoprivredi dosizali gornje troškovne granice, možemo očekivati da ćemo bez racionalizacija troškova biti puno bliže procjeni od 17 milijuna kuna", tvrdi taj stručnjak. Uz ovaj izravni trošak treba razmotriti i gubitke u prihodima govedarstva primjenom preventivnog cijepljenja na cijeloj populaciji odraslih goveda, navodi Grgić.

Zaostaju po dohotku

Podsjeća kako je ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj oko 13 milijarda kuna, a procjena ukupne vrijednosti prihoda od govedarstva oko 20% ili 2,6 milijarda kuna. Gubici proizvodnje mlijeka i prirasta mesa od 1 do 3% zbog posljedica oporavka goveda i uporabivosti mlijeka i mesa nakon cijepljenja znače novčani gubitak od 26 do 78 milijuna kuna, upozorava dodajući kako se u uvjetima kada naši proizvođači mlijeka unatoč dobrim proizvodnim rezultatima zaostaju po dohotku za boljim zemljama članicama EU, ali i zemljama okruženja za 50‐120 € po muzenoj kravi, odnosno tovljeniku, postavlja opravdano pitanje pravednog obeštećenja proizvođačima.

Taj stručnjak procjenjuje kako je realno za pretpostaviti da ćemo s cijepljenjem nastaviti i sljedeće godine, jer je rizik oboljenja goveda sada već stalna kategorija.

Odnos koristi i troškova

"Potrebno je dobro objasniti uzgajivačima na terenu odnos koristi i troškova ove mjere, ali prije toga, koliko je važno ne poticati promet odraslih životinja kod mliječnog govedarstva i kontrolirati promet tovnih životinja. Na vagi je s jedne strane izravni trošak cijepljenja od 4,87 EUR‐a po grlu, te mogući gubitak oko 26,35 EUR‐a od pada vrijednosti proizvodnje i povećanog troška proizvodnje zbog cijepljenja, te s druge strane mogući pad vrijednosti proizvodnje za preko 300 EUR‐a u slučaju oboljenja do 40% stada koje nije preventivno cijepljeno", upozorava.

Napominje kako je pogotovo kod većeg stada ekonomski s državnog stajališta opravdano platiti "premiju osiguranja" kroz preventivno cijepljenje koja je višestruko manja od mogućeg izravnog gubitka.

Kada je riječ o zemljama u okružju, Srbija je svoju populaciju goveda u potpunosti cijepila, Crna Gora također preko 90%, dok se još ne zna točna situacija u Bosni i Hercegovini. Virus je još 10. kolovoza 2016. bio zabilježen na granicama s Bosnom i Hercegovinom, no do danas nema potvrđenog slučaja.

Foto: Pixabay/Hanne Hasu