Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja mlijeka
  • 14.04.2015. 18:00

BiH pri dnu europske ljestvice proizvodnje mlijeka

BiH je po godišnjoj proizvodnji mlijeka na samom dnu Europe. Što je do toga dovelo i gdje je ključ problema?

  • 1.317
  • 166
  • 0

Kao i brojni farmeri u regiji, i oni u BiH suočeni su sa svakodnevnom borbom za opstanak na tržištu koje im neprestano donosi nove probleme. No, farmeri u BiH suočeni su i sa poražavajućim podacima koji govore o njihovoj ukupnoj godišnjoj proizvodnji mlijeka.

Ironično je da je ovakvo stanje još i dobro, ako se uzme u obzir koliko nadležne institucije brinu o farmerima. Uzmu li se u obzir prirodni resursi, ali i tradicija mljekarstva u BiH, poražavajući rezultati koji svjedoče o jednoj od najlošijih godišnjih proizvodnji mlijeka u Europi, odgovornim institucijama nikako ne smiju biti prihvatljivi, dapače, alarm za uzbunu davno im je trebao zazvoniti. No zašto još nije?

BiH pretposljednja u Europi po proizvodnji mlijeka

Status BiH kao proizvođača mlijeka u odnosu na druge države, direktno je proporcionalan konačnim godišnjim proizvodnim rezultatima, prilikama te situaciji u kojoj se nalaze farmeri u ovoj zemlji. Stalni pritisak otkupa mlijeka po iznimno niskim cijenama, koji stvaraju veliki mljekari, sve veći troškovi proizvodnje hrane, ambijentalno-zdravstveni faktori te neregulirano zakonodavno državno poljoprivredno tijelo kao potpora farmerima, stvaraju vrlo nestabilne uvjete te farmerima ne ostaje mnogo prostora za postizanje boljih proizvodnih rezultata, rad na genetsko-uzgojnim metodama, selekciji i ekonomskoj opravdanosti.

To su sve faktori koji u pojedinim europskim zemljama, pretežno u zemljama Skandinavije predstavljaju samo dio tehnologije proizvodnje mlijeka, a ne ograničavajući faktor, jer jasno je kako u tim zemljama farmeri imaju potporu države.

Očito je kako je jedina mjera kojom bh. farmeri mogu djelovati na proizvodnju mlijeka obiteljskih gospodarstava, usmjerena na zadržavanje iste razine proizvodnje mlijeka smanjenjem troškova ili povećanje proizvodnje mlijeka zadržavanjem iste razine troškova. Pretpostavljeni proizvodno-tehnološki potencijal većeg dijela muznih krava simentalske pasmine, kao najmnogobrojnije u BiH, je oko 5.500 litara, no sigurno više od 50% obiteljskih gospodarstava koja posjeduju ova grla, ima stupanj iskorištenosti manji od 60% (manje od 3.300 litara po kravi godišnje). 37. mjesto po godišnjoj proizvodnji mlijeka, koje su zauzeli bh. farmeri, od ukupno 38 u Europi, u protekloj godini, činjenica je koja šalje jasnu poruku o nekonkurentnosti bh.farmera na EU tržištu.

Prosječna proizvodnja mlijeka po grlu u Europi (prvih dest zemalja, 2014 god.)

1

Danska

8429 l

2

Švedska

8341 l

3

Finska

8058 l

4

Portugal

7874 l

5

Velika Britanija

7849 l

6

Španjolska

7716 l

7

Nizozemska

7537 l

8

Češka

7320 l

9

Njemačka

7236 l

10

Luxemburg

7225 l

Izvor: Milk procesingdata.com/FAO statistic 2014.

Prosječna proizvodnja mlijeka po grlu u Europi (posljedjnih pet zemalja, 2014 god.)

34

Makedonija

3136 l

35

Crna Gora

2936 l

36

Srbija

2921 l

37

Bosna i Hercegovina

2690 l

38

Albanija

2618 l

Izvor: Milk procesingdata.com/FAO statistic 2014.

Prevladava tradicionalni uzgoj mlječnih goveda

Tradicionalni način uzgoja goveda

U BiH su tradicionalni način uzgoja mliječnih goveda i proizvodnja mlijeka karakteristični za mala obiteljska gospodarstva s najviše pet goveda. Za relativno male prinose i općenito malu proizvodnju mlijeka postoji nekoliko razloga. Ovakav sustav proizvodnje najčešće i najviše je razvijen u ruralnim područjima gdje često farmeri zbog nekonkurentnosti i niske proizvodnje, proizvedeno mlijeko koriste za vlastitu prehranu i egzistenciju, a nisu bili ni rijetki slučajevi i prolijevanja mlijeka kao znaka prosvjeda. Često se radi o malim objektima za smještaj goveda (štale), sa izrazito lošom mikroklimom, neadekvatnom i neizbalansiranom ishranom te lošim higijenskim uvjetima mlijeka tijekom, ali i nakon muže te za vrijeme skladištenja.

Stvarni problem u sjeni zabrane izvoza mlijeka

Kada se spominju bh. farmeri i mljekari, nekako su uvijek u prvom planu direktive i zabrane izvoza mlijeka u zemlje EU. To bez sumnje, dodatno otežava položaj mljekara. No, jesu li bh. farmeri i mljekari spremni za izvoz, jesu li spremni za utakmicu konkurentnosti sa EU farmerima i u konačnici, imaju li uopće dovoljno proizvodnih jedinica (mliječnih grla) kako bi se uhvatili u koštac sa europskim, ali i svjetskim tržištem, kojem kao najlošiji proizvođači po količini mlijeka, očito nisu interesantni.

Više od 27.000 registriranih proizvođača, obiteljskih gospodarstava u BiH ima samo jedno, a najviše do pet muznih grla, što u prosjeku iznosi oko 2,17 muznih grla po farmeru. (izvor: FZS, 2013). Zastarjeli, tradicionalni sistem proizvodnje, mali broj mliječnih grla te mali broj farmi sa više od 50, 100 ili 200 muznih grla, i uz sve navedene probleme koje imaju farmeri, BH je u protekloj godini, po DeLaval International AB tablici, zauzela 56. mjesto u svijetu sa 689 tona proizvedenog mlijeka godišnje. I u Europi je ova količina dovoljna tek za dno tabele, gdje BiH od 38 zemalja zauzima 32. mjesto.

Nedvojbeno, prva tri mjesta, sa preko 25.000 tona proizvedenog mlijeka, zauzimaju Rusija, Njemačka i Francuska. Istina, riječ je o većim zemljama pa ni ne čudi veći broj goveda, a time i veća proizvodnja mlijeka. No, poražavajuće je da se BiH ne može mjeriti ni sa površinski manjim zemljama poput Irske ili Nizozemske, koje bilježe gotovo 15 puta veću godišnju proizvodnju od BiH.

Godišnja proizvodnja mlijeka/tona (Europa posljednih šest zemalja, 2014 god.)

32

Bosna i Hercegovina

689

33

Slovenija

604

34

Moldavija

526

35

Makedonija

376

36

Luxemburg

292

37

Crna Gora

197

38

Island

12

Izvor: Milk procesingdata.com/FAO statistic 2014.

Gdje je zemlja meda i mlijeka?

Sve restrikcije i zabrane izvoza poljoprivrednih i animalnih proizvoda na strana tržišta, prvenstveno u zemlje EU, su konstantni i gorući problem bh. farmera, za koji država trenutno nema rješenje. U svim tim nedaćama farmeri se sami snalaze na domaćem tržitu i doslovno preživljavaju iz dana u dan. Za sada, jedini proizvodi animalnog porijekla sa dozvolom izvoza u EU iz BiH, su slatkovodne vrste ribe, morska riba i med. Iako je sintagma "med i mlijeko", sinonim za blagostanje i ugodno življenje, među bh. proizvođačima i prerađivačima mlijeka, ona nema to značenje. Da bi BiH zaista i postala zemlja meda i mlijeka, nužno je što prije omogućiti domaćim mljekarima izvoz na EU tržište. No to najprije moraju prepoznati državni čelnici, resorna ministarstva te zavodi za poljoprivredu, koji se, sudeći po trenutnoj situaciji u mljekarskom sektoru u BiH, za ovaj problem ne trude naći rješenje.


Fotoprilog


Tagovi

BiH Farmeri u regiji Proizvodnja mlijeka Niske otkupne cijene Proizvodni rezultati Simentalska pasmine Nekonkurentnost farmera Uzgoj mliječnih goveda Zabrana izvoza mlijeka Mljekari Muzna grla Med Riba Mljekarski sektor Poljoprivredni proizv


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Po uzoru na europske kolege i poljoprivrednici iz susjedne Slovenije izašli su traktorima na ulice. Kako pišu tamošnji mediji, zauzeli su parkirališta i nogostupe celjskog sajmišta i to u vrijeme kada se održava sajam Agritech 2024. Na pros... Više [+]