Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Autohtono govedo
  • 14.08.2021. 10:30
  • Ličko-senjska, Lički Ribnik

Boškarini se sve više uzgajaju u Lici. Traže više, ali i daju više od buše

Planiram se posve okrenuti uzgoju boškarina, jer je i otkup teladi, koja je gotovo duplo veća od teladi buše, zagarantiran, kaže nam Marijan Sekulić iz Ličkog Ribnika. Uzgaja ih i Stjepan Perlić iz Perušića.

Foto: Marinko Petković
  • 3.515
  • 183
  • 0

Autohtoni istarski boškarin, koji slovi i za najveće europsko govedo, od prije nekoliko godina počeo se uzgajati i u Lici, mahom u okolici Gospića, gdje se njegovi uzgajivači snalaze kako znaju i umiju na škrtim krškim pašnjacima, koji su ove godine i dodatno pogođeni sušom. Uz nedostatak vode, muku muče i s prinosima trave, odnosno sijena za hranidbu preko zime.

"Zbog manjka vode svakih deset dana dopremim tri cisterne vode na dva pašnjaka. Na jednom je 18 goveda i 13 teladi, većinom boškarina, a na drugom 11 goveda, te šestero teladi pasmine buša i jedno tele, nepoznate nam pasmine, koje je dolutalo od nekuda i ostalo sa stadom", kaže nam Marijan Sekulić iz Ličkog Ribnika, kod Gospića.

S uzgojem je krenuo prije četiri godine na 40 ha krških pašnjaka, a planira se posve okrenuti uzgoju boškarina, jer je i otkup teladi, koja je, kaže, gotovo duplo veća od teladi buše, zagarantiran  od strane Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI). K tome, dodaje, nema više puno čistokrvnih ličkih buša, koje karakterizira srneća njuška i crno plodište. Ipak, njihov opstanak kao autohtone vrste više nije upitan jer su ekološki poticaji 'učinili svoje'. "Ali postoji problem s plasmanom teladi koja teško nalaze put na tržište, koje je zatrpano goveđim mesom upitne kvalitete iz uvoza", ističe on.

Boškarini traže više od buša, ali i daju više 

Agronomska struka je izračunala da bušama dnevne potrebe za travom, odnosno sijenom, iznose 10 kilogama, a boškarinima još i više. Marijan ističe da njihov eko uzgoj nije zahtjevan, ali da bi se u budućnosti ipak više okrenuo uzgoju boškarina, koji jesu zahtjevniji što se tiče hranidbe i držanja, jer su i osjetno veći, ali i daju 'puno više'. 

Dok se vozimo terencem u oblizak nepreglednih krških pašnjaka, nedaleko sela, priča nam da se javio i na gradski natječaj za dodjelu šumskog zemljišta, čiju su realizaciju čekali čak godinu i pol dana, što drži presporim. Nakon ukupno dvije godine, od prvotnih 17 dobio je na kraju u zakup samo pet ha, iako je već bio ogradio spomenuto šumsko zemljište, koje se nalazi uz njegov sadašnji pašnjak, uz glavnu cestu od Gospića do općine Lovinac, gdje se sve do Velebita smjestilo više uzgajivača boškarina.

Autohtono istarsko govedo sve se češće vidi u Lici 

Sekulić je raspolaganje zemljištem, što je jedan od većih problema uzgoja goveda na krškim pašnjacima, uspio riješiti zakupom od privatnih vlasnika, s kojima je sklopio ugovore o plodouživanju, a nešto zemlje je i kupio. Naime, za dugu ličku zimu, koje na sreću više nisu tako oštre, radišni Marijan je uz pomoć velike i složne obitelji, prije svih oca, brata i strica, uz obveze na stalnom poslu u Šumariji, već spremio oko 200 rola sijena, vodeći računa da goveda ne ostanu gladna do nove sezone na pašnjacima.        

Čagljevi, vukovi i divlje svinje uništavaju stoku i nasade

Čuli smo da čagljevi i vukovi rade štete na krškim pašnjacima, koje je zahvatila i paprat, koju u Lici zovu bujad, a teško ju je maknuti, odnosno izmlačirati. Osim toga, pašnjaci se nalaze na velikom udaru divljih svinja, koje prave goleme štete na usjevima i livadama. Marijan je zbog napada predatora prošle zime izgubio dva teleta boškarina, koja su se otelila po najvećoj studeni, a nije stigao na vrijeme na pašnjak da ih spasi. Uz njih stradalo je i jedno tele na drugom pašnjaku, blizu njihove stare kuće, koju su obnovili, a čije su ostatke našli.

Sekulići imaju čak pet traktora, tri veća i dva manja i lijepo uređenu novu kuću. U Ribniku, prvom selu do Gospića, je ostalo svega 50-ak ljudi, od kojih se mlađi od 35 godina mogu nabrojati na prste jedne ruke. 

Trideset boškarina na 62 hektara krša

I Stjepan Perlić iz Perušića s poslovnim partnerom ima ukupno 30 boškarina, 22 odrasla goveda i 8 teladi, na šumskom zemljištu koje od prije dva mjeseca ima u zakupu u selu Mogorić, koje se nalazi nedaleko od naplatnih kućica Gornja Ploča na auto cesti Dalmatina, a 25 kilometara od Gospića. Dobio je u zakup i šumsko zemljište na Ljubovu, koje je nešto bliže, ali mu se ovo u Mogoriću od 62 ha 'više sviđa', kaže nam kratko dok s partnerom neumorno postavlja stupiće za električnog pastira, stotinu metara iznad polupustog malog sela.

Inače, ovi mladi uzgajivači, a Perlić je zaposlen u zatvoru u Gospiću, krenuli su s uzgojem na pašnjaku s lijeve strane autoceste i rijeke Jadove, koja na tome mjestu presuši po ljeti, između Gospića i Svetog Roka, ali su prošle godine morali maknuti veliko stado od 70 goveda, jer nisu imali potrebne suglasnosti vlasnika zemljišta za njegovo korištenje, odnosno zakup. "Na to je mjesto odmah došao drugi uzgajivač, ali papiri za poticaje i dalje glase na starog korisnika zemljišta, koji se s njega i dalje 'nije skinuo', kažu nam. 

Perlić ističe da seljenje nije prošlo bez problema, jer su se inače mirna goveda, preko noći, počela odjednom čudno ponašati. "Do višekratnih micanja s pašnjaka, jela su maloj djeci iz ruke, a onda su nam ljudi počeli javljati da su ih vidjeti i po 20 kilometara daleko", priča dodajući da se uzda u upornost u bavljenju s nezahvalnim uzgojem goveda na zahtjevnim krškim pašnjacima i predani rad jer drži da mladi danas previše sjede po kafićima, umjesto da se prime posla.

To znači da je već iznajmio dva bunara za vodu u selu, kako bi im olakšao njihov boravak na kamenitom pašnjaku, koji se tradicionalno više koristio za ispašu ovaca i koza dok su krave iz sela odlazile dalje u šumu gdje ima više vegetacije u vrijeme jake suše. 


Povezana stočna vrsta

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Marijan Sekulić Stjepan Perlić Autohtona pasmina goveda Boškarin Buša Krški pašnjaci


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani svi, ja sam Lara Šaler i studentica sam druge godine diplomskog studija Ekološke poljoprivrede i agroturizma na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sa skorašnjom magistarskom diplomom u ruci (Tema diplomskog koji će biti o... Više [+]


Molba u potrazi za poslom

Poštovani svi, ja sam Lara Šaler i studentica sam druge godine diplomskog studija Ekološke poljoprivrede i agroturizma na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sa s...

Više [+]