• Uzgoj peradi
  • 11.02.2020. 12:00
  • Splitsko-dalmatinska, Koprivno

Branimir Strizrep jedan je od pionira slobodnog uzgoja kokoši hrvatica, sad je otvorio i jajomat

Trenutno 200 koka dnevno nese od 80 do 120 jaja, s oznakom slobodnog uzgoja 1HR 0211, koja se trže bez problema, kaže uzgajivač koji je prije 10-ak godina tek želio da djeca jedu zdravije. Želja je prerasla u ozbiljan posao.

Foto: K. Šimac, Damir Glumac i B. Strizrep
  • 2.998
  • 686
  • 0

"Želio sam da moja djeca jedu zdravu hranu koja ću proizvoditi na djedovini, zato sam prije 10-ak godina startao s proizvodnjom jaja“, kaže Branimir Strizrep jedan od pionira slobodnog uzgoja kokoši hrvatica i nesilica na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u naselju Koprivno, općina Dugopolje, gdje koke slobodno šetaju na oko 4.000m2 farme, ali uz kontrolirane uvjete.

Upravo zbog poštivanja propisanih uvjeta, rada i stalnog učenja, obitelj Strizrep uspjela je ostvariti standarde, s vremenom postavši prepoznatljiva po kvaliteti i kakvoći proizvoda. Malo po malo, prvotna ideja o hrani za djecu prerasla je u veći posao u odnosu na početni start s 30 pilića i dva jata, do današnjeg broja od 240 registriranih koka nesilica. Trenutno 200 koka dnevno nese od 80 do 120 jaja, s oznakom slobodnog uzgoja 1HR 0211, koja se trže bez problema.

Ciljano tržište i novootvoreni jajomat u Strobreču

"Naša jaja kupuju manje trgovine, restorani, pa čak i jedna poznata ribarnica u Splitu, dakle oni kojima je važna kvaliteta i zdravstvena ispravnost namirnica. Također sam ponosam što sam nedavno otvorio jajomat u Stobreču zakupivši prostor u skopu jednog trgovačkog lanca, radi ispitivanja tržišta s ciljem pronalaženja nove skupine potrošača. To su mlade obitelji s djecom kojih ima puno u Stobreču, te brojni gosti za vrijeme turističke sezone.

Koke uživaju u slobodnom prostoru, zaštićene od predatora 

Oni puno više znaju o tematici slobodnog uzgoja, s obzirom da se on dugo prakticira u drugim država, čak više od 20 godina. Jaja cijenim po komadu za 2 kune i 50 lipa, odnosno 25 kuna za 10 komada. Smatram da je to prihvatljiva cijena za domaće i inozemne potrošače“, tvrdi ovaj uzgajivač, govoreći o zahtjevnoj proizvodnji na gospodarstvu, koja je baza kvalitete finalnog proizvoda.

Uz hranu iz Slavonije proizvode i vlastitu hranu za koke

"Osim što sami proizvodimo hranu za koke, nabavljamo je još i od domaćih proizvođača u Slavoniji jer je skuplja u Dalmaciji, zbog posebnosti terena, malih parcela od 300 do 600 m2, pa nema hektra zemlje koju možemo obraditi velikim traktorom, nego manjom mehanizacijom. No, trudimo se, te u pregonima sijemo dosta agrokultura: pšenicu, salatu, radić, rikulu, špinat i drugo zelje, odnosno verduru, kako govorimo u Dalmaciji. Koke ulaze u te pregone, jedu zdravu hranu, zatim same gnoje zemlju. Ja uvijek kažem da se bolje hrane od puno ljudi“ , šali se on, pojašnjavajući važnost takvog pristupa.

Vip projektom do zaštite izvornosti mesa i jaja kokoši Hrvatice

"Ovakav način uzgoja pogodan je ne samo za jaja nego i meso peradi, koje se također traži i dobro trži. Stoga još prodajemo pivce, piliće, matična jata, kako bi zaokružili proizvodnu cjelinu te dodatno zaradili, jer prodaja jaja nije dovoljna za sve proizvodne troškove. Primjerice, ugradili smo i mrežu za zaštitu peradi od prirodnih predatora: lisica, škanjca, orlova, jastrebova, kune… U prvoj godini ostali smo bez 40 kokica, a prije 8 godina izgubili smo 360 pilića, zbog štete koju je prouzročila kuna“, prisjeća se Branimir, naglasivši kako ga nije obeshrabrila niti jedna popratna neugodnost ni poteškoća, već ga potaknula na nove izazove. Jedan od važnijih je uključivanje u Vip projekt zajedno s još trima poljoprivrednim gospodarstvima iz Vrlike. Lani je završen, a trajao je dvije godine.

"Ostvaren je uz pomoć znanstvenika Agronomskog fakulteta iz Zagreba, resornog ministarstva te Splitsko-dalmatinske županije, s ciljem provođenja istraživanja na gospodarstvima, koja će poslužiti daljnjem procesu dobivanja zaštićene oznake izvornosti mesa i jaja kokoši Hrvatice. Kad to ostvarimo, nitko neće biti sretniji od mene i kolega-uzgajivača. To će biti važna potvrda našeg rada i stvarno brendiranje proizvoda, a posebice njegovo dodatno vrednovanje na tržištu“, ponosno tvrdi ovaj vrijedni proizvođač, kojemu farma predstavlja snažnu poveznicu u poslovnom i privatnom smislu, s ozbirom da na njoj često borave njegova djeca, kći Kristina (10) i sin Hrvoje (7), ne krijući ljubav prema selu i životinjama.    

Farma koja znači sve 

"Ovdje uživamo, pomažemo tati, skupljamo jaja, hranimo kokice i igramo se brat i ja. Nekad nam dođu prijatelji, ja im stalno govorim kako je lijepo i zabavno na selu“, kazuje nam Kristina, a razigrani Hrvoje otkriva da mu je rožata najdraži kolač, kojeg spravlja mama od domaćih jaja.

Kokice hrane i Branimirova djeca, Kristina i Hrvoje 

A ta, predivna i snažna riječ domaće u širem smislu, krije u sebi neku posebnu, pozitivnu energiju koja se prepoznaje na licu i ponašanju onih ljudi koji je stvarno percipiraju u sadržajnom smislu, u ovom slučaju, to su svi članovi obitelji Strizrep. Za njih je uistinu najveće zadovoljstvo raditi i boraviti na svojoj zemlji u Koprivnu, naselju koje je smješteno u okolici Splita, tek 20-ak minuta vožnje od grada, a znači im sve: posao, raznonodu i ono najdragocjenije, kvalitetno djetinjstvo i odrastanje njihove djece.


Fotoprilog


Tagovi

Koka hrvatica Peradarska farma Slobodni uzgoj Jajomat bRANIMIR sTRIZREP


Autorica

Katja Šimac

Više je od 20 godina u novinarstvu, a emisiju Agrosvijet snima i uređuje duže od 15. U svom izričaju promiče ekologiju, zaštitu okoliša i vrednovanje tradicije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Na snimanje! :)